Rendgenske snimke ruku iz 1897. godine prvi put predstavljene javnosti na PMF-u

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu svečano je obilježena 150. obljetnica Zbirke učila i instrumenata iz fizike, vrijedne znanstvene i kulturne baštine koja svjedoči o počecima i razvoju eksperimentalne fizike u Hrvatskoj. Prigodnim programom predstavljeni su odabrani predmeti iz bogate zbirke, njihova povijest i povezanost sa suvremenim znanstvenim istraživanjima u CERN-u.

U povodu ove velike obljetnice tiskan je i prateći katalog u kojem je predstavljeno deset odabranih instrumenata iz razdoblja od 1886. do 1932. godine. Među njima su Holtzovo munjilo, baterija Leidenskih boca, rendgenska cijev i spektrometar. Katalog otkriva kako su ti instrumenti povezani s današnjim eksperimentima u fizici čestica, uključujući eksperiment ALICE na Velikom hadronskom sudarivaču u CERN-u – Conseil Européen pour la Recherche Nucléaire (Europsko vijeće za nuklearno istraživanje).

–  Za prigodni katalog odabrali smo deset instrumenata koje smo ukratko opisali i povezali prošlost sa sadašnjošću, odnosno sa suvremenim istraživanjima u CERN-u. Posebno se ponosimo rendgenskom cijevi, koja zauzima središnje mjesto u katalogu. Profesor Vinko Dvořák bio je izniman znanstvenik koji nije samo nabavljao instrumente nego ih je i sam izrađivao. U zbirci čuvamo i njegove zvučne rezonatore koje je, kao školovani staklopuhač, sam izrađivao i na njima provodio istraživanja. Bio je strastven znanstvenik, međunarodno prepoznat, pratio je najnovija znanstvena dostignuća. Tako je već šest mjeseci nakon otkrića rendgenskih zraka nabavio prvu rendgensku cijev koja opisana u našem katalogu, istaknula je dr. sc. Mirjana Bijelić, voditeljica Zbirke učila i instrumenata fizike Fizičkog odsjeka PMF-a.

ZBIRKA UPISANA U REGISTAR KULTURNIH DOBARA RH

Zbirka učila i instrumenata iz fizike Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisana je 2023. godine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, čime je potvrđena njezina vrijednost kao dijela hrvatske znanstvene i kulturne baštine.

O njezinoj povijesnoj i kulturnoj važnosti na svečanosti je govorila doc. dr. sc. Vlatka Lemić, rukovoditeljica Središnjeg ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu i recenzentica prigodnog kataloga.

– Ova zbirka doista nadilazi okvire PMF-a kao ustanove, Sveučilišta u Zagrebu, pa i Hrvatske. U mnogo je aspekata jedinstvena, a njezin upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potvrđuje njezinu važnost i vrijednost. Ona je pravi reprezent akademske tradicije, identiteta i baštine koja se nastavlja razvijati i danas. Pritom, zbirku ne čine samo predmeti, nego i ljudi koji se brinu o njihovoj restauraciji, očuvanju i predstavljanju javnosti, poručila je Vlatka Lemić.

Poseban osvrt na jedinstvenost Zbirke učila i instrumenata iz fizike dao je i akademik Dario Vretenar.

– Ova velika obljetnica ne podsjeća nas samo na dugu povijest Zbirke učila i instrumenata Fizičkog odsjeka PMF-a, nego i na važnost povezivanja znanstvenih istraživanja sveučilišne nastave i očuvanja baštine. Zbirka je nastala 1876. godine, u vrijeme intenzivnog razvoja fizike kao moderne znanosti. Instrumenti koje čuva nisu samo povijesni predmeti, oni su i materijalni tragovi znanstvenih ideja, istraživanja i otkrića, kao i razvoja sveučilišne nastave. Posebno je važno što zbirka povezuje povijest znanosti i sadašnjost. Instrumenti koji su nekoć služili u istraživanjima danas nam omogućuju da razumijemo kako se znanje stvaralo i prenosilo. U vremenu najnovijih istraživanja i novih  tehnologija važno je podsjetiti se da napredak u prvom redu počiva na ljudskoj znatiželji, istaknuo je akademik Dario Vretenar, glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

PROFESOR  DVOŘÁK I NJEGOVA RANA RENDGENSKA SNIMANJA

Svečanost je započela videoprojekcijom o profesoru Dvořáku, utemeljitelju Zbirke i njegovim ranim rendgenskim snimanjima. Potom je nakon glazbeno-scenskog programa, prof. dr. sc. Nikola Poljak, pročelnik Fizičkog Odsjeka PMF-a i jedan od organizatora događanja, posjetitelje uveo u priču koju će dugo pamtiti.

