Održan drugi Sveučilišni dan cjeloživotnoga obrazovanja

U kontekstu ubrzanih promjena na tržištu rada, digitalne transformacije i sve izraženije potrebe za kontinuiranim usavršavanjem, stjecanjem znanja i vještina te promjenom zanimanja, u zgradi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu održan je drugi Sveučilišni dan cjeloživotnoga obrazovanja. Skup organiziran pod nazivom Zajedno prema kvaliteti: iskustva i perspektive cjeloživotnog obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu, uz sveučilišnu zajednicu, okupio je predstavnike ključnih dionika u razvoju ovoga područja. Događanje je bilo podijeljeno u tri tematske cjeline: (inter)nacionalni okvir, Sveučilišni okvir te kako izgraditi održiv i kvalitetan sustav cjeloživotnog obrazovanja. Cjeloživotno obrazovanje (CŽO) jedan je od strateških stupova suvremene sveučilišne misije.

Program drugog Sveučilišnoga dana cjeloživotnoga obrazovanja započeo je uvodnim obraćanjem prorektora za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Dubravka Majetića.

– Sveučilište u Zagrebu prepoznalo je važnost svoje uloge i nužnosti praćenja aktualnih potreba društva i gospodarstva pa je napravilo dobar regulatorni okvir unutar kojeg cjeloživotno obrazovanje vidi kao dio sustava kvalitete. Donijeli smo Politiku cjeloživotnog obrazovanja, usvojili Pravilnik o cjeloživotnom obrazovanju te izradili Priručnik za izradu i vrednovanje programa cjeloživotnog obrazovanja. Zahvaljujem svima koji su vrijedno radili na dokumentima, usvajanju Pravilnika, stvaranju baze i izradi priručnika, ponajprije Odboru za upravljanje kvalitetom, radnoj skupini za cjeloživotno obrazovanje te Uredu za upravljanje kvalitetom, istaknuo je prorektor Dubravko Majetić.

PRILIKA ZA PROFESIONALNI NAPREDAK

Danas sveučilišta preuzimaju novu ulogu: postaju partneri pojedincu u stjecanju novih znanja i vještina kroz cijeli životni vijek. Sveučilište u Zagrebu kontinuirano radi na razvoju sustava i objedinjavanja ponude programa cjeloživotnog obrazovanja te nudi podršku svojim sastavnicama putem konzultacija, radionica i pripremljenog priručnika.

U nastavku programa nazočnima se obratio dr. sc. Mario Vučić, pomoćnik ravnatelja za razvoj obrazovanja odraslih u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Rekavši kako je približavanje visokih učilišta građanima jedan korak koji će ih motivirati da shvate kako svi pripadamo jednom krugu učenja i cjeloživotnog učenja.

– Na sveučilištima pojedinci mogu učiti bilo da je to neformalno, informalno i u konačnici formalno obrazovanje. Nadam se da ćemo u tom kontekstu i nastaviti razvijati ne samo modele, nego biti inovativni i prvi, rekao je Mario Vučić.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Nikola Mrvac istaknuo je kako cjeloživotno obrazovanje nije samo odgovor na potrebe tržišta rada nego je pitanje čovjekova smisla, odgovornosti i sposobnosti da raste kroz cijeli život. Iako se tehnologije, znanja i zanimanja mijenjaju, jedna stvar ostaje: čovjek ne smije prestati tražiti smisao.

Istaknuvši kako živimo u vremenu ubrzanih tehnoloških, društvenih i gospodarskih promjena mr. sc. Katarina Milković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje rekla je kako upravo te promjene pred nas postavljaju jasnu potrebu cjeloživotnog učenja.

– Cjeloživotno obrazovanje postaje nužnost i prilika za osobni razvoj, profesionalni napredak i aktivno sudjelovanje u društvu koje se stalno mijenja. U tom kontekstu, uloga sveučilišta je iznimno važna. Sveučilišta nisu samo mjesta stjecanja diploma, već partneri pojedincima kroz cijeli životni vijek gdje se stječu nova znanja, vještine i kompetencije potrebne za suvremena tržišta rada i društva znanja. Jednako tako važnu ulogu ima Agencija za odgoj i obrazovanje kao ključna ustanova u sustavu odgoja i obrazovanja koja obavlja stručne i savjetodavne poslove s ciljem unaprjeđenja odgoja i obrazovanja, rekla je ravnateljica Milković.

Dr. sc. Irena Petrušić, zamjenica ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje naglasila je kako Sveučilište u Zagrebu jasno potvrđuje svoju usmjerenost prema povezivanju akademskih znanja s potrebama društva i tržišta rada.

