Iz užasa Banovine treba izvući pouke i smjernice za preventivne mjere

Donosimo vam razgovor s jednim od uspješnih znanstvenika proizašlih sa Sveučilišta u Splitu. Naš sugovornik mladi je znanstvenik koji surađuje s Amerikom i radi na potresnoj platformi. Dr. sc. Ante Buzov diplomirao je na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije, a doktorirao je sa skandinavskim modelom doktorata na temu “Utjecaj nekih parametara na ponašanje i graničnu nosivost višedijelnih kamenih stupova pri statičkom opterećenju i potresu” zbog kojeg trenutno radi na suradnji s jednim od američkih sveučilišta. S obzirom na potrese koji su zadesili dio Hrvatske, upitali smo ga, između ostalog, i što bi se dogodilo sa starim dijelom Splita, točnije s Dioklecijanovom palačom u slučaju jačeg potresa.

Naslov vašeg doktorskog rada je “Utjecaj nekih parametara na ponašanje i graničnu nosivost višedijelnih kamenih stupova pri statičkom opterećenju i potresu”. Recite nam više o ovoj, trenutno vrlo aktualnoj temi?
– Da, možemo reći da je tema vrlo aktualna i prepoznata, budući da se u svom okruženju svakodnevno susrećemo s izazovima sanacije i ojačanja povijesnih građevina – problematika koja je i u svijetu vrlo aktualna, te za koju se ne može dati jednoznačno rješenje. Povijesne građevine dio su identiteta jednog naroda i kao svjedoci minulih vremena oplemenjuju našu sadašnjost i budućnost. U svijetu je spomenuta tematika aktualna, a posebice u pogledu provedbe eksperimentalnih istraživanja te smo se zbog toga i odlučili na takav tip istraživanja. Eksperimenti su provedeni na temelju prethodno detaljno izrađenih planova i programa istraživanja, u skladu sa suvremenim dostignućima i spoznajama u provedbi eksperimentalnih istraživanja. Pri tome je korištena najsuvremenija oprema za statička i seizmička ispitivanja, oprema za mjerenje fizikalnih veličina, te oprema za prikupljanje i obradu podataka. Sva ispitivanja provedena su u našem Laboratoriju za potresna istraživanja u Žrnovnici. Svrha istraživanja je bila donošenje važnih zaključaka, na temelju provedenih složenih eksperimentalnih studija, koji bi trebali naći svoju praktičnu primjenu u obnovi/ojačanju postojećih povijesnih građevina, a sve u svrhu spoznaje njihove stvarne sigurnosti i ponašanja pri statičkim opterećenjima i potresima.

ŠIROKI SPEKTAR ISTRAŽIVANJA

Spomenuli ste istraživanja u Žrnovnici, što su ona pokazala?
-U Laboratoriju, koji je sastavni dio FGAG-a, lociranim u Žrnovnici zajedno s kolegama s katedre, a pod mentorstvom prof. Jure Radnića – čijom je i velikom zaslugom i dugogodišnjim angažmanom formiran i realiziran navedeni Laboratorij, sudjelovao sam u brojnim istraživanjima širokog spektra. Značajno je spomenuti kako kao dio opreme posjedujemo potresnu platformu, respektabilnih dimenzija (tlocrtnih dimenzija 4 x 4 m, nosivosti do 20 tona) i mogućnosti, pomoću koje provodimo razna ispitivanja kako realnih dijelova konstrukcija tako i čitavih konstrukcija u umanjenom mjerilu.

Konkretno vezano za moju temu istraživanja provedeni su brojni testovi slobodno stojećih višedijelnih stupova, koji kao modeli simuliraju kamene stupove prisutne u brojnim povijesnim građevinama – bilo kao samostalni ili kao dio konstrukcijske cjeline, predstavljajući reprezentativni dio iste. U provedenim parametarskim istraživanjima, gdje se istražujući jedan parametar svi ostali parametri zadržavaju jednakima, istraživali smo utjecaj nekoliko važnih parametara na ponašanje i nosivost višedijelnih kamenih stupova opterećenih kratkotrajnim statičkim opterećenjima i potresom, a koja do sada nisu bila istraživana ili su istraživana samo sporadično. Između ostalog, istražen je utjecaj broja blokova i tipa sljubnica u stupu, te više parametara trnova u sljubnicama stupa (materijal, dužina i promjer trna, te promjer rupe za trn).

Kao neke od zaključaka istraživanja mogu navesti da s povećanjem broja blokova (sljubnica) u višedijelnom stupu, smanjuje se njegova krutost i povećava njegova deformabilnost. Posljedica toga je značajno smanjenje njegove nosivosti za statička opterećenja, kao i za potrese dužeg trajanja koji unose veliku energiju u konstrukciju. Za potrese kratkog udarnog djelovanja, povećanje broja blokova u stupu može rezultirati njegovom većom nosivosti jer se smanjenjem krutosti stupa u njemu generiraju manje potresne sile. Trnovi u sljubnicama višedijelnog kamenog stupa značajno doprinose njegovoj nosivosti pri potresu. Uz istu maksimalnu amplitudu, tip potresa (trajanje i predominantni period) ima vrlo veliki utjecaj na sve razmatrane parametre u ovom istraživanju. Zato je u praksi krucijalno znati kakvi se tipovi potresa mogu očekivati na razmatranoj lokaciji.