Duga tradicija obrazovanja fizičara u Hrvatskoj započela je osnivanjem Katedre za fiziku 1875. godine. Profesor Vinko Dvořák, svjetski ugledan znanstvenik te učenik i asistent slavnog austrijskog fizičara Ernsta Macha, utemeljio je prvi hrvatski fizikalni kabinet i započeo nabavu učila i instrumenata koji čine temelj današnje zbirke.

Već 1904. godine zbirka je imala 999 elemenata i 626 svezaka knjiga. Tijekom desetljeća njezin se sadržaj razvijao u skladu s istraživačkim usmjerenjima profesora, potrebama nastave i novim znanstvenim otkrićima. Mnogi su instrumenti nabavljeni nedugo nakon velikih otkrića u fizici 19. i 20. stoljeća, a brojna učila i instrumenti ručno su izrađeni krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

NAJSTARIJA SAČUVANA RENDGENSKA SNIMKA U HRVATSKOJ

C cilindrom na glavi i odjeven poput gospode s kraja 19. stoljeća, profesor Poljak utjelovio je lik Vinka Dvořáka te okupljenima približio nastanak Zbirke učila i instrumenata iz fizike, kao i priču o povijesnim rendgenskim snimkama iz 1897. godine, koje su ovom prigodom prvi put predstavljene javnosti.

Jedna prikazuje ruku profesora Vinka Dvořáka, prvog profesora fizike na obnovljenom Sveučilištu u Zagrebu i smatra se najstarijom poznatom sačuvanom rendgenskom snimkom u Hrvatskoj. Druga prikazuje ruku nadvojvode Leopolda Salvatora, ozlijeđenu pri padu s bicikla, te svjedoči o ranoj primjeni rendgenskog snimanja u medicinskoj dijagnostici u Zagrebu.

Te dvije snimke nisu samo dokumenti iz povijesti znanosti i medicine. One predstavljaju i vrijedan zapis o vremenu u kojem su nova fizikalna otkrića vrlo brzo pronalazila primjenu u istraživanju, nastavi i svakodnevnom životu.

POVIJESNI INSTRUMENTI I SUVREMENA FIZIKA

Povijest zbirke ujedno pokazuje koliko su brzo znanstvena otkrića pronalazila svoje mjesto u nastavi i istraživanju. Zahvaljujući profesoru Dvořáku, već 1896. godine, samo šest mjeseci nakon Röntgenova otkrića rendgenskih zraka, nabavljena je prva rendgenska cijev, proizvođača Geissler. Kao izvor visokog napona za nju i danas služi Rühmkorffov induktor s dva prekidača, nabavljen 1876. godine.

Nakon otkrića elektromagnetskih valova, 1897. godine nabavljena je oprema za Hertzove pokuse prijenosa na daljinu, a nakon objavljivanja Teslinih patenata u zbirku su stigli i uređaji za pokuse s visokofrekventnim strujama. Među njima se ističe Teslin transformator sa živinim prekidačem. Dvořákovo zanimanje za glazbu i zvuk vidljivo je i u zbirci glazbenih vilica, svirala i drugih uređaja za proučavanje zvuka, među kojima se posebno ističu njegovi rezonatori.

POKUSIMA POKAZALI DA FIZIKA MOŽE BITI ZABAVNA

Na prvom i drugom katu Fizičkog odsjeka posjetitelji su imali priliku izbliza upoznati bogatu baštinu Zbirke učila i instrumenata iz fizike te razgledati odabrane povijesne predmete izložene u vitrinama. Posebnu živost svečanosti dali su studenti i profesori fizike, koji su kroz zanimljive pokuse približili posjetiteljima svijet fizikalnih pojava i znanstvenih istraživanja.

Obilježavanje 150. obljetnice Zbirke učila i instrumenata iz fizike još je jednom istaknulo važnost očuvanja znanstvene baštine i njezina predstavljanja javnosti. Povijesni predmeti ne govore samo o razvoju fizike u Hrvatskoj nego i o trajnoj povezanosti obrazovanja, znanstvenih otkrića i suvremenih istraživanja.

Zbirka se nalazi u prostoru Fizičkog odsjeka PMF-a, Bijenička cesta 32 u Zagrebu, a posjeti su mogući uz prethodnu najavu.