Pravni fakultet svečanom akademijom obilježio 250. obljetnicu

Svečanom akademijom Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu obilježio je danas u sjedištu Sveučilišta 250. obljetnicu neprekidnog rada i djelovanja.

Kada je 4. studenoga 1776. godine u Zagrebu započela nastava na Juridičkom fakultetu Kraljevske akademije znanosti, malo je tko mogao naslutiti da se osniva ustanova koja će nadživjeti carstva, države, ratove i potrese i koja će 250 godina kasnije, bez ijednog prekida, odgajati generacije pravnica i pravnika. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas je ponosno pokazao da je narastao daleko izvan okvira klasičnog studija prava. Uz studij prava, kroz koji su prošli deseci tisuća pravnika, u njegovu sastavu danas djeluju i Studijski centar socijalnog rada te Studijski centar za javnu upravu i financije na kojima se školuju studenti socijalnog rada, socijalne politike, javne uprave i poreznog studija.

Fakultet je time postao mnogo više od pravne škole – mjesto na kojem se pravo susreće s upravom, javnim financijama i socijalnom politikom i gdje studenti uče da pravo nije samo skup propisa, nego i služba ljudima i društvu.

Svečanost u povodu 250. obljetnice započela je himnom Republike Hrvatske i akademskom himnom Gaudeamus igitur u izvedbi Simfonijskog orkestra HRT-a. Ovaj veliki događaj okupio je brojne ugledne goste iz javnog i političkog života, predstavnike sudova, članove akademske zajednice, studente, prijatelje i suradnike Pravnog fakulteta. Svečanosti je nazočio Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik u Hrvatskom saboru Ivan Malenica, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt te bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić.

TRADICIJA KAO POLAZIŠTE, NAPREDAK KAO ODREDIŠTE

Nakon glazbenog uvoda nazočnima se obratila dekanica Pravnog fakulteta prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković. Osvrnuvši se na četvrt tisućljeća povijesti, promjene država, pravnih poredaka, razdoblja ratova, stagnacije, ali i razdoblja rasta i prosperiteta, istaknula je kako Pravni fakultet danas slavi svoju prošlost, ali se okreće svojoj budućnosti, hrabar u promjenama i vjeran svojoj temeljnoj zadaći: izgradnji pravnica i pravnika koji su nositelji društvenog napretka, znanja i pravednosti.

– Biti pravnik znači boriti se za druge, zastupati druge, govoriti za slabijega. To ujedno znači i imati hrabrosti donijeti odluku koju drugi možda neće voljeti, pa čak kad ni sami nismo zadovoljni odlukom koju donosimo, ali je donosimo jer je ispravna i u skladu je s pravom. To se zove vladavina prava, pravna država, društvo utemeljeno na pravu, rekla je dekanica. 

Kada gledam budućnost naše profesije, naše studente, mlade ljude pune ambicija, energije i želje za životom, baš onakve kakvi smo i sami nekada bili, moram priznati da se brinem hoćemo li ih naučiti tehnikalijama pravne struke. Ono što me mnogo više zanima jest jesmo li ih naučili biti hrabri. Jesmo li ih pripremili na to da budu spremni cijeli svoj radni vijek učiti, razvijati se i preispitivati vlastita znanja? Jer upravo to znači biti pravnik. Pravnik budućnosti nije onaj koji može raditi brzo i precizno poput stroja. U vremenu koje dolazi, u vremenu strojeva i umjetne inteligencije, pravnik budućnosti prije svega je – čovjek, istaknula je dekanica Matanovac Vučković.

PRAVNE ZNANOSTI SU TEMELJ UREĐENOG DRUŠTVA

Svojim 250-godišnjim djelovanjem Pravni fakultet ostavio je dubok i neizbrisiv trag u razvoju Sveučilišta u Zagrebu, ali i hrvatskoga društva u cjelini. Njegovo dosadašnje djelovanje te iznimna znanstvena i obrazovna uloga predstavljaju čvrst temelj za suočavanje s izazovima. U povodu ove velike obljetnice uzvanicima svečane akademije obratio se rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić.