Skandinavski model doktorata, pojasnite nam?
-Tzv. skandinavski model doktorata, za razliku od tradicionalnog oblika, predstavlja skup više objavljenih radova tj. znanstvenih članaka (minimalno tri), koji se naravno bave istom tematikom, te uz dodatak zajedničkog uvoda i zaključka čine jednu cjelinu. Radovi trebaju biti objavljeni u najeminentnijim svjetskim bibliografskim bazama kao što je Current Contents. Upravo to radu daje jednu potvrdu autentičnosti i vrijednosti – budući da svaki taj članak u postupku objave prolazi temeljite preglede tj. recenzije eminentnih svjetskih stručnjaka iz tog područja. Sam proces objave rada, od ideje, razrade, provedbe istraživanja, obrade rezultata, pisanja rada, slanja rada u časopise te provedbe traženih korekcija i unaprjeđenja od strane recenzenata, je dugotrajan i traži maksimalnu suradnju i posvećenost – ali naposljetku daje opipljiv i prepoznat rezultat u vidu objave rada u svjetski priznatim časopisima. Ovakav način doktoriranja uklanja svaku sumnju u autentičnost i vjerodostojnost rada te daje novu kvalitetu samom kandidatu, njegovom mentoru ali i sveučilištu unutar kojeg kandidat djeluje i koje svojim radom predstavlja na svjetskoj znanstvenoj sceni.

Surađujete i s jednim američkim sveučilištem?
-Navedena suradnja izrodila se nakon objave jednog od 5 radova koji su dio doktorata. Naime, nakon što je rad objavljen dobio sam upit za suradnju s kolegama sa Sveučilišta Nebraska iz SAD-a. Uvidjevši rezultate mojih istraživanja iskazali su interes za zajednički rad te provedbu numeričkih ispitivanja spomenute problematike. U duhu suvremenog pristupa znanosti, gdje se teži javnoj dostupnosti rezultata istraživanja, prihvatili smo naravno traženu suradnju koja je u kratkom periodu i uspješno ostvarena što će za rezultat vjerujem uskoro imati i objavu zajedničkog znanstvenog rada. Spomenuta suradnja još je jedna potvrda i dokaz autentičnosti i aktualnosti spomenute tematike i to na svjetskoj razini.

DETALJAN PREGLED

Na koje bi se načine trebalo obnoviti odnosno ojačati stare građevine, Dioklecijanovu palaču i stari dio Splita u slučaju jačeg potresa?
-Što se tiče mjera sanacije/ojačanja kulturnih znamenitosti svakako, nulti korak bio bi detaljan pregled postojećeg stanja i utvrđivanje stvarnog stanja nosive konstrukcije, i svih njenih dijelova, te detaljna analiza svakog pojedinog elementa. Nakon toga mogu se po potrebi provesti i ciljana istraživana na reprezentativnim modelima kako bi se utvrdio jasan i jedinstven način sanacije, tj. ojačanja kako samog nosivog elementa tako i konstrukcije u cjelini.

Što se tiče stambenih objekata mišljenja sam, što se i potvrdilo nakon pregleda objekata na potresom pogođenom području Petrinje, Siska i Gline, gdje sam kao dio stručnog tima sa FGAG-a sudjelovao u pomoći na terenu u vidu brzih pregleda i procjeni stanja i uporabljivosti objekata, da je potreban preventivni pregled svih objekata (posebice onih starije gradnje) od strane stručnih i kompetentnih osoba te pružanje smjernica za eventualne hitne mjere ojačanja i sanacije – ovisno o stanju pojedinog objekta. Navedeno bi kao neposredan rezultat imalo stvaranje baze podataka i uvid u stvarno stanje na terenu kako bi se u slučaju slične havarije mogao brzo organizirati krizni stožer te ciljano djelovati na terenu, što je u takvim situacijama od ključne važnosti. Svakako bilo bi dobro, iz ove tragedije koja je zadesila naše stanovnike Banovine, izvući neke pouke i smjernice prema poduzimanju preventivnih mjera, kako bi se u slučaju slične situacije značajno umanjile štete, a što je najvažnije očuvali ljudski životi.

Spomenuo bih kolege sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta predvođene izv.prof. Josipom Atalićem koji su razvili okvir tzv. brze procjene i ocjene oštećenja i uporabljivosti objekata nakon potresa, primijenjen prvotno nakon zagrebačkog potresa (5.5 stupnjeva po Richteru, u ožujku 2020. god.) te nakon posljednjih potresa na Banovini (najsnažniji od 6.2 stupnja po Richteru, 29. prosinca 2020. god.) i tako pokazali neupitnu potrebu i spremnost angažmana stručnih osoba građevinske struke u takvim situacijama.

Na kraju želim zahvaliti svojoj obitelji na stalnoj podršci i razumijevanju bez čega ne bi bilo moguće ostvariti sve navedeno. Također želim se zahvaliti Katedri za betonske konstrukcije i mostove tj. svim njenim članovima na nesebičnoj svakodnevnoj suradnji, a posebno prof. Juri Radniću koji je kao istinski mentor, uvažavajući moje afinitete, usmjerio me i izgrađivao u mom svakodnevnom radu i napretku, pružajući mi svu potrebnu pomoć i podršku.