
Međunarodno priznanje za profesoricu Medicinskog fakulteta
Danica Galešić Ljubanović, profesorica na Katedri za patologiju, izabrana je za predsjednicu Međunarodnog odbora Renal Pathology Society
Profesorica na Katedri za patologiju i voditeljica Laboratorija za nefropatologiju i elektronsku mikroskopiju na Zavodu za patologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Danica Galešić Ljubanović izabrana je za predsjednicu Međunarodnog odbora Renal Pathology Society.
Riječ je o najvećem međunarodnom udruženju sa Sjedištem u SAD-u koje okuplja nefropatologe iz cijelog svijeta sa svrhom širenja znanja o patologiji i patofiziologiji bubrežnih bolesti. A profesorica Galešić Ljubanović postala je članicom Renal Pathology Society 2004. godine.
– Ovo je prije svega priznanje za više od 30 godina bavljenja patologijom, od čega 24 godina patologijom bubrega, prvenstveno bolestima glomerula, bubrežnih kanalića, intersticija i krvnih žila. Patologijom bubrega počela sam se baviti 2001. kada sam kao stipendistica provela 18 mjeseci na stručnom usavršavanju u SAD-u. Od skromnih početaka 2003. godine, kada sam osnovala laboratorij za nefropatologiju u KB Dubrava do danas, kada je to jedan od boljih laboratorija u Europi, bio je dug i zahtjevan put. Mom radu je prethodio rad mojih učitelja, ovdje posebno želim istaći prvu hrvatsku nefropatologinju profesoricu Miru Šćukanac-Špoljar i doajena hrvatske nefrologije profesoricu Mirjanu Sabljar-Matovinović, govori za Akademski list profesorica Danica Galešić Ljubanović.
HRVATSKA IMA ŠEST NEFROPATOLOGA U PET INSTITUCIJA
Ovo imenovanje dolazi kao zasluženo priznanje nakon više od 20 godina članstva u najvećem međunarodnom udruženju nefropatologa (RSP) i vrlo uspješne organizacije međunarodnog skupa 5th International Renal Pathology Conference na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem se okupilo 400-tinjak sudionika iz 62 države.
Profesorica Danica Galešić Ljubanović rođena je u Ogulinu 1967.godine. Djetinjstvo je provela u Tounju, a nakon završene srednje medicinske škole u Karlovcu seli u Zagreb, gdje 1992. godine stječe titulu doktorice medicine. U razdoblju od 1993. do 1995. godine profesorica Galešić Ljubanović bila je znanstveni novak na Zavodu za patologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tada je upoznala profesoricu Miru Šćukanec-Špoljar koja je u njoj pobudila interes za nefropatologiju, stoga je, nakon završetka specijalizacije iz patologije, primila stipendiju za edukaciju iz nefropatologije Međunarodnog društva za nefrologiju (International Society of Nephrology – ISN) te provela 18 mjeseci u Sjedinjenim Američkim Državama usavršavajući se na University of Colorado Health Sciences Center u Denveru.
– Uloga Međunarodnog odbora Renal Pathology Society, a time i mene kao njegove predsjednice je da analizira stanje nefropatologije u različitim dijelovima svijeta i da potiče i predlaže programe koji će pomoći razvoj nefropatologije globalno. To se postiže kroz različite edukacijske programe i zajedničke međunarodne istraživačke projekte. Svake tri godine organiziramo međunarodnu konferenciju o bubrežnoj patologiji (International Renal Pathology Conference). Zadnja takva konferencija bila je 2023. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a sljedeća će biti 2026. u Gvatemali. Kao predsjednica ću koordinirati rad Međunarodnog odbora u njegovim aktivnostima što je posve novo iskustvo, saznajemo od naše sugovornice.
Danas na Odjelu za nefropatologiju i elektronsku mikroskopiju Kliničkog Zavoda za patologiju i citologiju Kliničke bolnice Dubrava radi dvoje nefropatologa (Danica Galešić Ljubanović i Petar Šenjug) i četiri laborantice (Anamarija Bauer Šegvić, dipl. ing. mol. biol., Mirjana Jurešić, Ivana Kostić, Glorija Mikan), gdje analiziraju više od 650 biopsija bubrega godišnje, što Odjel čini najvećim u Hrvatskoj te jednim od većih i uspješnijih u Europi.
U Hrvatskoj danas djeluje šest nefropatologa u pet institucija: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinička bolnica Dubrava, Klinički bolnički centar Zagreb, Klinički bolnički centar Split i Klinički bolnički centar Rijeka, u kojima se godišnje analizira više od 1 000 biopsija bubrega.
– Smatra se da 10 posto stanovništva ima neku bubrežnu bolest, stoga je liječenje tih bolesnika veliki javno zdravstveni izazov. Hrvatska može biti sretna i ponosna da je u njoj liječenje bolesti bubrega na zavidnoj razini. Pored dobro razvijene nefropatologije kojom se osobno bavim i koja je predmet rada Renal Pathology Society uključujući i njen Međunarodni odbor, Hrvatska je među prvima u svijetu po broju donora i rezultatima transplantacije bubrega. Valja istaći i izvrsne rezultate u liječenju bolesti glomerula i tubulointersticija, a ulažu se i veliki napori u liječenju i prevenciji hipertenzije. Želim zahvaliti svim kolegama i njihovim suradnicima koji su za navedeno zaslužni, a novu dužnost ću nastojati obnašati tako da što više poduprem zajedničke napore u liječenju bubrežnih bolesnika, ističe profesorica Galešić Ljubanović.
IZVRSNOST I U NEMOGUĆIM UVJETIMA
Tijekom svojeg radnog vijeka, profesorica je dosad objavila preko 130 znanstvenih i stručnih članaka koji su citirani više od 5 000 puta, sudjelovala na više od 150 stručnih i znanstvenih skupova, a može se pohvaliti i brojnim uspješnim projektima (domaćim i međunarodnim), mentorstvima te nagradama.

Stoga je pitamo što njeno imenovanje na čelo tako važnog međunarodnog tijela znači za renome Medicinskog fakulteta, pa onda i Sveučilišta u Zagrebu u cijelosti:
– Mnogobrojni bivši studenti našeg fakulteta bili su ili su još uvijek na istaknutim pozicijama u Hrvatskoj i u različitim zdravstvenim ustanovama diljem svijeta. Mom izboru za predsjednicu Međunarodnog odbora prethodila je 5th International Renal Pathology Conference koja je održana 2023. na našem Medicinskom fakultetu. Kolege iz 62 države svijeta, njih četiristotinjak, najviše iz Sjeverne Amerike i Europe, bili su zadivljeni organizacijom kongresa u uvjetima koji su izgledali gotovo nemogući. Organizacija kongresa poklopila se s pandemijom COVID-a i zagrebačkim potresom. Sam kongres je održan u zgradi Dekanata Medicinskog fakulteta na Šalati koja je jedina od svih zgrada fakulteta bila u funkciji, sve druge zgrade su bile izvan funkcije odnosno u različitim fazama obnove. Pa ipak, David Howell, tadašnji predsjednik Renal Pathology Society, je rekao da je Zagreb postavio tako visoke standarde u organizaciji kongresa da će ih u budućnosti biti teško dostići. Poslali smo jasnu poruku da se izvrsno može raditi i u naoko nemogućim uvjetima. Upravo je organizacija ovog kongresa bila presudna u mom imenovanju za predsjednicu. Medicinski fakultet je bio domaćin kongresa i zato je ovo priznanje ne samo meni nego i našem fakultetu!
Čestitamo profesorici na izboru i želimo joj uspješan rad na novoj funkciji!