– U svijetu u kojem su informacije sve dostupnije, zadaća Sveučilišta nije samo prenositi znanje, već razvijati kritičko mišljenje, razumijevanje složenih izazova i sposobnost odgovornog odlučivanja. Akademska zajednica ima odgovornost kritički promišljati promjene, znanstveno ih istraživati i aktivno sudjelovati u oblikovanju odgovora na izazove budućnosti. Pritom moramo biti svjesni da tehnološki napredak, koliko god velik bio, ne može zamijeniti ljudsku prosudbu i odgovornost. U tom je kontekstu osobito važna uloga pravne znanosti i struke, u govoru je naglasio rektor Lakušić.

Pravo mora pratiti tehnološki razvoj, ali i aktivno oblikovati pravila koja će osigurati da napredak bude u službi čovjeka, njegovih prava i interesa društva u cjelini. Pravne znanosti nisu važne samo pravnicima i državnim institucijama, već svakom pojedincu. One predstavljaju temelj uređenog društva jer omogućuju zaštitu prava, očuvanje slobode i jednakosti te osiguravaju funkcioniranje pravne države, poručio je rektor Stjepan Lakušić.

SPREMNOST NA SUVREMENE IZAZOVE

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović istaknuo  je povijesnu važnost Pravnog fakulteta za hrvatsku državotvornost, ali i upozorio na suvremene izazove s kojima se pravna struka suočava, ponajprije zbog naglog razvoja umjetne inteligencije. Kao najveći izazov s kojim se struka danas susreće, predsjednik Milanović je izdvojio hiperprodukciju kadrova u kombinaciji s tehnološkim napretkom. Najveću opasnost vidi u tome što bi odvjetnički uredi, vođeni željom za uštedom, mogli početi masovno mijenjati ljudski rad umjetnom inteligencijom.

– Ako čujete od odvjetnika kako je umjetna inteligencija sjajna zamjena za ono što trenutačno plaća za ljudski rad, oni će jamačno krenuti tim putem. To znači da će umjesto pet ljudi trebati dvoje, a mladi odvjetnici bit će lišeni formativnog razdoblja koje traje deset do petnaest godina, upozorio je Predsjednik Milanović.

U svom obraćanju prof. dr. sc. Davor Derenčinović, sudac Europskog suda za ljudska prava posebno je istaknuo važnost uključivanja ljudskih prava u pravno obrazovanje, naglasivši kako je njihovo poučavanje na pravnim fakultetima jedan od ključnih načina podizanja opće pravne kulture studenata i studentica, ali i njihove pripreme za buduću profesionalnu primjenu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Obraćajući se studenticama i studentima, uputio im je ohrabrujuću poruku da, unatoč izazovima vremena u kojem žive, njeguju mladost, radost i posebnost studentskih dana.

VELIK DOPRINOS RAZVOJU DRUŠTVA

U povodu obilježavanja 250. obljetnice Pravnog fakulteta nazočne je pozdravio i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević.

– Dva i pol stoljeća postojanja Pravnog fakulteta dobivaju još veće značenje kada ih stavimo u povijesni kontekst – iste godine kada je započela nastava prava u okviru Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu, osnovane su i Sjedinjene Američke Države. Tijekom proteklih 250 godina mijenjali su se državni sustavi, pravni poreci i društvene okolnosti, no Pravni fakultet uspio je sačuvati kontinuitet svojega djelovanja. Njegovi nastavnici i studenti kroz generacije su dali značajan doprinos razvoju hrvatskoga prava, pravosuđa, javne uprave i socijalne politike.

