Fakultet hrvatskih studija postaje nacionalno središte za proučavanje povijesti ideja

Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup „Fašizam: teorija i povijest jedne ideje“, koji je okupio vodeće hrvatske i strane stručnjake za proučavanje fašizma. Skup je uvršten u program Festivala povijesti Kliofest te predstavlja četvrti u nizu godišnjih događaja koji okupljaju znanstvenike i stručnjake iz različitih društveno-humanističkih disciplina oko jedne velike političke ili kulturne teme.

Prvi skup održan je 2023. godine i kao tema je uzet liberalizam, povodom 300. obljetnice rođenja Adama Smitha. Drugi skup, održan 2024. godine, u fokus je stavio konzervativizam, povodom 20 godina od smrti Ronalda Reagana, dok je tema skupa 2025. godine bio socijalizam.

Ideju i koncept godišnjih znanstvenih skupova osmislili su Adrijan Štivić i Bruno Šagi, doktorandi povijesti na Fakultetu hrvatskih studija. Inicijativa je svake godine odabrati jednu važnu političku ili kulturnu ideju te je obraditi iz različitih znanstvenih perspektiva. Nakon svakog skupa prikupljaju se radovi koji se potom objavljuju u obliku znanstvenog zbornika. Prva knjiga, na temu liberalizma, objavljena je 2024. godine, dok su ostala izdanja trenutačno u pripremi.

U osmišljavanju koncepcije skupa organizatori su se vodili načelom tematskog i multidisciplinarnog pristupa. Štivić pritom podsjeća na tezu američkog povjesničara ideja Arthura Lovejoya iz 1930-ih godina, prema kojoj se znanstvene discipline ne određuju strogo prema tradicionalnim granicama pojedinih područja, nego prema istraživačkom pitanju, odnosno temi. Zato na skupovima ravnopravno sudjeluju povjesničari, filozofi, politolozi, sociolozi i kroatolozi.

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu kao domaćin znanstvenog skupa dodatno se afirmirao kao jedna od ključnih hrvatskih institucija za proučavanje povijesti ideja.

Ukupno 17 izlagača bilo je na znanstvenom skupu. Članovi organizacijskog odbora za znanstveni skup „Teorija i povijest jedne ideje“ bili su doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc. Ivan Perkov (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Hrvoje Volner (Filozofski fakultet u Osijeku – Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera), Adrijan Štivić univ. mag. litt. comp. et univ. mag. hist., doktorand (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Libertas međunarodno sveučilište) i Bruno Šagi, univ. mag. hist., doktorand (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu).