Na PMF-u se okupila hrvatska znanstvena elita iz zemlje i svijeta
Prvi dan velikoga znanstvenog skupa CROSCIENCE na zagrebačkom Horvatovcu protekao je u znaku povezivanja hrvatskih znanstvenika u domovini i inozemstvu, međugeneracijskog mentorstva, interdisciplinarne suradnje i predstavljanja karijera nekih od najuspješnijih hrvatskih istraživača. Konferencija sutra seli na Medicinski fakultet, gdje slijedi sedam panela o ključnim izazovima hrvatske znanosti
Hodnici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Horvatovcu u četvrtak su postali mjesto susreta znanstvenika različitih generacija, disciplina i životnih putova. Neki od njih svoje su karijere izgradili u Hrvatskoj, drugi na vodećim europskim i svjetskim sveučilištima i istraživačkim institucijama, ali ih je na jednom mjestu okupila ista ideja – kako hrvatsku znanstvenu zajednicu učiniti povezanijom, otvorenijom i konkurentnijom.
Tako je počeo CROSCIENCE 2026, drugo izdanje inicijative pokrenute 2024. godine upravo s ciljem snažnijeg povezivanja hrvatskih znanstvenika u Hrvatskoj i inozemstvu, razvoja interdisciplinarnih istraživačkih suradnji i međugeneracijskog mentorstva. Prvi CROSCIENCE održan je prije dvije godine u Rijeci i okupio je oko 300 znanstvenika, a ovogodišnji skup stigao je u Zagreb, gdje se danas i sutra održava na Prirodoslovno-matematičkom i Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Prvi dan skupa otvorila je dekanica PMF-a prof. dr. sc. Ivančica Ternjej, nakon čega su uslijedili pozdravni govori predstavnika institucija. Već je početni dio programa pokazao jednu od glavnih ambicija CROSCIENCE-a – stvoriti prostor u kojemu se znanstvenici neće susretati samo na pojedinačnim stručnim skupovima unutar vlastitih disciplina, nego će razgovarati preko tradicionalnih granica znanstvenih područja.
POVEZIVANJE MLADIH ZNANSTVENIKA I TAJNE SVEMIRA
U središnjem dijelu prijepodnevnog programa pozornost je bila usmjerena na ono što se s inicijativom CROSCIENCE događalo tijekom protekle dvije godine. Jedan od njezinih pokretača Igor Štagljar govorio je o misiji, viziji i ovogodišnjem programu, dok su ostali sudionici predstavili različite modele suradnje koji bi trebali pomoći stvaranju čvršće hrvatske znanstvene mreže.
– Zagreb je tijekom ova dva dana središte znanstvene izvrsnosti. CROSCIENCE je prerastao okvire jedne inicijative i postao pokret koji želi hrvatsku znanost učiniti snažnijom i još bolje povezanom sa svijetom. Želimo izgraditi čvršće veze između znanstvenika u Hrvatskoj i naših kolega u inozemstvu, ali i stvoriti uvjete u kojima će mladi ljudi vidjeti Hrvatsku kao mjesto u kojem mogu razvijati svoje znanstvene karijere. Naš je cilj da znanost bude jedan od temelja razvoja hrvatskog društva, kao što je to slučaj u najrazvijenijim zemljama svijeta, poručio je akademik Štagljar.
Ivan Đikić predstavio je pozitivne primjere suradnje znanstvenika iz Hrvatske s kolegama u inozemstvu, a Ivana Novak Nakir govorila je o uspjesima u dobivanju konkurentnih znanstvenih projekata i ulaganjima u hrvatsku znanost. Nenad Ban pozornost je usmjerio prema međugeneracijskom mentorstvu, odnosno prijenosu iskustva između afirmiranih istraživača i mlađih kolega koji tek grade svoje znanstvene karijere.
O povezivanju akademske zajednice i industrije govorila je Adrijana Vinter, dok je Igor Rudan predstavio primjere interdisciplinarne suradnje među hrvatskim znanstvenicima. Upravo se interdisciplinarnost provlačila kao jedna od važnih poruka prvoga dana – suvremeni znanstveni problemi sve se teže mogu rješavati unutar granica samo jedne discipline.
Između predavanja sudionici su imali priliku obići posterske prezentacije, ali i nastaviti razgovore započete u predavaonicama. Upravo su takvi neformalni susreti jedan od važnijih dijelova skupa čija temeljna ideja nije samo predstaviti rezultate rada nego i povezati ljude koji bi zajedničke projekte tek mogli pokrenuti.
