Suci i profesori raspravili ključna pitanja hrvatskog parničnog postupka
Na prvom po redu Danu građanskog procesnog prava, koji su organizirali Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Vrhovni sud RH i Pravosudna akademija, okupilo se više od 220 sudionika. Ministar Damir Habijan najavio je snažnije poticanje izvansudskog rješavanja sporova te mogućnost podnošenja zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć putem sustava e-Građani
Suci, državni odvjetnici i profesori Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu okupili su se u Hrvatskom državnom arhivu na prvom Danu građanskog procesnog prava, stručnom skupu posvećenom aktualnim pitanjima hrvatskog parničnog postupka.
Skup su organizirali Katedra za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Vrhovni sud Republike Hrvatske u suradnji s Pravosudnom akademijom, s ciljem snažnijeg povezivanja pravne teorije i sudske prakse te razmjene iskustava o mogućim unapređenjima Zakona o parničnom postupku.

Okupljenima su se obratili prodekanica Pravnog fakulteta prof. dr. sc. Iris Goldner Lang, ravnateljica Pravosudne akademije Kristina Bekavac, predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić te ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Skupu je nazočila i zamjenica predsjednika Ustavnog suda izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski.

Goldner Lang istaknula je kako je jedna od važnih uloga Pravnog fakulteta, uz obrazovanje novih generacija pravnika i razvoj pravne znanosti, stvaranje prostora za stručni dijalog između akademske zajednice i institucija koje svakodnevno primjenjuju pravo.
– Akademska zajednica dobiva neposredan uvid u svakodnevne probleme primjene prava, dok suci dobivaju prostor za razgovor s akademskom zajednicom i za sagledavanje postojećih rješenja iz šire sustavne perspektive, naglasila je.

Predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić upozorila je da pravna znanost i sudska praksa ne mogu djelovati odvojeno, nego njihov međusobni dijalog mora pridonositi razvoju prava i većoj pravnoj sigurnosti.
– Znanstvena dostignuća ne smiju ostati zatvorena u profesorskim kabinetima, kao što ni sudska praksa ne može ostati samo u sudnicama. Ovakvi susreti prilika su da najviše institucije pravosudne zajednice međusobnim dijalogom pokušaju dosegnuti najviše pravne standarde, poručila je Matić.
Ministar Damir Habijan posebno je istaknuo potrebu snažnijeg razvoja izvansudskog rješavanja sporova. Podsjetio je na novi Zakon o medijaciji, čiji je cilj rasteretiti sudove, ali i omogućiti građanima brže rješavanje sporova.

Habijan je najavio i novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, koji bi uskoro trebao ući u proceduru.
– Uvodimo svojevrsnu novinu – dostupnost besplatne pravne pomoći putem sustava e-Građani“, rekao je ministar, izrazivši očekivanje da bi zakon mogao biti donesen do kraja godine.

Središnji dio skupa činila su četiri panela na kojima su suci Vrhovnog suda, Visokog trgovačkog suda te županijskih i općinskih sudova, zajedno s profesorima Katedre za građansko procesno pravo, raspravljali o nekim od najaktualnijih pitanja parničnog postupka.

Među temama bili su troškovi parničnog postupka, otuđenje stvari ili prava tijekom parnice, žalbe protiv presuda u parničnom postupku te ogledni postupak. Rasprave su bile usmjerene na probleme s kojima se pravosudna praksa susreće u svakodnevnom radu te na moguća normativna poboljšanja.

Velik interes za skup potvrdilo je oko 150 sudionika koji su sudjelovali uživo, dok ih se još 75 uključilo online sa sudova iz cijele Hrvatske.
Organizatori su zaključili kako postoji izražena potreba za nastavkom takvog oblika suradnje između pravne znanosti i pravosudne prakse. Predloženo je stoga da se Dan građanskog procesnog prava ubuduće održava najmanje jednom godišnje, po mogućnosti kao dvodnevni skup, kako bi se prostor proširio i na teme stečajnog, ovršnog te drugih izvanparničnih postupaka.



