Inovacijama se unaprjeđuje hrvatska poljoprivreda

Primijenjena i razvojna istraživanja u poljoprivredi doprinose unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje, uzgoju, kvaliteti i plodnosti tla, jačanju otpornosti poljoprivrednih sustava na promjene uz napredno korištenje novih tehnologija ili alternativnih proizvodnih sustava. A inovacije pomažu da se razviju integrirana rješenja koja ispunjavaju potrebe poljoprivrednika i odgovaraju na izazove budućnosti. Putem inovacija pružaju se proizvodi i usluge pomoću kojih poljoprivrednici ispunjavaju naše potrebe za hranom, štede resurse i osiguravaju održivost zemlje.

Stoga je Hrvatska zajednica inovatora donijela odluku da se 2022. godina, u kojoj se također obilježava 65 godina inventivnoga rada u Republici Hrvatskoj, proglasi Godinom inovatorstva u Republici Hrvatskoj. Tim povodom Hrvatska zajednica inovatora provest će čitav niz aktivnosti u svrhu obilježavanja obljetnice.

Zajedno s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizirali su Inovacijski forum pod nazivom “Inovacije u poljoprivredi u novom programskom razdoblju”. Budući da je Forum održan u Velikoj vijećnici fakulteta, okupljene predavače i goste pozdravio je dekan zagrebačke Agronomije Ivica Kisić, kazavši kako su inovacije u poljoprivredi prisutne otkako je čovjeka i obrade zemlje:

– Otkako je pračovjek napustio korištenje drveta pa prešao na kamen, a potom i korištenje metala, sve do danas, do vremena tzv. pametne, digitalne poljoprivrede, sve su to rezultati inovacija. Isto tako, uvjeren sam da se u međuvremenu dogodilo jako puno inovacija u poljoprivredi, samo one nisu registrirane, nisu zapamćene, nisu vrjednovane u ovlaštenim ustanovama… Osobno se sjećam vremena kada nam je za žetvu s vršilicom trebalo barem petnaestak ljudi. Onda je došao kombajn pa se isti posao odradio s dva čovjeka. Zašto? Jer su ljudi odlazili sa sela, bilo nas je sve manje, pa je trebalo izmisliti nešto da bi se isti poljoprivredni posao odradio s manje ljudi. Dakle, inovacije su se događale uvijek i uvijek će ih biti, jer to struka svake gospodarske grane traži, zaključio je Kisić.

Inovacije u poljoprivredi posebno se predstavljaju i na sajmovima inovacija. Tako se organizacijom 13. međunarodnoga sajma inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO ARCA želi pružiti mogućnost svim sudionicima da na jednome mjestu predstave svoju kreativnost i inovativnost, kao i dosege u proizvodnji i preradi hrane, najavio je Matija Žugec, glavni tajnik Hrvatske zajednice inovatora. AGRO ARCA 2022 ove će godine biti održan u međimurskome gradu Prelogu, od 13. do 15. svibnja.

– Ideja sajma jest potaknuti suradnju akademske zajednice, institucija i proizvođača pri stvaranju inovativnih proizvoda koji mogu konkurirati proizvodima na svjetskom tržištu. U poljoprivredi i proizvodnji hrane vidimo prostor za otvaranje radnih mjesta više nego u bilo kojoj drugoj proizvodnoj grani. Stoga je AGRO ARCA postalo mjesto povezivanja organizacija, proizvođača i pojedinaca s ciljem stvaranja novih proizvoda, novih proizvodnih procesa te novih oblika organizacije poljoprivredne proizvodnje bez kojih nema ni toliko željene konkurentnosti hrvatskih proizvođača i gospodarstva, objasnio je Žugec.

Više o programu ovogodišnjeg sajma AGRO ARCA pročitajte OVDJE.

Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije dodaje kako je ovaj sajam „prigoda je to poslovnih ljudi iz Hrvatske i inozemstva da se upoznaju s dijelom najnovijih dostignuća u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, šumarstvu, drvnoj industriji, veterinarstvu, sigurnosti hrane i ribarstvu, te s dostignućima na području ekološke i tradicionalne proizvodnje hrane“:

– Kao i u svim razvijenim zemljama, suradnja državnih institucija i akademske zajednice je neizostavan dio za stvaranje okružja za inovativno i konkurentno gospodarstvo u kojem će znanje, iskustvo i kreativnost hrvatskog poljoprivrednog potencijala doći do punog izražaja, uvjeren je Šimpraga.

Na Inovacijskoj forumu predstavljene su nadolazeće mjere potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju, te je održana i panel rasprava sa sudionicima Ministarstva poljoprivrede, Agronomskog fakulteta, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.

Mladen Fruk, načelnik sektora za provedbu mjera ruralnog razvoja pri Ministarstvu poljoprivrede prezentirao je inovacije u strateškom planu zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske u periodu od 2023. do 2027. godine. Objasnio je kako vizija hrvatske poljoprivrede podrazumijeva: „Proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima.“

– Što se ulaganja u hrvatsku poljoprivredu tiče, Program ruralnog razvoja 2021. – 2022. kroz izravna ulaganja i sektorske mjere dostupnim čini 1,75 milijarde eura. Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz logističko-distributivne centre u sektoru voća i povrća, komasaciju i monitoring poljoprivrednog zemljišta, digitalizaciju poljoprivrede i unaprjeđenje sustava doniranja hrane donosi ukupno 131 milijun eura. Naposljetku, Strateški plan ZPP 2023. – 2027. obuhvaća mjere poljoprivredne politike koje se financiraju iz proračuna EU-a. Kroz izravna plaćanja, mjere ruralnog razvoja i sektorske mjere našoj je poljoprivredi u tome periodu dostupno 3,42 milijarde eura, poručio je Fruk.

Detalnije o mjerama ruralnoj razvoja pročitajte OVDJE.