Predstavljena knjiga Povjestice – Monografija Sveučilišne škole hrvatskog jezika i kulture
Monografija Povjestice, autorica dr. sc. Marije Bošnjak i Lade Kanajet Šimić donosi cjelovit pregled nastanka, razvoja i djelovanja Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, od njezinih početaka 1980. godine do akademske godine 2025./2026., a temelji se na arhivskoj građi, dokumentaciji, stručnim i znanstvenim izvorima te svjedočanstvima polaznika i suradnika koji na dojmljiv način pokazuju važnost ovoga programa
Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika na prigodnoj su svečanosti, održanoj u velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, predstavili monografiju Povjestice autorica dr. sc. Marije Bošnjak i Lade Kanajet Šimić.
Monografija Povjestice donosi cjelovit pregled nastanka, razvoja i djelovanja Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, od njezinih početaka 1980. godine do akademske godine 2025./2026. Njezino objavljivanje obilježava nekoliko važnih obljetnica: 45 godina od pokretanja prve Ljetne škole hrvatskoga jezika u Hrvatskoj, koju je Hrvatska matica iseljenika 1980. godine organizirala u suradnji sa Sveučilištem u Kanzasu, 35 godina otkako je Sveučilište u Zagrebu preuzelo akademski jezični program te 15 godina od početka provedbe Hrvatskoga internetskoga tečaja HiT-1.
Svečanosti su nazočili brojni uzvanici iz političkog, kulturnog i javnog života, djelatnici, suradnici i prijatelji Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske matice iseljenika kao i nekadašnji polaznici Sveučilišne škole hrvatskog jezika i kulture te članovi njihovih obitelji.
Uoči predstavljanja monografije okupljenima se obratio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas.
– U godini u kojoj Hrvatska matica iseljenika obilježava sedamdeset i petu obljetnicu djelovanja predstavljamo monografiju Povjestice, posvećenu četrdeset i pet godina dugoj povijesti Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture. Riječ je o dvjema važnim obljetnicama koje povezuju dvije vrijedne priče, ali i o trideset i pet godina partnerstva Hrvatske matice iseljenika i Sveučilišta u Zagrebu. Njihova je suradnja institucionalno potvrđena akademske godine 1990./1991., kada je tadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović s Hrvatskom maticom iseljenika sklopio sporazum koji je i danas na snazi. Zahvaljujem svim rektorima i ravnateljima, profesorima i nastavnicima te suradnicima koji su pridonijeli uspjehu Škole. Čestitam i autoricama, dr. sc. Mariji Bošnjak i Ladi Kanajet Šimić, koje su ovom monografijom sačuvale bogatu povijest Škole, njezine ljude i njihove uspomene, istaknuo je ravnatelj Zdeslav Milas.
LJUBAV PREMA DOMOVINI, HRVATSKOME JEZIKU I KULTURI
O dugogodišnjoj i uspješnoj suradnji Hrvatske matice iseljenika i Sveučilišta u Zagrebu te važnosti Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, govorio je rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić.
– Monografija Povjestice, kroz priče, fotografije i svjedočanstva donosi vrijednu povijest Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture. Poruka koja se provlači kroz cijelu monografiju jest ljubav prema domovini, hrvatskom jeziku i kulturi te svijest o važnosti očuvanja i prenošenja tih vrijednosti budućim naraštajima. Vjerujem da pred autoricama nije bio nimalo lak zadatak odabrati što će uvrstiti u monografiju, koje će fotografije najbolje dočarati bogatu povijest Škole i koje će priče sačuvati od zaborava. Upravo su takvi zapisi dragocjeni jer svjedoče o ljudima, susretima i iskustvima koji su obilježili njezino djelovanje. Posebno je važno što Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture pruža priliku potomcima hrvatskih iseljenika da upoznaju jezik, kulturu i povijest zemlje svojih predaka. Iako njihove obitelji već generacijama žive u drugim zemljama i kulturama, ovakvi programi omogućuju im da ostanu povezani sa svojim hrvatskim korijenima i bolje upoznaju vlastitu baštinu, poručio je rektor Stjepan Lakušić.
Sveučilište u Zagrebu, a osobito Filozofski fakultet i njegovi programi poučavanja hrvatskoga jezika, istaknuo je rektor, s pravom mogu biti ponosni na doprinos koji daju očuvanju i promicanju hrvatskoga jezika i kulture.
