Sto godina od počasnog doktorata Nikoli Tesli
Sveučilište u Zagrebu prisjetilo se povijesne odluke u svjetlu govora o budućnosti znanosti
U prostorima Sveučilišta u Zagrebu, u utorak 10. studenoga 2026., obilježena je 100. obljetnica dodjele počasnog doktorata Nikoli Tesli. Svečanost i panel-rasprava okupili su predstavnike akademske i znanstvene zajednice te gospodarstva, s ciljem povezivanja povijesnog nasljeđa jednoga od najvažnijih izumitelja u povijesti s izazovima suvremene znanosti i tehnologije. Dodjelom počasnog doktorata Nikoli Tesli 1926. godine Sveučilište u Zagrebu odalo je priznanje jednom od najvećih svjetskih izumitelja. Stotinu godina poslije obljetnica je obilježena razgovorom o Teslinoj ostavštini, razvoju znanosti i tehnologijama budućnosti.

Program je započeo filmskim uvodom koji je, uz povijesne i arhivske snimke, prikazao Teslin genij i njegov doprinos u kontekstu vremena u kojem je stvarao. Inovativnost i stvaralaštvo Nikole Tesle promijenili su društvo, znanost, industriju i svijet.
Kako je istaknuo rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, Teslino je djelo nadraslo granice vremena i ostavilo neizbrisiv trag u povijesti čovječanstva.

“Tesla nije prihvaćao granice postojećega kao granice mogućega, postavljao je pitanja koja druga nisu postavljali, istraživao je područja koja su drugima bila nedostatna i imao je hrabrosti slijediti ideje koje su se činile nedostižnima” – istaknuo je rektor Lakušić.
100 godina odluke koja je povezala Sveučilište i jednog od najvećih izumitelja
Povijesna povezanost Nikole Tesle i Sveučilišta u Zagrebu seže u 1926. godinu, kada je Tesli dodijeljen počasni doktorat tehničkih znanosti. Počasni doktorat uručen mu je 29. lipnja 1926., u povodu njegova 70. rođendana. Tesla nije osobno prisustvovao svečanosti promocije, no tom je odlukom Sveučilište odalo priznanje njegovu iznimnom znanstvenom i inovatorskom radu. Bio je prvi prirodoznanstvenik koji je dobio počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu.
Tesla je svojim istraživanjima na području elektrotehnike, elektromagnetizma, izmjenične struje i bežičnog prijenosa energije i komunikacija obilježio razvoj moderne tehnologije. Njegov rad nije ostao samo na razini znanstvenih teorija i eksperimenata, nego je postavio temelje nizu tehnoloških rješenja koja su promijenila svakodnevni život i način na koji suvremeni svijet funkcionira.

“Ova stota obljetnica nije samo svečano prisjećanje na jednog velikog čovjeka, ona je poziv da nastavimo putem znanja, inovacija i izvrsnosti” – naglasio je rektor Lakušić.
Naglasio je i važnost povezivanja znanstvenih istraživanja s potrebama gospodarstva i društva, osobito u vremenu ubrzanih tehnoloških promjena.
Od Teslina vremena do tehnologija budućnosti
Središnji dio obilježavanja bila je panel-rasprava „Od Teslina vremena do tehnologija budućnosti”, kojoj je prethodilo uvodno predavanje akademika Ignaca Lovreka iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod nazivom „Tesla i Sveučilište u Zagrebu – priča iz 1926.”.

Akademik Ignac Lovrek u svom je izlaganju donio povijesni prikaz Teslina života i djelovanja, s posebnim naglaskom na njegove veze s Hrvatskom i utjecaj koji je imao na ovdašnju znanstvenu zajednicu. Pritom je istaknuo i povijesnu poveznicu s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (tadašnjom Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti) te Sveučilištem u Zagrebu, institucijama koje su prije stotinu godina prepoznale Teslin vizionarski duh i genijalnost. Akademik Lovrek istaknuo je kako je Nikola Tesla imao širu viziju primjene znanja i znanstvenih otkrića, odnosno njihova povezivanja s industrijom i praktičnom primjenom.
Na panelu su sudjelovali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, akademkinja Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Nikola Mišković s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Davor Horvatić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericsson Nikola Tesla d.d. Panel je otvorio prostor za promišljanje o tome kako Tesino nasljeđe i vizionarski pristup znanosti mogu biti poticaj suvremenom znanstvenom i tehnološkom razvoju. U središtu razgovora bili su povezivanje akademske zajednice i gospodarstva, pretvaranje znanstvenih istraživanja u inovacije i patente te stvaranje poticajnog okruženja za razvoj novih tehnologija.

U raspravi je naglašeno kako Hrvatska raspolaže velikim znanstvenim i inovacijskim potencijalom, a jedan od ključnih izazova jest njegovo snažnije povezivanje s gospodarstvom i pretvaranje istraživačkih rezultata u konkretna rješenja. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je kako Nikola Tesla svojim patentnim opusom i danas predstavlja primjer uspješnog povezivanja znanstvenih otkrića i njihove industrijske primjene. Pritom je naglasio da Hrvatska, s obzirom na broj istraživanja i znanstvenih rezultata, ima potencijal za razvoj najmanje 15 novih patenata godišnje kroz suradnju s gospodarstvom, zbog čega je važno ulagati u taj segment. Prof. dr. sc. Nikola Mišković istaknuo je važnost timskog rada i zajedničkog razvoja ideja, kroz koji se znanje nadograđuje i prenosi, dodavši kako bi nove pametne specijalizacije trebalo usmjeriti prema područjima u kojima Hrvatska već ostvaruje znanstvenu izvrsnost.
Na važnost povezivanja znanosti i gospodarstva osvrnuo se i dr. sc. Siniša Krajnović, istaknuvši kako takva suradnja pridonosi otpornosti, inovativnosti i međunarodnoj prepoznatljivosti Hrvatske. Upozorio je i na potrebu snažnijih ulaganja u tehnološki napredak, naglasivši kako Hrvatska ima vrhunske znanstvenike, infrastrukturu i snažno gospodarstvo, ali i prostor za veću stratešku ambicioznost. Akademkinja Iva Tolić posebno je istaknula važnost stvaranja poticajnih uvjeta za mlade znanstvenike, njihovo zadržavanje u Hrvatskoj i povratak. Veliku znansvenu vrijednost vidi upravo u interdisciplinarnim istraživanjima, gdje znanosti u svojevrsnoj međuigri mogu dati dobre modele i djelovati zajedno dok ne dođu do zaključaka. Prof. dr. sc. Davor Horvatić naglasio je kako u Hrvatskoj jedan nevjerojatan kapacitet i nevjerojatna baza od koje radimo jedan izuzetno dobar proizvod. Kao jednu od ključnih vrijednosti za ostvarivanje znanstvenih i tehnoloških iskoraka izdvojio je upornost, koja omogućuje da se znanje i dobre ideje pretvore u konkretne rezultate.
Vizija i pogled prema budućnosti
U sklopu obilježavanja predstavljena je i grafička mapa posvećena životu i djelu Nikole Tesle. U predstavljanju su sudjelovali rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj Nj. E. Nicole McGraw i urednik grafičke mape Milan Bešlić.

Izložbu je rektor Lakušić predstavio kao 8 umjetničkih pogleda i promišljanja kao likovnih posveta čovjeku čije je djelo ostavilo neizbrisiv trag u svjetskoj povijesti.
„Pogled prema sljedećih sto godina traži od nas da nastavimo ulagati u znanje, razvijati inovacijski potencijal i jačati suradnju sa svim dionicima koji mogu pridonijeti napretku društva”, poručio je rektor.




