Europska se tla degradiraju ‘nevidljivo’
Iako je svijest o izazovima vezanima za zdravlje tla visoka među dionicima koji upravljaju zemljištem ‒ poljoprivrednicima i istraživačima, istraživanje provedeno na razini Europe u sklopu projekta InBestSoil pokazuje da su procjena i upravljanje zdravljem tla još uvijek u velikoj mjeri utemeljeni na vizualnim pokazateljima i fragmentiranim izvorima informacija. Rezultati ističu potrebu za integriranijim pristupima upravljanju zdravljem tla koji povezuju znanstvene spoznaje s praktičnim alatima prilagođenima lokalnim kontekstima
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od siječnja 2023. kao partner sudjeluje u provedbi europskoga projekta InBestSoil, punog naziva Monetary valuation of soil ecosystem services and creation of initiatives to invest in soil health: setting a framework for the inclusion of soil health in business and in the policy making process.
Voditelj projekta na Agronomskom fakultetu je izv. prof. dr. sc. Igor Bogunović, a suradnice su izv. prof. dr. sc. Aleksandra Perčin i dr. sc. Marija Galić, svi sa Zavoda za opću proizvodnju bilja.
Troje istraživača doprinose projektu stručnošću u području agroekologije, tloznanstva, održivog upravljanja tlom, razvojem metodologije i prijenosom znanja prema lokalnim dionicima.
Istraživanje InBestSoil analiziralo je postojeće prakse upravljanja tlom, njihovu povezanost sa zdravljem tla te povezane gospodarske i društvene učinke. Sudionici su dolazili iz više europskih zemalja, uključujući Španjolsku, Italiju, Francusku, Litvu, Latviju, Hrvatsku, Nizozemsku, Švicarsku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Među ispitanicima su bili istraživači (45 %), poljoprivrednici i šumari (22 %), kao i drugi dionici uključeni u upravljanje zemljištem i razvoj javnih politika.
Dvije trećine ispitanika navelo je da su prepoznali probleme vezane za zdravlje tla na zemljištu kojim upravljaju ili s kojim rade: vidljive promjene u strukturi i izgledu tla, pokazatelji erozije i smanjenje bioraznolikosti. Istodobno je 60 % ispitanika ocijenilo svoje tlo dobrog stanja, što upućuje na jaz između percepcije zdravlja tla i prisutnosti temeljnih procesa degradacije.
„Ono što primjećujemo jest snažna svijest o važnosti zdravlja tla, ali i nedostatak dosljednih metoda za njegovu sustavnu procjenu i upravljanje. Taj jaz između percepcije i procjene utemeljene na dokazima, upravo je područje u kojem InBestSoil želi djelovati, povezujući znanstvene spoznaje s praksama upravljanja zemljištem u stvarnim uvjetima”, izjavio je Andrés Rodríguez Seijo, istraživač i koordinator projekta InBestSoil na Sveučilištu u Vigu.
Izazovi povezani s vodom pokazali su se kao najčešće prijavljena zabrinutost u vezi sa zdravljem tla, pri čemu su problemi sa stagnacijom vode i odvodnjom zahvatili približno dvije trećine ispitanika. Također su često istaknuti problemi s zbijenošću tla te poteškoće povezane s kiselošću ili alkalnošću tla, što upućuje na strukturna i kemijska ograničenja koja mogu smanjiti produktivnost i otpornost, osobito u uvjetima klimatskih promjena.
Istraživanje pokazuje da se mnoge održive poljoprivredne prakse već primjenjuju. Plodored je široko zastupljen, a značajan udio ispitanika navodi primjenu reducirane obrade tla i pokrovnih usjeva. Međutim, razlike između spontanih i potaknutih odgovora sugeriraju da se razina provedbe i razumijevanje tih praksi razlikuju. Dok oko dvije trećine ispitanika primjenjuje organska gnojiva, u većini slučajeva ispitanici nisu naveli primjenu mineralnih gnojiva.
S gospodarskoga stajališta, primjena organskih i ekoloških praksi može dovesti do većih prinosa i veće stabilnosti, potičući upravitelje zemljišta i poljoprivrednike da prepoznaju opipljive koristi ulaganja u zdravlje tla. Gotovo tri četvrtine ispitanika navelo je ili povećanje troškova proizvodnje ili neznatne promjene troškova nakon uvođenja organskih i ekoloških praksi, koje ipak mogu rezultirati većim prinosima i stabilnošću.
„Istraživanje potvrđuje da ulaganje u zdravlje tla nije samo ekološka nužnost, nego i gospodarska odluka. Čak i kada se troškovi ne smanje odmah, zdravija tla doprinose otpornosti, produktivnosti i dugoročnoj održivosti, što postaje sve važnije u kontekstu klimatskih pritisaka. Osim toga, to može aktivno pridonijeti razvoju održivijih i na budućnost usmjerenih poslovnih modela”, dodao je Andrés Rodríguez Seijo.
Izvori znanja i informacija i dalje su fragmentirani, pri čemu se većina ispitanika oslanja na znanstvene časopise i internetske izvore. Iako se oko dvije trećine ispitanika osjeća umjereno ili vrlo sigurnima u svoje znanje o učinkovitim praksama za zdravlje tla, značajne prepreke, poput ekonomskih ograničenja, ograničene institucionalne potpore i nedostatka znanja, mogu usporiti širu primjenu. Rješavanje tih prepreka ciljanom edukacijom, financiranjem i političkom potporom može ojačati angažman dionika i provedbu integriranih pristupa upravljanju.
Sveukupno, istraživanje InBestSoil ističe da su dostupni alati i suradničko učenje ključni za osnaživanje dionika, istraživača, poljoprivrednika i donositelja odluka radi poboljšanja upravljanja tlom diljem Europe.
O projektu InBestSoil
Projekt InBestSoil, koji vodi Sveučilište u Vigu, a koordinira istraživač Andrés Rodríguez Seijo, započeo je u siječnju 2023. InBestSoil koristi inovativni poslovni model kako bi uspostavio okvir za ulaganje u očuvanje i obnovu zdravlja tla, razvijajući sustav za vrjednovanje usluga ekosustava koje pruža zdravo tlo te uključujući te vrijednosti u poslovne modele i poticajne mehanizme. Time se javnim i privatnim organizacijama omogućuje oblikovanje strategija, zajedno s lokalnim dionicima, i zajednički rad na provedbi politika EU-a, uz pružanje podataka, dokaza, alata i modela za procjenu doprinosa ulaganja u zdravlje tla prijelazu prema dugotrajnoj i dugoročnoj otpornosti tla. Ovaj projekt traje 48 mjeseci, ima proračun veći od 5 milijuna eura i financira ga Europska unija kroz program Obzor Europa (Horizon Europe). Uključuje 20 partnera iz 10 zemalja različitih profila: sveučilišta, mala i srednja poduzeća, konzultantske tvrtke, poljoprivrednike, nevladine organizacije i druge subjekte.
