
Na putu do doktorata su ključne znatiželja, upornost i inovativnost
Na 11. Simpoziju doktorskog studija Građevinarstvo doktorandi prve godine doktorskog studija predstavili su istraživačke teme kojima će se baviti u narednom razdoblju, a održan je i okrugli stol u kojem su sudionici, svi odreda doktori znanosti, podijelili svoja iskustva mladim znanstvenicima i dali im vrijedne savjete
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirao je 11. Simpozij doktorskog studija Građevinarstvo u sklopu kojeg su održane radionice za doktorande, prezentacije istraživačkih tema doktoranada, okrugli stol i predavanja o uvijek aktualnim temama – o pisanju znanstvenih radova s međunarodnim dosegom i kako znatiželja potiče rast akademske vizije.
Središnji događaj upriličen je 11. rujna u novoobnovljenoj zgradi Građevinskog fakulteta, u Kačićevoj 26, kada su održane kratke prezentacije doktoranada o temama koje će istraživati, okrugli stol pod nazivom „Što iskustvo u istraživanjima znači u inženjerskoj struci?“ te predavanja prof. dr. sc. Tomislava Došlića i dr. sc. Mahmouda Shaqfae.

Ovogodišnji znanstveni skup otvorio je dekan Građevinskog fakulteta prof. dr. sc. Domagoj Damjanović. Simpozij mladim istraživačima i doktorandima omogućava umrežavanja i razmjenu ideja, kao i priliku za savjete i smjernice od iskusnih kolega i mentora.
„Vjerujem da će vam ovaj simpozij biti dodatna motivacija da nastavite raditi na usavršavanju svojih istraživanja, a isto tako se nadam da sve diskusije i kritike nećete shvatiti kao nešto loše, nego kao podršku od vaših kolega, kako biste iznjedrili ono najbolje i unaprijedili svoja istraživanja. Doktorat nije lako završiti, ali vjerujte, to je prilika za vaš profesionalni rast. Uz dobru podršku, taj put može biti puno lakši“, istaknuo je dekan prof. dr. sc. Domagoj Damjanović.
DOKTORSKI STUDIJ KAO IZAZOV

U nastavku programa održan je okrugli stol na temu „Što iskustvo u istraživanjima znači u inženjerskoj struci?“ koji je moderirala izv. prof. dr. sc. Marijana Serdar. Na početku rasprave doktorande je pozvala da aktivno sudjeluju u razgovoru te da s prezentacije snime QR kod i nakon svakog izlaganja sudionicima pošalju pitanja koja će biti vidljiva na projekcijskom platnu. Sudionici okruglog stola bili su dr. sc. Karmen Kostanić Jurić, dr. sc. Marin Franetović, dr. sc. Mirko Grošić, dr. sc. Josip Pišković i dr. sc. Emir Zekić. Bilo je zanimljivo čuti odgovore na prvo pitanje koje je profesorica Serdar postavila doktorima znanosti, ali i doktorandima: „Koja je prva riječ koja Vam padne na pamet na spomen doktorskog studija?“ Dr. sc. Mirko Grošić izdvojio je riječ upornost, dr. sc. Josip Pišković taj proces je opisao s riječi neispavanost, dr. Marin Franetović je rekao znatiželja, dr. sc. Karmen Kostanić Jurić je istaknula riječi „superpower“, a dr. sc. Emir Zekić istraživanje. Odgovori mladih doktoranada su bili vrlo šaroliki pa su opisali taj proces riječima izazov, tvrdoglavost, članak, sreća, upornost, kava, stres, mentor, edukacija, znanost, čitanje, rad i ustrajnost. Sudionici su se potom predstavili, opisali gdje i čime se trenutačno bave, na kojoj temi su doktorirali i koliko im pomaže doktorska titula u poslovima koje obavljaju. Na pitanje „Koje vještine mislite da su bitne za završetak doktorskog studija?“ Marin Franetović je istaknuo da je to ponajprije znatiželja, potom upornost i organizacija, a Mirko Grošić je rekao da je tijekom doktorskog studija naučio kako se pristupa problemu i kako se problem istražuje i rješava. Josip Pišković je rekao da je naučio kako doći do članka koje će mu pomoći u istraživanju, a Emir Zekić je izdvojio kao vrijednu vještinu način postavljanja pitanja, dok je Karmen Kostanić Jurić rekla da je shvatila kako za stvaranje šire slike na nekim stvarima treba raditi dugo i iscrpno.
S DOKTORATOM DO BOLJEG ZAPOSLENJA
Svi sudionici su se složili kako ih je doktorski studij naučio disciplini, upornosti, preciznosti, ustrajnosti i radoznalosti te da s titulom doktora mogu naći bolje zaposlenje, da su cijenjeni među kolegama i da im to pomaže u ostvarivanju međunarodnih kontakata i razmjene ideja i iskustava sa stručnjacima iz inozemstva.

U nastavku programa doktorandi su predstavili svoje teme istraživanja. U zadanom vremenu od 5 minuta trebali su ukratko elaborirati čime će se baviti u narednom razdoblju.
Jedanaesti po redu Simpozij doktorskog studija Građevinarstvo završio je inspirativnim predavanjima prof. dr. sc. Tomislava Došlića i dr. sc. Mahmouda Shaqfae. Od ukupno 82 hrvatska znanstvenika uključena u popis 2% najcitiranijih uzimajući obzir njihove cjelokupne znanstvene karijere, na Stanfordskoj listi profesor Došlić zauzima zavidno 40. mjesto, a uzimajući u obzir podatke za 2023. godinu, od ukupno 116 hrvatskih znanstvenika uvrštenih na popis profesor Došlić zauzima 68. mjesto. On je doktorandima održao predavanje „Pisanje znanstvenih radova s međunarodnim dosegom“.

Dr. sc. Mahmoud Shaqfa u svom predavanju „Od greda do savijanja: Kako znatiželja potiče rast akademske vizije“ govorio je zašto je radoznalost ključna i kako znanstvenika vodi do značajnih otkrića.
ISTRAŽIVAČKE TEME DOKTORANADA
Emanuel Krupa-Jurić, Primjena sastavljenih nosača od hladno oblikovanih čeličnih profila s valovitim hrptom
Marko Barišić, Posmični zidovi izvedeni dvoslojnim hladno oblikovanim čeličnim limovima s betonskim ispunom
Tomislav Brozović, Proračun naprezanja prianjanja između FRP-a i AB grede ojačane na savijanje
Vita Varezić, Armiranje 3D printanog betona – izazovi i trenutačna postignuća
Bruno Zadravec, Drvene konstrukcije bez adheziva i metalnih spajala
Sara Vaing, Pregled pristupa numeričkom modeliranju zidanih građevina
Viktor Kolčić, Regionalni otpadni materijali kao kandidati za vezanje CO₂ putem karbonatizacije
Marina Džunić Matak, Pregled digitalnih alata za kružno graditeljstvo
Kristijan Vilibić, Prepoznavanje rizika u izvedbi infrastrukturnih projekata uz pomoć umjetne inteligencije
Filip Ivančić, Primjena BIM-a u ugovorima projekta gradnje: kritička analiza
Franka Meštrović, Prediktivno održavanje tramvajskih kolosijeka na čvrstoj podlozi primjenom tehnologije digitalnog blizanca
Antonija Mirčeta, Korištenje CPT metode za procjenu podložnosti tla na likvefakciju: primjer Bresta Pokupskog