Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) predstavila je rezultate istraživanja o dosegu i utjecaju pandemijskih okolnosti na iskustvo studiranja u protekloj akademskoj godini. Istraživanje je provedeno na nacionalnoj razini tijekom rujna ove godine, a u njemu je sudjelovalo gotovo 4300 studenata preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih te stručnih studija.
Istraživanje je provedeno kako bi se dobio uvid u zadovoljstvo studenata kvalitetom visokoškolske nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19 kao i u samoprocjenu mentalnog zdravlja studenata te zadovoljstvo pojedinim aspektima studentskoga života. Posebno je analizirana i prilagodba brucoša iz sustava srednjega u sustav visokoga obrazovanja.
Društveni kontakt je nezamjenjiv
Prof. dr. sc. Jasmina Havranek, v. d. ravnatelja AZVO-a, otvorila je događanje te je naglasila kako su rezultati istraživanja pokazali da je prelazak na online oblike nastave u kriznim uvjetima pandemije u značajnoj mjeri utjecao na mentalno zdravlje studenata, njihovu socijalnu uključenost, iskustvo studiranja i kvalitetu studentskoga života.
– Studentima je bilo teško – ne zbog primjena nekih novih tehnologija, već zbog nedostatka društvenoga kontakta. Stoga smatramo važnim povratak na kontaktni način izvođenja nastave, uz poštivanje epidemioloških mjera dok traje pandemija, a u skladu s izdanim dopusnicama, pri čemu se sva dobra iskustva iz primjene online nastave mogu i dalje razvijati i koristiti kao dopuna klasičnoj nastavi – zaključila je Jasmina Havranek.
Havranek je pritom objasnila da treba jasno razlučiti online programe od online nastave, jer online programi imaju dopusnicu, dok je održana online nastava zapravo kreirana „u hodu“. Kazala je da svi online programi moraju dobiti dopusnicu, te se za njihovo provođenje nastavnici trebaju dodatno obrazovati u čemu će AZVO sudjelovati i ubuduće.
Načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja Dijana Mandić kazala je da je pandemija uvelike promijenila našu svakodnevicu i obrasce ponašanja pa tako i sustave učenja i poučavanja naglasivši da su učitelji i nastavnici pokazali predanost, ustrajnost, solidarnost i međusobnu suradnju te uložili napore kako bi osigurali da nastava bude održana na što višoj razini. Podsjetila je da je u prošloj godini akademska nastava maksimalno ostvarena online, ali je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, prateći rezultate hrvatskih i europskih studija te uvažavajući epidemiološke preporuke, već ljetos pozvalo hrvatska visoka učilišta na kontaktnu nastavu uživo, u skladu s akreditiranim programima.
Uz napomenu da i hrvatska istraživanja potvrđuju europska iskustva, studenti i nastavnici su se morali u kratkom roku prilagoditi novim oblicima učenja, što je negativno utjecalo na njihovo mentalno zdravlje. Mandić je primijetila da neki rezultati istraživanja zabrinjavaju, ali su i relevantna podloga za poduzimanje potrebnih koraka.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras rekao je kako su rezultati očekivani, no smatra da je potrebno uz društvenu komponentu naglasiti i onu tehnološku jer gotovo polovica ispitanih studenata nije imala zadovoljavajuće uvjete za pristup online nastavi. Naglasio je da je online nastava izvrstan dodatak, ali ne može biti jedini izbor.
Rezultate istraživanje predstavile su Mina Đorđević i Željka Plužarić iz AZVO-a. Kazale su da je dominantni oblik izvođenja nastave u protekloj akademskoj godini bila je u potpunosti online nastava s 40 postom, potom hibridna nastava, tj. kombinacija 2/3 nastave online i 1/3 nastave uživo. Pritom su najviše online nastave imali sudionici viših godina diplomskih studija, njih gotovo 50 posto.
35 posto sudionika istraživanja kao željeni je oblik nastave ovu akademsku godinu navelo je učioničku nastavu, no čak 60 posto sudionika istraživanja ne bi podržalo uvođenje obveznog cijepljenja za studente i nastavnike.
Kao pozitivnu stranu online nastave, studenti su naveli mogućnost pristupa nastavnim materijalima od kuće (73 %), interakciju s nastavnicima u virtualnom okruženju (60 %), kriterijima i metodama ocjenjivanja studenata (63 %) te objektivnost ocjenjivanja (60 %).
Studentski život bez maski
Među studentima postoji značajna razina nezadovoljstva studentskim životom u odnosu na razdoblje prije pandemije, smatraju da im je narušen osjećaj pripadnosti studentskoj zajednici, a većina studenata nije imala priliku upoznavati nove ljude kao do sada. Studenti su nezadovoljni i negativnim utjecajem pandemije na ponudu studentskih poslova, a vesele se životu nakon pandemije i druženju s kolegama bez ograničenja te nenošenju maski, dok se značajan postotak raduje putovanjima u inozemstvo. Nastavi uživo veseli se 41 % sudionika istraživanja.
Mentalno zdravlje studenata
Tijekom predstavljanja rezultata, veliki je naglasak stavljen na mentalno zdravlje studenata, naime, više od polovice studenata svoje mentalno zdravlje doživljava lošijim i puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije. Studente je pritom najviše zabrinjavala mogućnost zaraze bliskih osoba koronavirusom. Od teškoća je pola ispitanika navelo osjećaj socijalne izolacije i usamljenosti, kao i probleme s pažnjom i koncentracijom, a gotovo 50 posto ispitanika se osjećao anksiozno. Trećina studenata iskazala je interes za psihološko savjetovanje uživo, dok zbog straha od socijalne stigme 12 posto studenata ne bi zatražilo stručnu psihološku pomoć, a čak 15 posto studenata osjećalo bi se neadekvatno kada bi išli terapeutu radi psihološke pomoći.
Studentima prve godine pri prijelazu iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje problem je predstavljao nedostatak kontakta uživo s kolegama sa studija i nedostatak motivacije za učenje uzrokovan neizvjesnošću trajanja i posljedica pandemije. Više od polovice brucoša smatra da su se zbog pandemije slabije povezali s kolegama sa studija, a 63 posto brucoša navodi da zbog pandemije nisu u potpunosti doživjeli iskustvo studiranja.
Okrugli stol – pandemija je prilika za napredak
U sklopu predstavljanja rezultata istraživanja održan je i okrugli stol na kojem su uz profesoricu Havranek i Dijanu Mandić sudjelovali i prof. dr. sc. Marina Ajduković s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Gabrijela Vidić s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te Bruna Bandula, predsjednica Studentskoga zbora Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Okrugli stol moderirao je Ivan Fedor, a sudionice su bile suglasne da je protekla akademska godina bila izazovna kako studentima, tako i nastavnicima te da je klasična kontaktna nastava željeni oblik nastave za većinu studenata. Raspravom je istaknuta važnost mentalnoga zdravlja studenata kao i pristup psihološkoj pomoći studentima na visokim učilištima. Sudionice rasprave smatraju da je studente potrebno pravovremeno informirati gdje mogu zatražiti pomoć.
Bruna Bandula je rekla da se nada da će se pandemija shvatiti kao prilika da se podigne razina sveučilišne nastave, a ne da se, jednom kada pandemija prođe, nastavi po starom.
Havranek smatra da nema natrag, već je potrebno i dalje raditi na jačanju profesionalnosti, kolegijalnosti i osjećaja pripadnosti akademskoj zajednici.