JEZIK KAO MOST IZMEĐU DOMOVINE I ISELJENIŠTVA
Okupljenima se obratio i izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
– Vlada Republike Hrvatske na strateškoj je razini jasno prepoznala učenje hrvatskoga jezika među Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao jedno od prioritetnih područja svojega djelovanja. O važnosti toga područja svjedoči i institucionalna potpora različitim programima učenja hrvatskoga jezika, među kojima posebno ističem Malu školu hrvatskoga jezika i kulture, Zagrebačku slavističku školu te naravno Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika i kulture. Ti programi polaznicima ne omogućuju samo usvajanje jezika, nego im pružaju i priliku za upoznavanje hrvatske kulture, povijesti i identiteta te jačanje veza s domovinom, naglasio je Milan Bošnjak.
ŠKOLA KAO MJESTO SUSRETA I STVARANJA TRAJNIH VEZA
Monografija u šest tematskih cjelina prikazuje institucionalni okvir i partnerstvo između Hrvatske matice iseljenika i Sveučilišta u Zagrebu, razvoj programa poučavanja hrvatskoga kao inoga jezika u okviru Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, kao i odjeke i utjecaje Škole na druge programe i aktivnosti, kako Sveučilišta u Zagrebu, tako i Hrvatske matice iseljenika koja ove godine obilježava 75 godina djelovanja.
O nastanku i razvoju Škole govorila je dr. sc. Zrinka Jelaska, dugogodišnja voditeljica akademskoga programa i jedna od ključnih osoba u razvoju poučavanja hrvatskoga kao inoga jezika. Program je preuzela 1993. godine i vodila ga više od tri desetljeća, tijekom kojih su se razvijali novi nastavni pristupi, znanstveni projekti, stručni skupovi i nastavna građa.
– Vodeći Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika i kulture, imala sam priliku odgajati mlade ljude i uvoditi ih u ovu struku. Monografija je koncipirana tako da, uz povijest i razvoj Škole, posebno ističe njezinu društvenu i kulturnu dimenziju te donosi priče o tome kako su polaznici doživljavali učenje hrvatskoga jezika i upoznavanje hrvatske kulture. Među njima su i priče o obiteljima koje danas žive dvojezičnost i njeguju povezanost s hrvatskim korijenima. Ovdje su s nama baka i djed čiji su unuci dvojezični. Njihov je otac Irac, a majka Hrvatica, koja je supruga upoznala upravo u Školi. Sve su to divne priče koje svjedoče o tome da Škola nije samo mjesto učenja jezika, nego i mjesto susreta, povezivanja i stvaranja trajnih veza, istaknula je Zrinka Jelaska.
Knjiga Povjestice se temelji na arhivskoj građi, relevantnoj dokumentaciji, stručnim i znanstvenim izvorima te svjedočanstvima polaznika i suradnika koji na autentičan i dojmljiv način pokazuju važnost ovoga programa u njihovu osobnom i profesionalnom rastu i razvoju, ali i daju širi kulturni i društveni kontekst u kojem se Škola oblikovala.
VELIKI USPJEH INTERNETSKOG TEČAJA HiT-1
O povijesti Škole govorila je i dr. sc. Jasna Novak Milić, koja se sudionicima obratila videosnimkom iz Sydneya. Kao prva urednica Sveučilišnih povjestica, po kojima je monografija dobila ime, prisjetila se početaka programa i istaknula kako je to glasilo od samih početaka bilo mnogo više od školskoga izdanja. Objavljivane su uspomene, fotografije i osobne priče polaznika i nastavnika iz cijeloga svijeta. Naglasila je da su upravo zajedništvo i razmjena iskustava trajne vrijednosti Škole koje ova monografija prenosi novim naraštajima.
O znanstvenoj i obrazovnoj dimenziji programa govorila je prof. dr. sc. Lidija Cvikić. Ona je sudjelovala u razvoju Sveučilišne škole i izradi prvoga sveučilišnog internetskog tečaja hrvatskoga kao inoga jezika HiT-1. Podsjetila je da je internetski tečaj HiT-1 nastao u vrijeme kada su mnogi sumnjali u mogućnost takva oblika učenja, a tijekom 15 godina uspješno ga je završilo više od 400 polaznika.
Voditelj Sveučilišne škole hrvatskog jezika i kulture doc. dr. sc. Igor Marko Gligorić istaknuo je kako je velika odgovornost bila preuzeti program s tako dugom tradicijom.
