Prvi studenti na otoku Korčuli očekuju se u sljedećoj akademskoj godini

Početkom godine u medijima je odjeknula vijest kako je Hrvatska bogatija za svoj prvi sveučilišni otočni grad, i to zahvaljujući potpisanom sporazumu i najavljenoj suradnji između Sveučilišta u Dubrovniku i Grada Korčule. Grad Marka Pola tako će u budućnosti biti ispostava dubrovačkog Sveučilišta, a u njemu će se izvoditi nastava preddiplomske razine Studija nautike, Studija brodostrojarstva te smjera turizam u okviru Studija poslovne ekonomije.

Buduća suradnja ovih dviju institucija temelji se na Županijskoj razvojnoj strategiji Dubrovačko-neretvanske županije 2016.-2020., u kojoj je kao razvojna potreba te županije utvrđeno omogućavanje dostizanja što višeg stupnja školovanja na otocima. Realizacija projekta, sukladno sporazumu, podijeljena je na način da Sveučilište osigurava provedbu nastave i administrativnih poslova sukladno svojim studijskim programima i izvedbenim planovima, dok će Grad osigurati prostor za odvijanje nastave, odnosno tehničko opremanje i infrastrukturne zahvate na istom te smještaj za noćenje nastavnika.

TEMELJI VEĆ POSTOJE

Grad Korčula već je niz godina, na neki način, sveučilišna destinacija. Naime, studenti zagrebačkog i splitskog Kineziološkog fakulteta tu su obavljali ili obavljaju praktičnu nastavu iz jedrenja, dok studenti novinarstva s Fakulteta političkih znanosti i komunikologije s Fakulteta hrvatskih studija sudjeluju na Korčulanskoj komunikološkoj školi, tako da se može reći kako osnovni akademski temelji na ovom otoku već postoje.

Nastava bi se inicijalno trebala odvijati u uredskim prostorijama gradskog bazena „Gojko Arneri“, dok je kao buduća lokacija za izvođenje nastave i svojevrsni „otočni kampus“ planiran prostor trenutno zapuštene, nekadašnje pomorske škole, koja se nalazi odmah pored trajektnog pristaništa Dominče, a čija bi adaptacija, prema najavama, trebala trajati dvije godine.

Početak nastave u Korčuli inicijalno je najavljivan za nadolazeću akademsku godinu 2020./2021., no kako je kriza s epidemijom COVID-19 usporila i brojne druge procese u zemlji, o tome hoće li sve ipak odvijati u predviđenim rokovima i kako teku pripreme, za Universitas smo razgovarali s rektorom Sveučilišta u Dubrovniku, profesorom Nikšom Burumom te gradonačelnikom Grada Korčule, Andrijom Fabrisom.

Kako je najavljeno još u veljači, Grad Korčula, kao ispostava obližnjeg Sveučilišta u Dubrovniku, postaje prvi hrvatski otočni grad. Na koji je način došlo do ideje i što ovaj potez znači za taj dio županije?

BURUM: Sveučilište u Dubrovniku od svog osnutka nastoji aktivno doprinositi razvoju zajednice u kojoj djeluje. Nakon višegodišnjeg pozitivnog iskustva s dislociranim studijima u dolini Neretve, odlučili smo se uspostaviti studije na Korčuli, čime Korčula postaje prvi otočni sveučilišni grad. Sveučilište u Dubrovniku imalo je u svojoj dugoročnoj strategiji ideju policentričnog razvoja. Početkom 2019. godine, gradonačelnik Korčule gosp. Andrija Fabris predložio je da dođemo na Korčulu i porazgovaramo o mogućnostima otvaranja nekih dislociranih studija. Naime, to je složeni proces, pri čemu je potrebno zadovoljiti čitav niz zahtjevnih uvjeta (kadrovskih, prostornih, financijskih, pravnih, itd.). Analizirajući upisne trendove učenika s Korčule i Pelješca, sagledavajući teškoće koje uslijed loše prometne povezanosti imaju studenti s tih područja prilikom dolaska na studij u Dubrovnik, uzimajući u obzir i potrebe lokalnoga gospodarstva, uvidjeli smo opravdanost pokretanja naših studija na Korčuli. Prve reakcije su pozitivne. Vjerujemo da će otvaranje studija pridonijeti ostanku mladih na Korčuli, kao i jačanju lokalnoga gospodarstva. Raduje nas što je pokretanjem studija na Korčuli učinjen prvi korak u razvoju otočnog kampusa Sveučilišta u Dubrovniku.

