Održani 33. Dani Frane Petrića

»Ground control to Major Tom / Commencing countdown, engines on…« čulo se iz autobusa na putu od Zagreba do Cresa, koji je vodio sudionike na 33. Dane Frane Petrića. Put je bio popraćen glazbenom listom sastavljenom od pjesama koje nude vlastite vizije budućnosti – od Davida Bowieja do Kraftwerka – i time simbolično otvorio temu prvog simpozija u sklopu ove znanstveno-kulturne manifestacije: »Pojam budućnosti u filozofiji, znanosti i društvu«.

U organizaciji Hrvatskog filozofskog društva, uz suorganizaciju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Hrvatskog bioetičkog društva i Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, te pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije, Dani Frane Petrića od 21. do 27. rujna 2025. godine ponovno su pretvorili Cres u središte međunarodnog znanstveno-kulturnog dijaloga. A koliko je veza Dana Frane Petrića i Cresa jaka i plodonosna, svjedoči i Priznanje za izvrsnost u turizmu koje je Turistička zajednica grada Cresa u 2025. godini dodijelila Danima Frane Petrića.

Simpozij se bavio filozofijom vremena, ontološkim statusom budućnosti, epistemološkim i etičkim pristupima konceptu budućnosti te aktualnim temama poput umjetne inteligencije, biotehnologije, digitalne kulture i klimatske krize.

Posebnu težinu programu dala su plenarna predavanja. Gregory Claeys, profesor povijesti političke misli na Sveučilištu u Londonu, i jedan od vodećih svjetskih istraživača utopijskih i distopijskih tradicija, u svom je predavanju ponudio kratki pregled povijesti distopijske književnosti te predstavio očekivane učinke ekološke katastrofe uzrokovane globalnim zagrijavanjem u nadolazećim desetljećima. Roberto Poli, profesor filozofije na Sveučilištu u Trentu, pionir studija budućnosti (eng. futures studies) i nositelj UNESCO-ove Katedre za anticipatorne sustave, izložio je povijesni razvoj studija budućnosti te istaknuo budućnost kao dimenziju temporalnosti koja, u usporedbi s prošlošću i sadašnjošću, dobiva iznenađujuće malo pažnje.

Ovogodišnji program simpozija uključivao je sekcije o hrvatsko-slovenskim filozofijskim odnosima, filozofskim refleksijama o hrvatskom i latvijskom nacionalnom identitetu te usporedbama zagrebačke i budimpeštanske, kao i ljubljanske filozofijske tradicije. Posebno je bila zapažena sesija posvećena Marijanu Tkalčiću, s čak pet izlaganja koja su ukazala na revitalizaciju njegove misli u suvremenim raspravama.

Tekst: Matija Vigato
Fotografije: Jan Defrančeski i Mira Matijević