Jesu li u Hrvatskoj dovoljno razvijeni „pametni gradovi“?
Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu će i ove godine, devetnaesti puta zaredom, organizirati međunarodnu konferenciju pod nazivom The Science and Development of Transport – Znanost i razvitak prometa – ZIRP 2021. Konferencija će se održati u Šibeniku od 30. rujna do 1. listopada 2021.
Jesu li u Hrvatskoj dovoljno razvijeni „pametni gradovi“? Koristimo li sve mogućnosti koje pružaju takvi gradovi? Do 2050. očekuje se da će svjetska populacija doseći 9,8 milijardi ljudi. Predviđa se da će gotovo 70% populacije ili 6,7 milijardi ljudi živjeti u urbanim područjima.
Trend povećanja broja stanovnika te utjecaj na klimu i okoliš nameće prometnim planerima i ostalim stručnjacima sve zahtjevnije zadaće u rješavanju mobilnosti urbanih sredina. Rješenje sveobuhvatnog problema nalazi se u pokušajima stvaranja balansa između potrebe za povećanom mobilnošću, ekonomskog prosperiteta i zaštite okoliša.
Rješenje kompleksnog problema omogućava primjena pristupa „Pametni grad“ (eng. Smart City) koji predstavlja: Pametnu lokalnu upravu, Pametno zdravstvo, Pametno obrazovanje, Pametno zgradarstvo, Pametan okoliš i Pametnu mobilnost. Kako bi se izgradili pametni gradovi budućnosti, potrebno je manje koristiti automobile te koristiti alternativna rješenja. Dizajnirati „zdrava“ urbana područja znači sanirati štetu nanesenu gradovima kojima je bio nametnut koncept auto-orijentiranog društva. Putovanje gradom budućnosti bit će pristupačnije, sigurnije i prikladnije zbog dijeljenih usluga mobilnosti, automatiziranih tehnologija i brze željeznice. Također, uz smanjenje broja osobnih automobila na prometnicama, na raspolaganju će biti više prostora za pješake i bicikliste.
Mnogi gradovi u Hrvatskoj uočili su važnost digitalizacije i razvoja koncepta Pametnog grada i Pametne mobilnosti, no provedba u praksi je spora. Grad Rijeka već niz godina razvija brojne projekte koji pridonose konceptu pametnog grada. Rijeka je još 2007. godine uvela besplatni Wi-Fi dostupan na odabranim gradskim lokacijama. Također, implementirali su projekt za nadzor prometa dronom i stvarno praćenje stanja na terenu. Grad Zagreb je usvojio 2018. godine „Okvirnu strategiju pametnoga Grada Zagreba – Zagreb Smart City“, usmjerenu na učinkovitu, pametnu i transparentnu gradsku upravu, digitalnu infrastrukturu, pametno upravljanje energijom, komunalnom uslugama te održivu urbanu mobilnost, gospodarstvo i obrazovanje.
Grad Dubrovnik je predstavio nekoliko „smart“ rješenja (parkiranje i praćenje kretanja turista u gradskoj jezgri) kojima će olakšati i poboljšati život građana i turista. Grad Bjelovar je implementirao projekt pametne i transparentne gradske uprave. No generalno, hrvatski gradovi trebali bi više ulagati u unaprjeđenje infrastrukture i moderna tehnološka rješenja. Dobra prilika za to je Nacionalni plan oporavka i otpornosti Vlade RH 2021.-2026. vrijedan 24.5 milijarde eura.
Na brojna pitanja vezana za iznesenu problematiku odgovarat će tijekom panel diskusije “Smart Mobility for Future Cities”/ZIRP 2021, panelisti, znanstvenici, gradonačelnici iz Hrvatske, kao i stručnjaci iz Europske unije i svijeta. Panel diskusija održat će se 30. rujna u Šibeniku (Solaris), a detaljne informacije dostupne su na web stranici konferencije ZIRP.