ZADRŽAVANJE RADNIH MJESTA

Koliko je realizacija ovog projekta važna za grad Korčulu i mislite li da će to pomoći u trajnijem zadržavanju dijela mladih, koji su do sada bili prisiljeni napuštati otok u potrazi za visokoškolskim obrazovanjem?

FABRIS: Ovaj sporazum o suradnji između Sveučilišta u Dubrovniku i Grada Korčule novi je segment u kvaliteti života na našem otoku i veliki iskorak za sve naše mlade kojima se pruža prilika da nastave svoje školovanje na otoku Korčuli. Svjesni smo da je odlazak na školovanje u naše sveučilišne gradove veliki financijski izdatak za roditelje naših studenata pa će ova naša suradnja barem jednome dijelu naših sugrađana i u tom segmentu olakšati školovanje. Najveći izazov svih nas koji upravljamo JLS na hrvatskim otocima je kako mlade vratiti nakon školovanja na otok. Zadržavanje što većeg broja radnih mjesta s potrebnom visokoškolskom naobrazbom, čije je smanjivanje zadnjih godina uvjetovano centralizacijom raznih službi i ukidanjem javnih servisa na otocima, rješavanje stambenog pitanja za mlade obitelji uz ovaj naš sporazum, garant su napretka cijelog otoka Korčule.

Kako teku procesi prilagodbe i realizacije početka nastave, inicijalno najavljene za nadolazeću akademsku godinu?

BURUM: Pokretanje novog studija uvijek je zahtjevan i složen proces, a posebice kad se radi o dislociranom studiju koji se k tome izvodi na otoku. Tijekom protekle godine u suradnji s Gradom Korčulom definirali smo infrastrukturne potrebe, mogućnosti smještaja nastavnika i način izvođenja nastave. To je u konačnici rezultiralo potpisivanjem sporazuma početkom srpnja ove godine o pokretanju studija na Korčuli. Pandemija COVID-19 je, nažalost, poremetila početne planove. Sve je trebalo biti gotovo do kraja svibnja ove godine. Sada je izvjesno da prvu generaciju studenata nećemo moći upisati u 2020./2021. akademskoj godini. To nam, međutim, ostavlja dodatno vrijeme za temeljitu pripremu i organizaciju studija.

Kakve pomake u infrastrukturnom smislu poduzima Grad Korčula u realizaciji odvijanja ovih studijskih programa?

FABRIS: Grad je u roku od dvije godine planirao uređenje zgrade stare škole na predjelu Dominče te se očekuje ishođenje građevinske dozvole do kraja mjeseca rujna. Ostale obveze na koje se Grad Korčula obvezao podrazumijevaju da će Grad osigurati Sveučilištu prostor za izvođenje studijskih programa na korištenje bez naknade, da će opremiti prostore za izvođenje Studija odgovarajućom znanstvenonastavnom opremom sukladno standardima za izvođenje sveučilišne nastave te odgovarajućim rashladnim i grijaćim uređajima, priključcima za telefon, internet, alarmom i videonadzorom, u skladu s potrebama i zahtjevima Sveučilišta, kao i osigurati svu imovinu u prostoru. Grad će ujedno osigurati smještaj za noćenje nastavnika Sveučilišta i drugih gostujućih nastavnika koji sudjeluju u izvedbi studija, a koji nisu iz grada/otoka Korčule, u smještajnim jedinicama koje po svojim karakteristikama odgovaraju najmanje tri zvjezdice, sve u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave studija i važećim rasporedom nastave.

POVRATAK MLADIH I VISOKOOBRAZOVANIH

Koliko je realizacija cjelokupnog projekta zahtjevna u financijskom smislu, koje će sve institucije u tom kontekstu dati svoj obol i hoće li se nešto pokriti novcem iz europskih fondova?

FABRIS: Financijski gledano, najzahtjevnija je obnova same zgrade, a za što planiramo koristiti dostupan novac nacionalnih i europskih fondova. U samoj zgradi planiramo smjestiti jedan manji poduzetnički inkubator prvenstveno oslonjen na informatičke tehnologije, a što mislimo da bi bio još jedan od preduvjeta za povratak naših mladih visokoobrazovanih sugrađana. Ideja nam je da se ova inicijativa pretočena u sporazum o suradnji s godinama širi i ponudi još neke visokoškolske sadržaje, s naglaskom na postdiplomske i specijalističke, a za što mislimo da grad i otok Korčula imaju veliku priliku da postanu atraktivna destinacija za razvoj ovakvih programa.

Na koji će način biti koncipirana nastava na studijima nautike, brodostrojarstva i smjera turizam u okviru Studija poslovne ekonomije?