Poslijepodnevni program donio je možda i najatraktivniji dio prvoga dana – blok naslovljen „Veliki uspjesi hrvatskih znanstvenika u 21. stoljeću“. Umjesto jedne znanstvene discipline, publika je u nekoliko sati mogla prijeći put od svemira i astrofizike preko razvoja lijekova i informatičkih znanosti sve do biologije, društvenih znanosti i medicinske genetike.
Jedno od najzanimljivijih predavanja prvog dana bilo je ono Željka Ivezića, pofesor astrofizike na Sveučilištu u Washingtonu te znanstvenoga direktora LSST projekta (Large Synoptic Survey Telescope) Zvjezdarnice Vera C. Rubin u Čileu.
– Dva su najvažnija pitanja danas vezana uz svemir: ima li života na drugim planetima, drugim galaksija, i zašto se svemir ubrzano širi, pojasnio je Ivezić. Cilj 10-godišnjeg projekta Zvjezdarnice Vera C. Rubin je napraviti digitalni film noćnoga neba uporabom oko 100.000.000 gigabajta podataka. To će nam dati najkvalitetnije podatke dosad o svim promjenama u svemiru, primjerice o kretanju novootkrivenih astreroida i kometa, eksplozijama supernova i rađanju novih zvijezda.
Slijedili su biologinja Iva Tolić, Boris Jokić s pogledom iz perspektive društvenih znanosti te Dean Nižetić, čije je područje medicinska genetika. Zajednički nazivnik njihovih nastupa bila je činjenica da se međunarodno prepoznatljiva znanstvena karijera ne gradi izolirano, nego kroz suradnju, mobilnost, razmjenu znanja i stvaranje istraživačkih mreža.
Prvi dan CROSCIENCE-a zaključen je raspravom i pitanjima publike, dok se druženje sudionika nastavilo uz posterske prezentacije. Time je Horvatovac na jedan dan postao svojevrsna karta hrvatske znanosti – od istraživača koji rade u domaćim laboratorijima i na fakultetima do onih koji su profesionalni put nastavili u međunarodnim znanstvenim centrima.
SUTRA – SEDAM PANELA NA MEDICINSKOM FAKULTETU
CROSCIENCE 2026 u petak, 25. rujna, seli se nekoliko kilometara dalje, na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na Šalati, a drugi dan bit će još izrazitije usmjeren na raspravu o konkretnim problemima i budućnosti hrvatskoga znanstvenog sustava.
Program od 9.30 sati otvara dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Slavko Orešković, nakon čega slijede nastup Studentskog zbora Medicinskog fakulteta i predstavljanje programa drugoga dana.
Već u 10 sati počinje prvi panel, posvećen podršci mladim znanstvenicima, koji moderira Ivan Đikić, a slijedi razgovor o novim znanstvenim horizontima pod vodstvom Igora Rudana. U podne će se otvoriti jedno od trajno aktualnih pitanja hrvatske akademske zajednice – financiranje znanosti u Hrvatskoj. Taj će panel moderirati Iva Tolić.
Poslijepodnevni dio programa počinje u 14 sati panelom „Znanost u medijima i javnom prostoru“, koji moderira Morana Kasapović, uz sudjelovanje Tanje Rudež, Nenada Jarića Dauenhauera, Saše Cecija, Davora Horvatića i Tee Vukušić Rukavina.
Sat poslije slijedi rasprava o znanosti i njezinoj koristi za društvo, koju će moderirati Tvrtko Jakovina, dok će se od 16.30 sati govoriti o suradnji znanosti i industrije. Moderatori tog panela bit će Adrijana Vinter i Nenad Ban.
CROSCIENCE 2026 završit će panelom o pokretanju biotehnoloških start-upova. Od 17.15 sati, uz moderiranje Igora Štagljara, o mogućnostima pretvaranja znanstvenih ideja i istraživanja u nove tvrtke razgovarat će Nikola Bregović, Nika Pintar, Mihael Furjan, Antonija Beneta i Miroslav Harjaček. Nakon završne rasprave i pitanja publike predviđeno je i posljednje druženje sudionika uz posterske prezentacije.
Ako je prvi dan CROSCIENCE-a pokazao koliko su raznoliki putevi kojima hrvatski znanstvenici postižu međunarodno zapažene rezultate, drugi bi trebao otvoriti možda još važnije pitanje – što je potrebno učiniti kako bi takvih karijera, suradnji i uspješnih projekata u budućnosti bilo više.
