Geotehnički fakultet obilježio Svjetski dan planeta Zemlje

Na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, sastavnici Sveučilišta u Zagrebu, uz nastavu te znanstveni i stručni rad počesto se organiziraju različite radionice, popularno-znanstvena predavanja, tribine, panel rasprave i okrugli stolovi sa svrhom podizanja svijesti o nužnosti zaštite okoliša. Svi ovakvi događaji uvijek su otvoreni za javnost. Tako i ove godine, povodom Dana planeta Zemlje, kao i Dana obnovljivih izvora energije, na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upriličen je zanimljiv popularizacijski događaj u vidu Dana & noći u inženjerstvu okoliša.

Naime, Dan planeta Zemlje po prvi je puta obilježen 1970. godine u SAD-u, a 2009. godine je od strane skupštine UN-a 22. travnja službeno proglašen Međunarodnim danom planeta Zemlje.

Program je u holu fakulteta započeo u popodnevnim satima uz okrugli stol na kojem su sudjelovali dr. sc. Vladimir Huzjan iz HAZU Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu s temom „Ekologija kroz povijest Varaždinskog kraja“. Dinko Hečej sudjelovao je kao predstavnik tvrtki Microclima i SmartBio te je govorio o probiotičkim tehnologijama u upravljanju kvalitetom zraka koje omogućuju automatsko, kontinuirano i ekološko održavanje čistoće ventilacijskih sustava. Marina Prusina iz Energovizije predstavila je integrirani gospodarski model ribnjaka Končanica u kojima se uslijed klimatskih promjena susreću s problemom gubitka vode i isušivanja, porastom temperature i posljedičnim padom koncentracije kisika u vodi. Kroz program govornike i prisutne vodio je prof. dr. sc. Ivan Kovač s GFV-a.

U prvom izlaganju zapažena je zanimljiva crtica o velikom požaru u Varaždinu 1776. godine. U njemu je od 614 kuća u gradu izgorjelo njih 316, a dječak koji je taj požar izazvao dobio je 12 udaraca šibom po leđima. Kazna je očito bila promptna i stroga, dok danas u 21. stoljeću na području Lijepe naše mnoga nedjela protiv zdravlja okoliša i zajednice prolaze nekažnjeno. Dr. sc. Huzjan kao povjesničar uspio je prikazati kako okoliš jedne lokacije, jednoga grada, definira njegov gospodarski razvoj i život njegovih građana u različitim vremenskim razdobljima. Također, ukazao je na to kako prirodne i ljudskim postupcima uzrokovane katastrofe utječu na smjer razvoja čitavoga područja. Isto ide u prilog razumijevanju odnosa između čovjeka i njegova neposrednog okoliša u kojem je za sagledavanje i rješavanje problema potrebno više od čisto inženjersko-tehničkog pristupa.

Tema koja je među slušateljstvom otvorila mnoga dodatna pitanja i razbuktala zdravu akademsku raspravu zasigurno je ovdje predstavljen jako zanimljiv koncept i inovativan pristup čišćenju zraka i površina u zatvorenim prostorima pomoću probiotika. Pritom se potvrdilo kako prava pitanja doprinose boljem razumijevanju specifičnih problema, a sve s ciljem rasvjetljavanja do sada manje poznatih procesa.

Potrebno je istaknuti kako je inicijativa za uključivanje predavanja o održivom modelu ribnjačarstva u Končanici došla od naše studentice diplomskog studija Inženjerstvo okoliša koja je u svojoj lokalnoj zajednici prepoznala ovu okolišnu problematiku vrijednu pažnje. Ribnjačarstvo u općini Končanica najstarije je ribnjačarstvo u Republici Hrvatskoj, a suočeno je s izazovima koji zahtijevaju inovativna rješenja i multidisciplinarni pristup u kojemu svoje mjesto zasigurno imaju i inženjeri okoliša.

Aktualnim temama i zanimljivim raspravama izlagači su ponudili odgovore na pitanja vezana uz razvoj ekološke svijesti u Varaždinskom kraju, uz prirodna rješenja za čišći zrak u zatvorenim prostorima, gdje on može biti štetniji od onog vanjskog u urbanim sredinama, uz opis održivog gospodarskog modela primjerom ribnjaka na lokalnoj razini. Nakon informativnih izlaganja i razmjene iskustava, u večernjim satima organiziran je već 11. po redu kviz općeg znanja QuizDATA u opuštenom ugođaju ugostiteljskog objekta American Nook u zgradi fakulteta.

Budimo osviješteni, Zemlja, ovaj treći kamenčić od usijanoga žutog patuljka, sve je što kao čovječanstvo imamo.

Ne posjedujemo je nego, kao što su to mudriji od nas davno ustvrdili, samo smo je posudili od naše djece. Zato se nemojmo maćehinski i iz koristoljublja odnositi prema ovom neponovljivom plavo-zelenom planetu nego budimo dobri upravitelji prirodnih bogatstava koje svakodnevno i nezasluženo primamo.

Za Akademski.hr napisao dr. sc. Saša Zavrtnik, Geotehnički fakultet