Kornonakriza: Uspješno svladani prvi izazovi

U Hrvatskoj postoji duga tradicija kulture higijenskih navika, očuvanja zdravlja i prevencije bolesti, koju smo baštinili od velikana dr. Andrije Štampara. Po tome se svakako razlikujemo od drugih naroda te vjerujem da će nam to uvelike pomoći i u aktualnoj borbi protiv epidemije koronavirusa u našoj domovini …

Na temelju članka 13. Statuta Sveučilišta u Zagrebu i preporuke Rektorskog kolegija u užem sastavu sa sjednice održane 9. ožujka 2020., rektor je 10. ožujka 2020. godine donio Odluku o osnivanju Kriznog stožera vezano uz nCoV bolesti (COVID-19). U jeku borbe protiv koronavirusa, o aktualnoj smo temi razgovorali s predsjednicom Kriznoga stožera vezano uz nCoV bolesti (COVID-19) Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mirjanom Kujundžić Tiljak, ravnateljicom Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednicom Vijeća biomedicinskog područja Sveučilišta u Zagrebu.

Sveučilište u Zagrebu je početkom ožujka osnovalo Krizni stožer radi praćenja razvoja događaja vezanih uz nCoV bolesti (COVID-19) te davanje preporuka Upravi Sveučilišta u skladu s aktualnom epidemiološkom situacijom. Kao predsjednica Kriznog stožera, s kojim ste se izazovima suočili? Koji su vam bili najveći problemi?

– Stožer je osnovan s ciljem da vezano uz promjenu epidemiološke situacije, a u skladu s preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite i Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, te imajući na umu moguću opasnost za studente, nastavnike i druge djelatnike Sveučilišta, donosi preporuke za postupanje na Sveučilištu. Najveći izazov je dakako bila brza promjena epidemiološke situacije u Republici Hrvatskoj koju su slijedile jednako tako brze promjene preporuka za postupanje od strane Nacionalnog stožera civilne zaštite te Kriznog stožera Ministarstva zdravstva. Krizni se stožer prvi put sastao 11. ožujka, kada smo donijeli preporuke da se odgode sve aktivnosti koje nisu u izravnoj mjeri vezane uz nastavu; da studenti i djelatnici koji su u proteklih 14 dana boravili izvan RH ostanu u samoizolaciji za vrijeme koje će raditi od kuće (ukupno 14 dana od povratka); da voditelji kolegija pripreme predavanja i teme koje mogu obaviti nastavom na daljinu za dva do tri tjedna unaprijed; da djelatnici i studenti koji boluju od kroničnih bolesti i trudnice rade od kuće; da studentski domovi podignu mjere higijene na višu razinu te povećaju dostupnost dezinficijensa, a da fakulteti osiguraju dostupnost dezinficijensa i organiziraju pojačanu dezinfekciju prostora, kvaka, ručki sukladno uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ujedno smo zaključili da je Sveučilište u Zagrebu spremno u roku od 24 sata organizirati nastavu na daljinu ako Nacionalni stožer civilne zaštite donese takvu preporuku. Zbog brzog pogoršanja epidemiološke situacije vezane uz COVID-19 u Republici Hrvatskoj, a na temelju preporuka Kriznog stožera, već 13. ožujka rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donosi Uputu o postupanju, kojom se obavijestilo kako će se od ponedjeljka 16. ožujka nastava na svim studijskim programima Sveučilišta u Zagrebu izvoditi na daljinu, kako bi se studentima omogućilo studiranje od kuće. Time su čelnici sastavnica Sveučilišta u Zagrebu dužni osigurati dostupnost svojih nastavnika studentima elektroničkim putem, pri čemu čelnik pojedine sastavnice može definirati odstupanje od uobičajene izvedbe, ali poštujući predviđene ishode učenja. Čelnici sastavnica Sveučilišta u Zagrebu također su dužni osigurati redovno poslovanje administrativnih, pomoćnih i tehničkih službi na svojoj sastavnici.

Nakon izdane Upute o postupanju, posljedično su se brojni studenti vratili u svoje gradove, što se u javnosti komentiralo kao mogućnost širenja zaraze. Kako to komentirate?

– Odluku o uspostavi nastave na daljinu Sveučilište je donijelo u trenutku kada je Nacionalni krizni stožer to preporučio, smatrajući to optimalnom mjerom za usporavanje širenja zaraze. Smatram da tadašnji povratak studenata u svoja mjesta prebivališta nije pridonio proširenju eventualne zaraze, nego ju je čak mogao i usporiti. Naime, tada prestaju s radom neke studentske menze kako bi se smanjilo okupljanje velikog broja studenata na jednom mjestu, pa je njihov odlazak iz Zagreba mogao samo pomoći. Ne smijemo zaboraviti ni da veliki broj studenata živi u studentskim domovima pa bi njihov ostanak sasvim sigurno otežao poštovanje propisanih mjera o smanjenju socijalnih kontakata i okupljanja većeg broja osoba u zatvorenim prostorima. Osim toga, prema tadašnjoj procjeni epidemiologa iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, testirani su svi oni koji su bili pod sumnjom da su zaraženi koronavirusom, a svi oni koji su bili pod sumnjom kontakta s potencijalno zaraženima upućeni su u samoizolaciju.

