U koncertnoj dvorani Blagoje Berse svečano je obilježena 100. obljetnica zagrebačke Muzičke akademije.
Počeci djelovanja Akademije uspostavljeni su u 19. stoljeću kroz rad Hrvatskoga glazbenoga zavoda te Kraljevskoga državnoga konzervatorija čiju je organizacijsku strukturu zadržala do 1940. kada je uredbom Banovine Hrvatske dobila status fakulteta. Od 1979. Muzička je akademija sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Na svečanoj sjednici Vijeća Muzičke akademije, zagrebački rektor Damir Boras istaknuo je da je Sveučilište ne samo najveća znanstvena i visoko-obrazovna institucija, već i najveća kulturna i umjetnička organizacija u kojoj njene sastavnice neizmjerno doprinose upravo tom umjetničkom i kulturnom djelu. Dodao je pritom da je u tome muzika posebno istaknuta jer ljudi trebaju glazbu, ne samo kao umjetnost, nego kao olakšanje duše jer nas glazba vodi onim vrhuncima unutarnjeg razmišljanja koji potiču opće ljudske vrijednosti kojima se diči Sveučilište u Zagrebu.
Naglasio je da je ponosan na stotu obljetnicu Muzičke akademije te dodao da se Sveučilište u Zagrebu mora nastaviti boriti za očuvanje autonomije i bolje financiranje umjetničkih akademija.
MEĐUNARODNA PREPOZNATLJIVOST
Dekan Muzičke akademije Igor Lešnik u svome je govoru ukratko predstavio povijest Akademije te kazao da tijekom dvadesetog stoljeća u prvi plan dolazi rad na izmjeni svijesti u svladavanju programa i postizanju većih izvođačkih vještina:
– Rast izlaznih kompetencija izraz je koji je povoljno djelovao na povećanje korpusa djela hrvatskih skladatelja što je potom također dodatno potaklo i povezano znanstveno-istraživačko područje. Dosadašnjih 19 dekana vodilo je Muzičku akademiju prilagođavajući se okolnostima različitih društvenih i državnih uređenja. Više od devet tisuća dvjesto diplomanata svojim je umjetničkim, pedagoškim i znanstveno-istraživačkim radom dokazalo ispravnost naših temeljnih odrednica. One su se tijekom vremena razvijale i nadopunjavale, počevši od valorizacije darovitih u devetnaestom, preko razvijanja izvrsnosti u dvadesetom do povećanja prepoznatljivosti kao dodane vrijednosti s početka 20. stoljeća. Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu nastavlja biti na vrhu glazbeno-obrazovne piramide u Hrvatskoj, upozorio je dekan.
Lešnik je istaknuo da je jubilej Muzičke akademije važan ne samo za glazbeni, već i za pedagoški život Hrvatske jer je Akademija u svom radu dala mnogo međunarodno istaknutih profesora i studenata. Rekao je da umjetnost ne poznaje ekvivalent sustavu praćenja citiranja u znanosti ili pozicioniranja na nekoj od sveučilišnih ljestvica, ali postoje pokazatelji vrijednosti prema kojima hrvatska glazba zauzima trajno i visoko mjesto na međunarodnoj umjetničkoj sceni.
NEDOSTATNO FINANCIRANJE
Dekan je upozorio kako je stvarnost Muzičke akademije uvjetovana vanjskim čimbenicima:
– Temeljno financiranje nam je nedostatno, a bez značajnijeg povećanja ulaganja u umjetničko područje umanjit će se efekti naših napora u ponudi novih studijskih programa te proširivanja naše međunarodne umreženosti. U središtu pažnje moraju i nadalje ostati naši studenti pri čemu nema alternative prioritetima održivosti, izvrsnosti te operativno učinkovitoj organizaciji njihovog visokoškolskog umjetničkog obrazovanja.
Naglasio je da umjetničkom području Sveučilišta u Zagrebu na godišnjoj razini nedostaje između 12 i 14 milijuna kuna za materijalne troškove, dok je redoviti godišnji manjak za materijalne troškove i održavanje Muzičke akademije oko tri milijuna kuna godišnje što se dijelom pokriva interventnim sredstvima Sveučilišta.
– Mi ne možemo naprosto upisati toliko studenata da bi njihov zbroj školarina pokrio naše materijalne troškove. Pojedinačni mentorski rad u glavnim umjetničkim predmetima osnova je poučavanja glazbe još od njenog izuma, pojasnio je dekan te dodao da iako svojom djelatnosti mogu doprinijeti gospodarskom sektoru, primjerice skladanjem glazbe za reklame, profit od takvih izvora ne može biti preduvjet priznavanja potrebe postojanja umjetničkog obrazovanja.
– Ako bi ekonomska isplativost postala preduvjet održivosti našeg područja, morali bismo izbaciti ono umjetničko iz svog naziva. Naš doprinos kulturnom identitetu nacije nije iskaziv u postocima isplativosti pa da bi nas radi toga gospodarstvo smatralo privlačnim područjem za rentabilno investiranje. Visokoškolsko umjetničko obrazovanje traži posebnu državnu skrb jer ne može opstati kroz povezanost na profitabilnim projektima s gospodarstvom, ali trenutno nemamo sustavno rješenje za alokaciju tih 13-ak milijuna kuna koje godišnje nedostaje umjetničkom području, poručio je Lešnik objasnivši da sadašnji način raspodjele sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja ne omogućuje transfer dovoljno novca u umjetničkom području.
Svečana sjednica nastavljena je dodjelom nagrada i priznanja studentima i djelatnicima te kratkim nastupima nagrađenih studenata.
Tijekom cijele akademske godine obljetnica Muzičke akademije bit će proslavljena mnogim programima, koncertima, manifestacijama i konferencijama.
