Vizbi. UNIZG – Virtualne zbirke Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu najstarije je, najveće i u akademskom i istraživačkom smislu vodeće sveučilište u Republici Hrvatskoj. Kao takvo, ono ima posebnu ulogu i odgovornost u očuvanju i unaprjeđenju nacionalnoga intelektualnoga, znanstvenoga i kulturnoga naslijeđa te u jačanju međunarodne prepoznatljivosti i atraktivnosti hrvatskoga visokog obrazovanja i znanosti.

Građa je skenirana  i objavljena je u sustavu Indigo te dostupna na domeni https://unizg.eindigo.net 

Stoga, jedan od ciljeva Sveučilišta je osigurati razvoj u skladu sa potrebama društva.  Informacijsko-komunikacijske tehnologije su temelj  ekonomije i društva 21. stoljeća, one nam omogućavaju prijenos i uporabu svih vrsta informacija, govorimo  o digitalnoj transformaciji. Društvena zadaća knjižnica je osigurati prijenos i pristup znanju, korištenje dostupnih izvora, a izvor informacija je sama knjižnica. Visokoškolske knjižnice  podržavaju znanstvena istraživanja i obrazovni proces, rezultate nakladničke djelatnosti, aktivnosti koje prezentiraju u digitalnom obliku.  Kroz sve vrste digitalnih zbirki knjižnice aktivno podržavaju inicijativu otvorene znanosti, otvaranjem zbirki znanstvenicima, studentima  i građanima.

Na putu prema otvorenoj znanosti i otvorenom pristupu, digitaliziranu građu želimo dati na uvid istraživačima, studentima, učenicima i široj javnosti, čime se daje potpora znanstvenoj komunikaciji.

Digitalizacijom se izvorna i osjetljiva građa istovremeno  štiti od čestog korištenja i izlaganja neodgovarajućim mikroklimatskim uvjetima, ali se izvorno digitalizirani sadržaj okuplja, daje na uvid i pohranjuje. 

Stoga Sveučilište u Zagrebu pokreće projekt Virtualne zbirke Sveučilišta u Zagrebu skraćenog naziva Vizbi. UNIZG u 2020. godini u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta, kako bi se dao odgovor na zahtjeve suvremenog umreženog društva. Projekt provodi Središnji ured za koordinaciju knjižnica Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i ovo je prva prilika da prikažemo portal i njegov sadržaj

U prvoj godini projekta  na digitalizaciji građe i uspostavi digitalnog sustava suradnici su: Filozofski fakultet, Pravni fakultet, Muzička akademija, Agronomski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet Odjel za geografiju, Kineziološki fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Građa je digitalizirana u sklopu redovne djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu, navedenih fakulteta te iz Programa digitalizacije arhivske i knjižnične građe Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Institut za filozofiju u Zagrebu ustupio je Sveučilištu određene preslike u Pdf formatu, što je i naznačeno pokraj svakog digitalnog objekta.

Odabran je sustav Indigo tvrtke ArhivPro koji je omogućio stvaranje pojedinih baza, digitalnih objekata i metapodataka, istovremeno stvarajući zajednički sustav prikaza kroz virtualne zbirke, znanstvena područja, vrste građe i pretraživanje po naslovu djela ili imenu osobe. U podlozi sustava Indigo koriste se format UNIMARC, a današnja tehnologija semantičkog weba, koja se u posljednje vrijeme vrlo brzo razvija, omogućava istraživanje i tematsko povezivanje.

Portal Vizbi. UNIZG na jednom mjestu omogućuje pristup podatcima koji su fizički smještani u različitim knjižnicama, ali objedinjeni u virtualnom okruženju.  Na portalu će se objediniti građa sastavnica Sveučilišta na svim medijima, a sadrži i virtualne izložbe Sveučilište u Zagrebu – jučer, danas, sutra i Topoteku.

Sveučilište u Zagrebu je jedan od partnera portala i projekta Znameniti hrvati, stoga će dio građe biti vidljiv i na portalu Znameniti.hr jer su sustavi interoperabilni.

Knjižničari kao i ostali djelatnici koji rade u baštinskim ustanovama, shvatili su mogućnost digitalnih tehnologija, u kojima se digitalni objekt uz pomoć alata može iskoristiti za daljnja znanstvena istraživanja. Razvijaju se alati za pristup, istraživanje i analizu digitalizirane građe, i stvara se infrastruktura za suradničino okruženje: mogućnost rada na istom digitaliziranom dokumentu više udaljenih istraživača, i ponovno korištenje podataka znanstvenog istraživanja, dolazimo do digitalne humanistike koja je dio otvorene znanosti. Otvorenim pristupom omogućit ćemo široj javnosti uvid u znanstvenu i kulturnu baštinu Sveučilišta u Zagrebu.