U utorak, 9. lipnja, na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije predstavljeni su rezultati druge Nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske. Nacionalna inventura je sustavno, periodični sveobuhvatno prikupljanje podataka o stanju šuma čitave države. Provodi se metodom uzorkovanja na velikom broju trajnih ploha (6366) raspoređenih po cijeloj zemlji, na kojima se procjenjuje i mjeri 130 relevantnih kvantitativnih i kvalitativnih atributa šuma.
Nacionalna inventura šuma provodi se kako bi se dobile cjelovite informacije o šumskim resursima i stanju šuma za područja šumarske politike i operative, a i ostala područja vezana uz šume poput ekologije, lovstva, zaštite okoliša i drvoprerađivačke industrije. Dobivene informacije ujedno se izvještajno dijele prema državnim i međunarodnim institucijama i organizacijama.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prilikom prezentacije rezultata rekao je kako šuma nije samo razglednica, nego je i to radna knjižica za 10ak tisuća građana Hrvatske i izrazio važnost ulaganja u očuvanje šuma. II. nacionalnu inventuru šumskih resursa Republike Hrvatske slikovito je prikazao kroz analogiju iz zdravstva, rekavši kako u svakom pristupu moramo imati relevantne nalaze i krvnu sliku, tako je ova inventura strateški dokument za planiranje šumske politike.
Prva nacionalna inventura šumskih resursa Republike Hrvatske započela je sredinom 2005. godine, a završena krajem 2009. godine, a korištene su metode koje su se uspješno primjenjivale u drugim europskim državama, uključujući snimke stanja i konzistentne metode. Prof. Jura Čavlović rekao nam je kako je kod pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji provedba nacionalne inventure stavljena kao prioritetna zadaća, a rezultati I. inventure potaknuli su međunarodnu suradnju u harmoniziranju metoda i rezultirali s čak 8 visoko citiranih radova. Ujedno, I. inventura je služila kako bi se pripremio priručnik za II. Inventuru.
O samim rezultatima I. inventure, prof. dr. sc. Čavlović rekao je kako je stanje i iskorištenost šumskih površina bilo bolje nego što se pretpostavljalo, I. nacionalna inventura šumskih resursa Republike Hrvatske je pokazala kako je resursa bilo oko 20 % više.
O samoj provedbi, prof. Čavlović je rekao kako je riječ o 56 550 ploha mreže 1 x 1 km gdje se prati struktura svih kategorija. Nakon I. inventure, nadograđene su neke nove varijable poput uzorkovanja tla, nacionalnog koeficijenta za postotak ugljika te je uspostavljeno praćenje promjena klase upotrebe šumskih površina. Istaknuo je kako je nacionalna inventura međunarodno priznati objektivni pokazatelj. I. nacionalnom inventurom obogatila se stručna i znanstvena javnost, a rezultati su privukli veliki međunarodni interes.
Provedba nacionalne inventure regulirana je Zakonom o šumama. U svojoj pripremi, planiranju i provedbi terenskog rada, zasniva se na jedinstvenog metodologiji Forest Resources Assessment (FRA) unutar FAO organizacije, kako bi standardizacijom metoda rezultati bili usporedivi s rezultatima inventura drugih država.
Glavna svrha nacionalnih inventura šuma u RH je kontrola održivosti gospodarenja šumama po nacionalnoj razini te pouzdan i objektivan prikaz stanja i promjena stanja šumskih resursa: površine šuma, sastav i struktura šuma, zdravstveno stanje, količina i struktura drvne zalihe te ekološki, socijalni i gospodarski potencijali šuma.
Šume u Hrvatskoj pokrivaju gotovo polovicu kopnenog dijela. Posebna su im značajka velika raznolikost reljefnih, klimatskih i vegetacijskih obilježja, kao i velika ekološka staništa na tom relativno malom području. Dobiveni rezultati služe za donošenje strategije razvoja šumarstva, ali i za izrade strategija i smjernica gospodarenja ekosustavima u cjelini.
Od ukupne površine šuma Hrvatske, pod šumom ili šumskim zemljištem je 53 % ili 2,977 milijuna hektara od čega je 71 % u vlasništvu države. U odnosu na prvu inventuru, prisutan je rast privatnog vlasništva šuma s 21 % na 29 %.
Privatne šume, istaknuo je mr. sc. Zdenko Bogović, su pravi potencijal jer se može dobiti još sirovinske baze iz neiskorištenog kapitala privatnih šuma, za što je ključno krenuti u okrupnjavanje posjeda radi gospodarske iskoristivosti.
Šuma je važno skladište ugljika u Hrvatskoj, u ciklusu ugljika II. Inventura je potvrdila stalnu pohranjenost ugljika, a ukupno je u šumama 643 milijuna tona ugljika. Trenutačno je u nadzemnom dijelu živih stabala vezano 197 milijuna tona ugljika. Ugljik kao dio prirode, rekao je mr. sc. Bogović, morao bi se kao dio prihoda vratiti u šume, a ne samo ostati prihod države.
S gledišta zaštite prirode i bioraznolikosti, CRONFI II pokazuje stabilnost šumskog ekosustava i pozitivan održivi razvoj.
Šumska površina, nije samo očuvana, već je čak i blago povećana i to za 54.000 hektara ili 2,6 %. Navedeni pokazatelji govore kako je šumsko tlo u Hrvatskoj još iznimno uščuvane bioraznolikosti te da se provodi ekstenzivno a ne intenzivno šumarstvo koje je određeno odgovornim, stabilnim i ekološki održivim gospodarenjem rekao nam je mr. sc. Zdenko Bogović.
Prema inventuri, najčešće vrste drveća su bukva (34%), hrast lužnjak (13%), hrast kitnjak (10%), obični grab (10%), jela (6%), jasen (3%) i smreka (2%), a preostalih 22 % raspoređeno je na 87 vrsta drveća. Takav model gospodarenja je primjer kako se postupa u prirodi – prisutan je stabilan broj vrsta drveća (94 vrste), ne gubimo površine šume pridaje se pažnja na bioraznolikost u čemu je Republika Hrvatska primjer među članicama Europske unije, istaknuo je mr. sc. Zdenko Bogović. Izrazito visok je i postotak prirodnosti šuma, čak 97 %, što je rezultat dobri praksi i politika na državnoj i europskoj razini.
