U prvoj godini mandata Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu postavljeni su čvrsti temelji rada, uspostavljena otvorena komunikacija s upravom te zacrtani planovi za unaprjeđenje transparentnosti i odgovornosti poslovanja. O tim postignućima, ali i izazovima u usklađivanju akademskoga i korporativnoga pristupa upravljanju, razgovarali smo s Berislavom Horvatom, predsjednikom Sveučilišnoga vijeća i glavnim partnerom te voditeljem Odjela revizije u Ernst & Young Hrvatska.
Berislav Horvat od 2020. godine obnaša dužnost predsjednika Hrvatske revizorske komore, a između 2015. i 2019. bio je predsjednik Američke gospodarske komore u Hrvatskoj. Diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu Ekonomskom fakultetu te je ovlašteni revizor pri Hrvatskoj revizorskoj komori i član Udruge ovlaštenih računovođa (FCCA). Dana 5. veljače 2024. jednoglasno je izabran za predsjednika Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu, na mandat od šest godina.
Kako biste ocijenili prvu godinu rada Sveučilišnoga vijeća?
Tijekom prve godine rada Sveučilišnoga vijeća, naš je fokus bio na postavljanju čvrstih temelja za rad vijeća. To je uključivalo uspostavljanje pravilnika rada, razumijevanje strukture i načina funkcioniranja Sveučilišta. Također, ovo razdoblje je bilo prilika za međusobno upoznavanje članova vijeća i Uprave Sveučilišta. Smatram da smo uspješno ostvarili sve što je planirano i da je prva godina prošla vrlo dobro.
Kako biste opisali suradnju Vijeća s rektorom i Upravom Sveučilišta u proteklih godinu dana?
Suradnja Vijeća s rektorom i Upravom Sveučilišta tijekom proteklih godinu dana bila je izuzetno dobra i korektna. Posebno mi je drago što su obje strane bile otvorene za komunikaciju. Rektor i Uprava bili su spremni pružiti objašnjenja i upute vezane za procedure, procese i načine funkcioniranja Sveučilišta. To je bilo izuzetno korisno kako bismo u okviru svojih odgovornosti mogli jasno razumjeti prioritete, strategiju i glavne ciljeve Sveučilišta.
Uprava Sveučilišta u Zagrebu predstavila je Sveučilišnome vijeću izvješća o radu i poslovanju kao i financijska izvješća za proteklo razdoblje. Jeste li kao predsjednik Vijeća zadovoljni kvalitetom tih izvješća i načinom na koji su pripremljena?
Sveučilišnom su vijeću prezentirana izvješća o radu koja se odnose na godine prije našeg mandata. Vidljive su promjene i unapređenja određenih stavki, ali svakako bih rekao da postoji prostor za poboljšanje na kojemu smo i radili u proteklih godinu dana. Vjerujem da ćemo vidjeti određene promjene već u izvješću koje se odnosi na 2024. godinu.
Transparentnost, nadzor i budući planovi
S obzirom na Vaše iskustvo u privatnom sektoru, što Vam je predstavljalo najveći izazov u dosadašnjem radu kao predsjednika nadzornoga tijela Sveučilišta?
Svakako mi je bilo potrebno određeno vrijeme da se bolje upoznam s načinom funkcioniranja Sveučilišta, kao i korporativnim upravljanjem. Sveučilište je organizacija koja zapošljava preko 8 000 zaposlenika i ima skoro 70 000 studenata, što znači da ima i veliki proračun i brojne aktivnosti. U procesu je obnove veliki broj zgrada oštećenih u potresu, a bili su tu i drugi projekti za koje je također bilo potrebno određeno vrijeme kako bih bolje razumio proces rada i način funkcioniranja.
Kao glavni partner revizorske tvrtke Ernst & Young u Hrvatskoj, na koji način Vaša revizorska pozadina oblikuje vaš pristup nadzoru poslovanja i transparentnosti na Sveučilištu? Koje konkretne vještine i pristupe ste prenijeli iz toga iskustva u rad Sveučilišnoga vijeća?
Kao revizor, smatram da je moje iskustvo vezano za korporativno upravljanje od velike važnosti i cilj mi je iskoristiti svoje znanje kako bismo prenijeli najbolje prakse upravljanja na Sveučilište. Prošlo je tek nešto više od godinu dana otkako sam na poziciji predsjednika Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu i tijekom toga razdoblja smo postavljali organizaciju korporativnoga upravljanja, uspostavljali rad sustava, definirali načine izvještavanja i druge ključne stavke. Svakako očekujemo tek vidjeti rezultate.
Koji su planovi i inicijative koje Sveučilišno vijeće ima za budućnost?
U protekloj smo godini analizirali položaj našega Sveučilišta u odnosu na druga i dobili smo jasnu sliku o tome što radimo dobro, kao i o područjima za poboljšanje. Zanimljivo je vidjeti da se naše Sveučilište nalazi u samom svjetskom vrhu, no široj javnosti često nije jasno kako se ti rezultati mjere niti što konkretno znači određeni položaj na rang listama. Stoga nam predstoji rad ne samo na daljnjim poboljšanjima, već i na kvalitetnijoj komunikaciji postignuća. Za nadolazeće razdoblje planiramo uvođenje najboljih praksi korporativnoga upravljanja, interne revizije, redovitog izvještavanja i nastavak međusobne otvorene komunikacije i razumijevanja. Također, planiramo uvođenje revizije financijskih izvještaja. Uloga Sveučilišnoga vijeća je nadzorna i najvažnije nam je da svatko radi posao za koji je zadužen.
SVEUČILIŠNO VIJEĆE
Sveučilišno vijeće Sveučilišta u Zagrebu nadzorno je tijelo koje čini predsjednik i osam članova, od kojih polovicu članova imenuje Senat Sveučilišta, a polovicu osnivač. Vijeće nadzire provedbu odluka Senata i rektora, praćenje izvršenja financijskoga plana i upravljanje sredstvima, potvrđuje godišnja izvješća o poslovanju te može pokrenuti postupak razrješenja rektora. Daje suglasnost na troškove osnivanja pravnih osoba koje ostvaruju misiju Sveučilišta i podnosi godišnje izvješće o radu Hrvatskom saboru i Senatu. U slučaju sumnje na nepravilnosti, Vijeće je ovlašteno zatražiti njihovo otklanjanje, a ako se to ne učini u zadanom roku, može obustaviti odluke suprotne zakonu ili Statutu. Sveučilišno vijeće, međutim, nema niti smije imati ovlasti kojima bi se ukidala ili ograničavala sveučilišna autonomija.