BURUM: Odlukama stručnih vijeća naših Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju i Pomorskog odjela planirano je postupno pokretanje studija. Prvo će se krenuti sa Studijem turizma. U izvođenju nastave, namjera nam je osloniti se na vlastiti kadar kojem će u dijelu vježbi i seminara pomagati lokalni stručnjaci iz gospodarstva. O tome su već obavljeni preliminarni razgovori. Sveučilište na svim svojim studijima surađuje s lokalnom poslovnom zajednicom, što omogućuje našim studentima praktičnu primjenu teorijskih spoznaja. Isto načelo primijenit ćemo i na studijima koji će se izvoditi na Korčuli.

Hoće li studenti u Korčuli boraviti tijekom cijele akademske godine ili će se okosnica nastave odvijati u Dubrovniku? Može li Korčula, kao turistička destinacija, zadovoljiti sve potrebe za smještajem studenata?

BURUM: Studiji su koncipirani tako da se većina nastave izvodi na Korčuli. Za tu svrhu Grad Korčula privremeno nam je ustupio svoje prostore, a u planu je uređenje trajnog prostora za izvođenje nastave. Dio nastave koji zahtijeva korištenje specifične znanstvenonastavne opreme morat će se izvoditi u Dubrovniku i studenti će tijekom tog razdoblja imati mogućnost smještaja u našem Studentskom domu. Studenti Sveučilišta u Dubrovniku veliki dio administrativnih poslova rješavaju preko naših internetskih stranica, a iskustva u vođenju administrativnih poslova studenata na dislociranim studijima stekli smo višegodišnjim izvođenjem dislociranih studija u Pločama. S Gradom Korčulom otvorena je mogućnostima smještaja studenata, kojima to bude potrebno, u slobodnom dijelu namijenjenom za smještaj srednjoškolskih učenika. Međutim, predviđamo da će interes za studij prvenstveno obuhvatiti studente s Korčule i Pelješca.

S kolikim okvirnim brojem studenata računate u Korčuli i planira li Sveučilište u Dubrovniku slične projekte u drugim krajevima županije?

BURUM: Naše analize pokazale su da bi se svi troškovi izvođenja studija na Korčuli mogli pokriti kvotom od 20 studenata po studiju pa računamo s takvim upisnim kvotama. Sveučilište prati razvojne planove i obrazovne potrebe svih dijelova županije. Sukladno tome, a uvažavajući vlastite kadrovske mogućnosti, u pripremi je razvoj novih studija u dolini Neretve, prije svega agroturizma.

AKADEMIJA ZA VODENE SPORTOVE

Biste li rekli da se Korčula polako pokazuje kao atraktivno edukacijsko sjedište i postoji li još projekata u najavi na području obrazovanja, stručnih ili znanstvenih konferencija?

FABRIS: Grad Korčula otvoren je za sve inicijative koje će doprinijeti kvaliteti života u našem gradu i na otoku pa već dugi niz godina podupiremo razne projekte tog tipa i njegujemo zaista odličnu suradnju sa svim organizatorima. Kada znamo da su otok Korčula i poluotok Pelješac centar naše enološke ponude te da se možemo pohvaliti iz godine u godinu sve boljom gastronomskom scenom, očekivati je da u tom smjeru idemo s budućim planiranjem specijalističkih studija ili programa. Također je na Korčuli i Pelješkom kanalu prisutna bogata višegodišnja tradicija bavljenjem vodenim sportovima, pa smo razgovarali s Kineziološkim fakultetom iz Zagreba o osmišljavanju akademije za vodene sportove međunarodnog karaktera. Želja nam je da iskoristimo sve potencijale koje imamo kao otok. Moramo se pripremiti za dovršetak velikih infrastrukturnih projekata predvođenim Pelješkim mostom, koji će nas i u prometnom smislu povezati te učiniti dostupnijim i privlačnijim za sve projekte koje planiramo pa tako i za projekte visokoškolskog obrazovanja.

Mislite li da bi druga priobalna hrvatska sveučilišta u budućnosti mogla slijediti primjer Sveučilišta u Dubrovniku i da ćemo uz Korčulu s vremenom imati sveučilišne studije i na drugim jadranskim otocima?

BURUM: Uvijek će postojati želje za otvaranjem novih sveučilišta, novih studijskih programa, dislociranih studija itd., međutim, između želja i mogućnosti mora se voditi načelom održivosti. Zbog svog položaja i veličine, razvijenoga gospodarstva i demografskih trendova, vjerujemo da Korčula ima potencijal za razvoj visokog obrazovanja. Vrijeme će pokazati koliko su nam procjene bile dobre. Mogućnost razvoja sveučilišnih sadržaja na našim otocima mora prije svega ovisiti o navedenim čimbenicima.