– Cjeloživotno obrazovanje danas više nije dodatna djelatnost već dio sustava visokog obrazovanja, a osobito je važno istaknuti ulogu sustava u osiguranju kvalitete, rekla je Irena Petrušić. Dodala je kako Agencija za znanost i visoko obrazovanje ima ključnu ulogu kroz pristupe vanjskog vrednovanja, ali i primjenu standarda i smjernica za osiguravanje kvalitete u prostoru visokog  obrazovanja.

INTERNACIONALNI OKVIR

U prvoj tematskoj cjelini predstavnici nadležnih nacionalnih tijela predstavili su europske perspektive daljnjeg razvoja sveučilišnog CŽO-a. Osvrnuli su se na razvoj mikrokvalifikacija te proširenje financijskih instrumenata za podršku razvoju programa CŽO, poput dosadašnjih vaučera za obrazovanje. Važno je naglasiti i kako su programi cjeloživotnog obrazovanja dio reakreditacijskih postupaka i samim time ključni za osiguravanje kvalitete rada visokoškolskih ustanova. Upravo na tu temu u svom predavanju Značaj cjeloživotnog obrazovanja u reakreditacijskim postupcima osvrnula se dr. sc. Irena Petrušić iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Mr. sc. Loredana Maravić, načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih sudionicima skupa predstavila je Europski i nacionalni strateški okvir za razvoj mikrokvalifikacija na razini visokog obrazovanja.

Ivana Drobac Kern, voditeljica službe za usklađivanje obrazovanja i tržišta rada u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike održala je predavanje pod nazivom Koraci prema održivom modelu financiranja CŽO-a usklađenog s potrebama tržišta rada i pojedinca.

SVEUČILIŠNI OKVIR

U drugoj tematskoj cjelini naglasak je bio na Sveučilišni okvir. U proteklom periodu usvojena je Politika cjeloživotnog obrazovanja koja uz Pravilnik o cjeloživotnom obrazovanju na Sveučilištu u Zagrebu predstavlja orijentir za sve programe CŽO-a u zadovoljavanju očekivanih standarda kvalitete i relevantnosti. O tome je govorila izv. prof. dr. sc. Višnja Rajić, predsjednica Radne skupine CŽO-a. Ona je istaknula kako je izrađen i Priručnik za izradu i vrednovanje programa CŽO-a, proveden pilot projekt, izrađena baza programa, te prijavljen ERASMUS +KA202 projekt.

U nastavku programa predavanje pod nazivom Analiza pravilnika o cjeloživotnom obrazovanju na sastavnicama održala je prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija, članica RS CŽO, a Priručnik za izradu i vrednovanje programa CŽO-a predstavila je izv. prof. dr. sc. Anja Mirosavljević, članica RS CŽO.

PANEL RASPRAVA

U trećoj tematskoj cjelini održana je panel rasprava na temu Kako organizirati održiv i kvalitetan sustav CŽO-a na sastavnici, koju je moderirao prof. dr. sc. Marko Jakovac, član Radne skupine za cjeloživotno obrazovanje. Sudionici panela su bili: prof. dr. sc. Diana Tomić, Filozofski fakultet, dr. sc. Ivana Sabolek, Veterinarski fakultet, izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin, Fakultet organizacije i informatike, prof. dr. sc. Zoran Kožuh, Fakultet strojarstva i brodogradnje i izv. prof. dr. sc. Goran Lapat, Učiteljski fakultet. Oni su govorili o iskustvima provedbe cjeloživotnog obrazovanja na svojim sastavnicama, potrebama tržišta rada, modelima koji osiguravaju transparentnost u vrednovanju programa, načinu financiranja i motiviranja predavača, učinkovitom načinu evidencije polaznika i praćenju njihova zadovoljstva. Sudionici panela su se na kraju složili kako je neophodna brzina donošenja odluka na Sveučilištu koja se odnose na cjeloživotno obrazovanje, smanjenje administracije, primjereno i regulirano financiranje nastavnika koji drže edukacije te praćenje potreba gospodarstva i same struke.

Program drugog Sveučilišnoga dana cjeloživotnoga obrazovanja završio je dvjema radionicama.  Prvu radionicu Nastavničke kompetencije u poučavanju odraslih polaznika vodila je izv. prof. dr. sc. Višnja Rajić, a drugu Korištenje ISVU-a za administraciju programa CŽO-a Hana Miljanić iz Sveučilišnog računskog centra (Srce).

Prorektor prof. dr. sc. Dubravko Majetić na drugom Sveučilišnom danu cjeloživotnog obrazovanja uručio je zahvalnice dekanu Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Klaudiju Papu i asistentici Rei Franković, koja je izradila novi vizualni identitet Cjeloživotnog obrazovanja Sveučilišta u Zagrebu.