Od eksperimenata do inspiracije: dan kad je znanost oživjela

Deseto izdanje Dan i noć na PMF-u, jedinstvene manifestacije koja spaja znanost, edukaciju i zabavu okupila je više od 5000 posjetitelja, mahom školaraca iz Zagreba, ali i drugih dijelova Hrvatske koji su došli vidjeti što to znanstvenici i studenti rade te koje aktivnosti provode na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ovogodišnji festival znanosti na PMF-u održao se u sklopu manifestacije SciHill, u suradnji s Institutom Ruđer Bošković i Institutom za fiziku, čime se dodatno potvrdila važnost povezivanja znanstvenih institucija u približavanju znanosti građanima, ponajprije osnovnoškolcima i srednjoškolcima, ali i djeci predškolskog uzrasta.

Znanstveno brdo, popularno nazvana lokacija koja povezuje zagrebačke ulice Horvatovac i Bijeničku cestu gdje su smještene sve tri institucije, bila je toga dana poput malog grada u kojem caruje znanost, razvijaju se znanja i inovacije, izvode eksperimenti, prikazuju rezultati i postignuća, popratne izložbe, a sve uz zabavu, pjesmu i popularno-znanstvene aktivnosti koje su oduševile djecu i mlade. Oni su tako mogli doživjeti znanost na interaktivan način kroz niz radionica i demonstracija, predavanja, kvizova i stručnih obilazaka.

DAN I NOĆ NA PMF-u

Manifestacija Dan i noć na PMF-u nastala je 2016. godine povezivanjem cjelina koje su se dotad samostalno i tradicionalno održavale na svih sedam odsjeka PMF-a: Noć biologije, Fizika danas, Geofizika uživo, Otvoreni dan geografije, Otvoreni dan geologije, Otvoreni dan kemije i Otvoreni dan matematike. Ove godine održano je 100-njak radionica, predavanja, izložbi i kvizova, a sve s ciljem popularizacije prirodoslovlja, matematike i računarstva, odnosno STEM područja. Sudjelovali su svi odsjeci – Biologija, Matematika, Fizika, Geofizika, Kemija, Geografija i Geologija. Teme su bile vrlo zanimljive, a naslovi radionica i predavanja kreativni i primamljivi za sve uzraste poput: „Hoće li trikoderi iz Star Treka zauvijek ostati fikcija? eDNA kaže NE!“, „Čudovišta u srcu galaksija: Fizika aktivnih galaktičkih jezgri“,  „Fiz Kviz: Zajedno smo jači“, „Gastrogeografija“, „Ćiribućiribapokusatorij“ i „Kombinatorno-vjerojatnosna soba.“

Dekanica PMF-a prof. dr. sc. Ivančica Ternjej istaknula je da je cilj događanja znanost prikazati na jednostavan i pristupačan način djeci i mladima.

– Želimo mladim ljudima približiti STEM područje kako bismo ih stimulirali da se školuju u tom području i daju važan doprinos našem društvu. Sinergija podrazumijeva više od suradnje. Ona znači stvaranje novih vrijednosti kroz povezivanje različitih znanja, iskustava i perspektiva. Upravo u tim susretima nastaju nove ideje koje pomiču granice našeg razumijevanja te otvaraju prostor za inovacije, naglasila je dekanica Ternjej.

ZNANOST I ZABAVA NA ZNANSTVENOM BRDU

Glavni cilj ovogodišnjeg događanja SciHill-a bila je sinergija između sustava obrazovanja, znanstvenika, ali i javnih politika koji bi trebali donositi odluke i osigurati okruženje kako bi mladi znanstvenici te svi oni koji se bave znanošću dobili priliku za izvrstan rad, izume, pokuse i inovacije u gospodarstvu. Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. David M. Smith naglasio je kako nisu danas tu da samo otvore još jedno događanje, već da zajedno potvrde kako znanost ima najveću snagu onda kada je otvorena i kad surađuje.

– Ovdje mladi ljudi mogu prvi put osjetiti da znanost nije nešto daleko, zatvoreno i nedostižno, nego nešto živo i uzbudljivo, istaknuo je ravnatelj Smith.

Ravnatelj Instituta za fiziku dr. sc. Osor Slaven Barišić rekao je kako je cilj ove jedinstvene manifestacije približiti prirodne znanosti djeci i mladima, ali i predstaviti rad ovih triju institucija široj javnosti.

OD SIMULACIJE BURE DO KEMIJSKOG SPEKTAKLA

Na radionici „Kuhamo buru“ koju su pripremili studenti s Geofizičkog odsjeka učenici sedmih razreda I. OŠ Dugave su mahom uživali. Studentica Anđela Šantić s 4. godine diplomskog studija na smjeru Meteorologija i fizička oceanografija sa svojim je kolegama prikazala eksperiment bure pomoću suhog leda i kipuće vode simulirajući scenarij kako se događa bura u Dalmaciji i zašto dolazi do nje.

– Zanimaju me eksperimenti, zabavno je otkrivati kako se nešto događa u prirodi. Omiljeni predmet mi je matematika i volio bih se jednog dana baviti znanošću, rekao nam je G. M, učenik I. OŠ Dugave.

Posebno mjesto na koji su mnogi učenici pohrlili bila je soba Andrije Mohorovičića, tzv. Escape Room gdje su rješavajući zagonetke tražili izlaz iz sobe. Na radionici „Matematikom po svijetu“ mogli su otkriti kako su se različite kulture razvijale i primjenjivale matematičke koncepte, te kako su iste ideje predočavali na različite načine.

Na izložbi „Ljepota u znanosti“ prikazani su radovi učenika osnovnih i srednjih škola, studenata PMF-a te znanstvenika, povezani u zajedničku cjelinu koja pokazuje kako se percepcija ljepote u znanosti rađa, sazrijeva i mijenja kroz vrijeme, a pritom ostaje stalno prisutna. Izložbu je pripremio organizacijski tim konferencije „Ljepota u znanosti“ pod vodstvom Hrvatske akademske zajednice pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Posjetitelji izložbe također su mogli nacrtati ono što im je najljepše u znanosti i svoj rad izvjesiti na jedom od panoa.

U hodnicima zgrada PMF-a i dvorišnom prostoru bilo je veselo i zabavno, uz pjesmu i smijeh. Zbor Cantus Naturae izvodio je pjesme iz svog repertoara, a tvorci kvizova i igara nastojali su što kreativnije i zabavnije osmisliti svoje aktivnosti.

Maštovito i interaktivno bilo je i ispred Instituta za fiziku te na edukativnim postajama unutar Instituta Ruđer Bošković. Na Institutu za fiziku tako su imali priliku vidjeti tehnologiju koja omogućava snimanje najbržih fizikalnih i kemijskih reakcija, poput fotosinteze, u stvarnom vremenu, koristeći lasere koji stvaraju ultrakratke svjetlosne pulseve. Mogli su otkriti i kako neki materijali “pamte” svoju prošlost i mogu se oblikovati poput stvorenja iz znanstvene fantastike u prisutnosti jakih magneta. Na Ruđeru su mogli zaviriti u svijet mikroplastike i saznati kako znanstvenici procjenjuju njezinu prisutnost i unos, prate utjecaje na organizme te razvijaju informatičke modele koji pomažu u donošenju odluka i planova upravljanja okolišem. Mnoge je radoznalce privukao miris dima u šator kemičara gdje su se izvodili kemijski spektakli uz dim, vatru i promjenu boja.