– Naša je zadaća očuvati postignutu razinu kvalitete i nastaviti je unaprjeđivati. Pritom nam je iznimno važna potpora Sveučilišta u Zagrebu, kao i činjenica da se ovaj reprezentativni program održava u prostorima Rektorata. Planiramo pokrenuti program HiT-2, koji će biti nastavak dosadašnjih programa, a važan je iskorak i to što kolegij Uvod u materinski i inojezični hrvatski jezik postaje obvezan na studiju kroatistike, rekao je Igor Marko Gligorić.
SERGIJEVA INSPIRATIVNA PRIČA IZ BRAZILA
Profesor Sergio Fernandes de Lima iz Brazila, čiji su korijeni iz Slavonije, svojim je svjedočanstvom potvrdio kako mu je Škola donijela pregršt lijepih iskustava i pomogla mu u svladavanju hrvatskog jezika. On je kao polaznik internetskih tečajeva HiT i Hej, počeo učiti hrvatski jezik prije desetak godina, dok je živio i radio u Hong Kongu. Potom je nastavio usavršavati jezik u Hrvatskoj. U međuvremenu je dobio hrvatsko državljanstvo, a danas je i stipendist Ministarstva demografije i useljeništva za učenje hrvatskoga jezika.
– O Hrvatskoj i hrvatskom jeziku znao sam vrlo malo. Sjećam se kako nam je baka pričala o zimama u Slavoniji i učila nas riječi, poput snijeg, trava, krava i konj. Želio sam upoznati kraj iz kojega potječe, ali jezična mi je barijera to otežavala. Otkrivanjem internetskih tečajeva HiT i Hej sve se promijenilo. Osim jezika, upoznao sam hrvatsku kulturu, glazbu, gastronomiju, povijest i folklor. Učenje hrvatskoga mi je pomoglo da se snažnije povežem s domovinom svojih predaka, rekao je Sergio Fernandes de Lima.
AUTORICE KNJIGE O MONOGRAFIJI POVJESTICE
Iznimno sretne i ponosne na svečanom predstavljanju monografije bile su njezine autorice, dr. sc. Marija Bošnjak i Lada Kanajet Šimić.
– Ljubav prema Hrvatskoj, hrvatskom jeziku i kulturi omogućuje mi da radim posao koji smatram najljepšim na svijetu. Predajući putem interneta, iz svojega ureda povezujem se s polaznicima iz cijeloga svijeta. Dosad su dolazili iz više od šezdeset zemalja, a ne možete ni zamisliti gdje sve ima Hrvata. Iako sam u početku imala određene predrasude prema online nastavi, pokazalo se da je riječ o jednako vrijednom, a u mnogočemu i osobnijem načinu poučavanja jer omogućuje neposredan rad s polaznikom. Susreti s ljudima različitih životnih iskustava i profila obogaćuju i mene samu – od njih sam mnogo naučila i još uvijek učim, istaknula je Marija Bošnjak.
– Rad na knjizi bio je zahtjevan, ali i iznimno lijep. Marija i ja smo imale priliku zaviriti u četrdeset pet godina povijesti Sveučilišne škole, koja je započela skromno, a razvila se u program iz kojega su izrasli brojni stručnjaci i novi programi učenja hrvatskoga jezika. Ipak, nekako su mi najljepša bila svjedočanstva nastavnika i polaznika te otkrivanje njihovih životnih putova i karijera, dodala je Lada Kanajet Šimić.
Gospođa Mirna Valdevit i njezin suprug Zoran Novosel, profesor hrvatskoga jezika posebno su vezani za Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika. Njihova je kćer Dora, radeći kao vodič za kulturu, upoznala ondje svoga supruga koji je došao iz Irske učiti hrvatski jezik. Njihova djeca Ilija, Gabriel i Mila iako žive u Irskoj, dobro govore hrvatski jezik. Baka i djed se vesele što će već idućeg ljeta posjetiti Hrvatsku kako bi pohađali školu hrvatskoga jezika.
Na svečanosti je nastupila Nika Pastuović Klasić uz klavirsku pratnju Tomislava Brebrića. Izveli su skladbe „Dajem ti srce“, autora Zrinka Tutića i Zlatana Stipišića Gibonnija i „Zemlja dide mog“, Vinka Barčota i Ivane Cetinić, podsjećajući uzvanike na ljubav prema domovini, hrvatskome jeziku i kulturi.