Pravna znanost ima osobito važnu ulogu u svakom društvu, a posebice u hrvatskom društvu. Njezina zadaća nije samo razumjeti i tumačiti postojeći pravni poredak, već i sačuvati intelektualnu slobodu da se propituju njegova pravednost, dosljednost i učinci, istaknuo je gradonačelnik Tomislav Tomašević.

U svom obraćanju predsjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske Mirta Matić istaknula je kako se profesionalni uspjeh profesora i sudaca ne mjeri isključivo brojem ostvarenih postignuća, objavljenih znanstvenih radova, donesenih presuda ili održanih ročišta. Njegova se istinska vrijednost, rekla je, ogleda u broju mladih kolega kojima su uspjeli prenijeti svoje znanje, vještine i, prije svega, strast prema pravu. Posebno je naglasila važnost kontinuiranog prijenosa znanja i razvoja pravnog načina razmišljanja utemeljenog na primjeni pravne logike, bez kojih nema razvoja pravne znanosti niti njezine sposobnosti prilagodbe promjenama u društvu.

VAŽNA ULOGA U OČUVANJU HRVATSKE DRŽAVNOSTI

Na svečanosti se uzvanicima obratio i prof. dr. sc. Frane Staničić, predsjednik Ustavnoga suda Republike Hrvatske.

– Podučavanje je naša primarna misija, a prenošenje znanja naša trajna obveza. O razini obrazovanja budućih generacija pravnika ovisi izgradnja pravnog sustava, ostvarivanje vladavine prava, ali i funkcioniranje institucija te budućnost same države. To je velika odgovornost, ali istodobno i izniman privilegij. Pravni fakultet ima još jednu važnu ulogu, duboko ukorijenjenu u svojoj povijesti i identitetu – očuvanje hrvatske državnosti i hrvatskoga državnog prava kroz različite i složene državne zajednice čiji je Hrvatska bila dio. Moglo bi se reći da je ta uloga utkana u samu bit Fakulteta. Stoga se može ustvrditi da bi hrvatska povijest bila bitno drukčija da Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u ključnim povijesnim trenucima, nije preuzimao ulogu zaštitnika nacionalnih i državnih interesa, rekao je predsjednik Ustavnog suda RH prof. dr. sc. Frane Staničić.

U svom obraćanju zastupnik Hrvatskog sabora Ivan Malenica istaknuo je kako 250 godina djelovanja Pravnog fakulteta nije samo svjedočanstvo bogate akademske tradicije, već i potvrda vrijednosti institucije koja je svojim znanjem, radom i idejama snažno obilježila hrvatsku pravnu, političku i državnu povijest. Posebno je naglasio važnost vladavine prava, istaknuvši kako ona nije tek ustavno načelo, već temelj povjerenja građana u državu.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan istaknuo je kako infrastrukturni razvoj, kvalitetan normativni okvir i primjena umjetne inteligencije nemaju svoju punu vrijednost bez ljudi i stručnjaka koji ih svojim znanjem i radom stavljaju u službu društva. Naglasio je kako su upravo studenti, zajedno s profesorima te znanstvenicima, srce i duša Pravnog fakulteta, ali i budućnost pravne države i pravne zaštite građana.

PRIGODNI FILMOVI S DODJELE NAGRADA I PRIZNANJA

Nakon prigodnog osvrta na povijest Pravnog fakulteta i glazbene izvedbe Figarova pira W. A. Mozarta u izvedbi Simfonijskog orkestra HRT-a, uslijedilo je prikazivanje filmova koji su zabilježili dodjelu spomen-medalja umirovljenim profesorima, nagrada profesorima i zaposlenicima Fakulteta, nagrade „Mirjan Damaška“ te Dekaničinih nagrada studentima.

Svečanost je nastavljena zahvalom studenata, nakon čega je uslijedila još jedna prigodna glazbena točka – Galeb i ja, Zdenka Runjića i Tomislava Zuppe, u aranžmanu Stipice Kalogjere, u izvedbi Simfonijskog orkestra HRT-a.