Tim znanstvenika Go Green Ozonator s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prema izboru Novac.hr, našao se u Top25 startupova. U žiriju je sudjelovalo 14 članova koji su vrsni poznavatelji startup ekosustava, a birali su između 120 predloženih kandidata.
Go Green Ozonator osnovale su i vode doc. dr. sc. Darija Lemić, Helena Virić Gašparić, mag.ing.agr. uz studenta druge godine diplomskog studija Fitomedicina Pavu Ninčevića.
– Go Green Ozonator je ime iza kojeg stoji razvoj ekološki prihvatljive zamjene za pesticide u proizvodnji i skladištenju hrane. Prošle smo godine krenuli s razvojem tehnologije precizne i pravovremene primjene ozona otopljenog u vodi ili kao biofumiganta za zaštitu bilja od štetnih organizama u plastenicima i skladišnim sustavima.
Uvođenjem „Green Deal strategije“ Europska unije se obavezala smanjiti utrošak pesticida za 50 % do 2030. pa je cilj projekta ponuditi inovativno rješenje u poljoprivrednom sektoru, objašnava nam Darija Lemić.
Ozonator se dodaje na postojeće staklenike i plastenike i automatski radi na ciljanom suzbijanju nametnika pri čemu smanjuje potrebu za pesticidima. Tehnologija je primjenjiva i šire, na skladištenje hrane. Njihov startup je u najranijoj fazi razvoja, stvaranju funkcionalnog prototipa, a nastao je kao rezultat akademskog istraživanja utjecaja ozona na kukce. Tim traži ekološki prihvatljivu zamjenu za pesticide, a priliku su prepoznali u smjernicama EU da se do 2030. smanji upotreba pesticida za 50 posto i poveća ekološka proizvodnja za tri puta.
– Osim ove velike časti za nas i za našu struku, najviše nas veseli činjenica da smo tim koji su osnovale i vode žene. S ponosom nosimo ime naše institucije i struke i u ovom, za nas, sasvim novom poduzetničkom svijetu, zaključuje Lemić.
Osim ovog priznanja pobijedili su i na Zagreb Connectu te uspješno završili inkubator SPOCK i BAIF program. Upravo su osnovali odnosno otvaraju tvrtku Greener pod čijim će imenom djelovati ubuduće.
O znanstvenici Dariji Lemić već smo pisali na Universitas portalu, kao voditeljici projekta “Gdje je nestao Krešo Krijesnica?”