Koji su, po vašemu mišljenju, najvažniji savjeti kako bismo se zaštitili od zaraze?

– Održavajte higijenu, redovito perite ruke! Naime, virus se može prenijeti udisanjem, ali i diranjem površina na kojima se virus nalazi. On ne može ući u organizam preko kože, nego mora ući putem sluznice nosa, usta ili očiju, stoga se ne smiju trljati oči, dirati nos i usta. Također je poželjno predmete koji se često upotrebljavaju, poput mobitela, svako toliko dezinficirati bilo alkoholom, dezinficijensom, vlažnim maramicama i slično. Preporuka je da u zatvorenim prostorima kontakt između dviju osoba ne bi trebao biti dulji od 20 minuta, a osobna udaljenost treba biti najmanje dva metra. Naglašavam da se svakako treba pridržavati svih mjera koje je donio Nacionalni stožer za civilnu zaštitu te svih preporuka Kriznog stožera Ministarstva zdravstva. Sve propisane i preporučene mjere zaštite, kao i upute za postupanje u slučaju pojave simptoma i sumnje na zarazu, mogu se naći na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (www.hzjz.hr). Stručne informacije građani mogu dobiti ako nazovu Pozivni centar na temu koronavirusa na telefonski broj 113 svaki dan od 7 do 22 sata.

Pojedine trgovine traže od svih građana obvezno nošenje zaštitnih maski. Moraju li, i kada, građani nositi masku i rukavice te može li u zaštiti od zaraze ili prijenosa bolesti pomoći obična platnena maska?

– Zaštitne maske i rukavice mora nositi medicinsko osoblje, službeno osoblje i svi oni koji su u doticaju s više osoba, pogotovo u zatvorenom prostoru, primjerice vozači taksija, prodavači, djelatnici na šalterima. Maske najviše služe da osoba koja je bolesna i ima simptome ne zarazi one koji nisu bolesni. Kirurška zaštitna maska otporna je na tekućinu, pruža zaštitu od velikih kapljica i prskanja. Štiti okolinu od respiratornih emisija osobe koja je nosi, ali ne pruža pouzdanu razinu zaštite od udisanja malih čestica u zraku. Kirurške zaštitne maske su jednokratne i trebalo bi ih mijenjati svakih nekoliko sati. Što se tiče platnenih maski, teško je reći djeluju li ili ne. Koronavirus je izrazito mali, a pitanje je kolike su pore od kojih je maska načinjena. Najvažnije je pridržavati se mjera smanjenja socijalnih kontakata i kratkog boravka u zatvorenim prostorima s drugim ljudima (do 20 minuta) te držanja preporučene distance od dva metra uvijek – i u zatvorenim prostorima i na otvorenom.

Mjere informiranja javnosti o koronavirusu dignute su na visoku razinu; trenutačno se uvode i strože mjere nadzora, poput ograničenja izlaska iz mjesta prebivališta, osim u opravdane svrhe. Sve to stvara paniku među ljudima. Je li ta panika opravdana ili je Hrvatska dovoljno rano počela provoditi mjere kojima bi se ograničilo širenje virusa?

– Hrvatska je vrlo rano počela s preporukama te uvodila potrebne mjere prema stručnim naputcima liječnika, prvenstveno epidemiologa i infektologa. Panika nikako nije opravdana i ne može pomoći. Preporučeno smanjenje socijalnih kontakata nije lako poštovati, ali najvažnije je poslušati savjete stručnjaka – savjesno, smireno i strpljivo. Krizni stožer Ministarstva zdravstva, vodeći se iskustvima drugih država i smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, učinio je sve da osigura potrebne uređaje i lijekove za mogući veliki broj oboljelih. Centri za liječenje oboljelih različitih razina organizirani su diljem Lijepe naše. U Hrvatskoj postoji duga tradicija kulture higijenskih navika, očuvanja zdravlja i prevencije bolesti, koju smo baštinili od našeg velikana dr. Andrije Štampara. Po tome se svakako razlikujemo od drugih naroda te vjerujem da će nam to uvelike pomoći i u aktualnoj borbi protiv epidemije koronavirusa u našoj domovini.

Što biste izdvojili kao najvažniju poruku građanima?

– Savjesno, smireno i strpljivo slušajte preporuke Kriznog stožera Ministarstva zdravstva i svih stručnjaka, posebice epidemiologa i infektologa, te poštujte propisane mjere Nacionalnog stožera civilne zaštite. Također, ako vam je propisana samoizolacija, nemojte je kršiti jer se time sprječava širenje zaraze. A ako opazite bilo kakve simptome koji upućuju na moguću zarazu, što prije se telefonski javite svome liječniku koji će vas dalje uputiti što trebate činiti.

I na kraju poruka studentima – nastavite marljivo studirati na daljinu! Studiranje na Sveučilištu u Zagrebu nije prekinuto. Nastavlja se na novi način. To je samo još jedan od izazova za sve nas – i nastavnike i studente, te svima želim puno uspjeha!