
Desetljeće studija veterine na engleskom jeziku
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uskoro slavi važnu obljetnicu. Dosad je u sklopu sveučilišnoga integriranog prijediplomskog i diplomskog studijskog programa Veterinarska medicina na engleskom jeziku na Sveučilištu u Zagrebu na Veterinarskom fakultetu studiralo ukupno 206 studenata. Studentice i studenti ponajviše dolaze iz Francuske, ali ih ima iz cijelog svijeta, od Finske i Grčke do Libanona, Perua, Japana i Australije.
Na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij Veterinarska medicina na engleskom jeziku (Veterinary Medicine) sljedeću će akademsku godine upisati obljetnički, deseti naraštaj studenata.
Na studijski program Veterinary Medicine godišnje se upiše 30 studenata iz Europske unije te 5 studenata izvan nje, doznajemo od izv. prof. dr. sc. Marka Pećina, prodekana za studij na engleskom jeziku i cjeloživotno učenje. Prisjeća se kako u početcima zanimanje za studij nije bio velik, stoga je te prve akademske godine 2016./2017. upisano samo 8 studenata iako je tada kvota bila 25 studenata po studijskoj godini.

„Razvojem studija interes se povećavao te je trenutačno omjer prijavljenih i upisanih studenata po studijskoj godini pet prema jedan. Samim time, kvota je povećana na spomenutih 30 plus 5, što u ovom trenutku, s obzirom na nastavne i prostorne kapacitete Fakulteta, čini maksimalni broj studenata po studijskoj godini“, objašnjava prodekan Pećin.
Od akademske godine 2024./2025. svi studenti prijavljuju se putem Središnjega prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), koja izrađuje konačne liste za upis te je sustav prijava usklađen na razini Sveučilišta u Zagrebu.
DOBAR GLAS DALEKO SE ČUJE
Većinu polaznika čine studenti iz Francuske, njih čak 60 posto. Od ostalih zemalja, valja izdvojiti studente iz Finske, Grčke, Italije, Irske, Izraela, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Španjolske, Švedske, Švicarske, Ujedinjenoga Kraljevstva, Libanona, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Perua, Južne Afrike, Južne Koreje, Kine, Japana i Australije.
Dosad je na ovom studijskom programu na Veterinarskom fakultetu studiralo ukupno 206 studenata. Diplomiralo je njih 26 i time steklo akademski naziv doktora/doktorice veterinarske medicine.
„Naša ustanova je jedna od tek nekoliko sastavnica Sveučilištu u Zagrebu koja ima međunarodno akreditirani studijski program. Točnije, Fakultet ima akreditaciju Europske udruge ustanova za veterinarsku naobrazbu (EAEVE). Upravo ta činjenica, zajedno s odjecima među stranim studentima, pridonijeli su međunarodnoj vidljivosti zagrebačkoga Veterinarskoga fakulteta te pozicioniranju Hrvatske kao poželjnoga mjesta za visoko obrazovanje. Njihov doprinos razvoju multikulturnog okružja i akademske raznolikosti, s obzirom na različite perspektive i metode učenja, zaista je neprocjenjiv“, smatra naš sugovornik.

Ema Drobnjak dolazi iz Velike Gorice, ali je pohađala Američku međunarodnu školu, smještenu blizu zagrebačkoga jezera Bundeka, i plan joj je već dulje nastaviti školovanje u inozemstvu, na engleskom jeziku.
„Nekako sam oduvijek bila zainteresirana za veterinu i kada sam čula da na ovom Fakultetu nude studijski program na engleskom jeziku, to mi je postalo vrlo intrigantno i privlačno. Sviđa mi se što je broj studenata na engleskom jeziku puno manji od broja studenata na studiju na hrvatskom jeziku, nastava i predavanja su više individualizirani, posvećeniji studentima. A i „glas“ koji kruži o ovom fakultetu doista je vrhunski: čula sam samo najbolje o Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.“
Ema se za veterinu odlučila i zato što se bavi jahanjem, vlasnica je konja, pa ako i ode u inozemstvo nakon diplome, kaže, rado bi se vratila u domovinu.
„Otišla bih ‘van’ samo radi iskustva, radi nekakve specijalizacije, no sigurno bih voljela jednoga dana živjeti i raditi u Hrvatskoj.“

Baptiste Moret iz Francuske trenutačno je na drugoj godini studija veterine. Priznaje da mu je veterina bila drugi izbor, a za Hrvatsku se odlučio jer je u Francuskoj veliko zanimanje za takav studij, gdje se svake godine otprilike 5000 mladih ljudi natječe za upisnu kvotu od 280 mjesta.
„ To je zapravo nemoguća misija i stvarno je jako teško upisati se na veterinu u mojoj domovini. O vašem Fakultetu i obrazovnom sustavu znao sam dosta jer imam prijatelja koji se školuje u Hrvatskoj. Tu je i stogodišnja tradicija odnosno postojanje Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, što je zasigurno potvrda kvalitete. I nisam se prevario, niti sam požalio, jer su profesori vrhunski, zaista jesu!“
Baptistu se osobito sviđa što su zagrebački profesori vrlo posvećeni svojim studentima, dostupni, osluškuju potrebe svojih studenata, što mu je bilo vrlo korisno kada je tek došao živjeti u Zagreb.
Studenti nam na studij dolaze s velikim očekivanjima. Siguran sam da ovdje dobivaju kvalitetu studiranja kojoj su težili jer evidentno je da su oduševljeni studijem. To oduševljenje prenose i na nove generacije, a to dokazuje i činjenica kako svake godine interes za studij na engleskom jeziku raste.
– izv. prof. dr. sc. Marko Pećin, prodekan za studij na engleskom jeziku i cjeloživotno učenje

Slaže se s time i njegova kolegica s treće studijske godine, sunarodnjakinja Noa Leroux Germain. Pitamo je koje bi bile osnovne razlike između francuskih fakulteta i načina tamošnjeg studiranja naspram njezina iskustva ovdje u Zagrebu. Potvrdila je mišljenje svojega kolege Baptista o velikom broju studenata koji se prijavljuju na francuske veterinarske studije i o vrlo malom broju onih koji se mogu upisati na te iste programe. Zato je i Noa odabrala Hrvatsku.
„Mislim da je dosta mojih vršnjaka iz Francuske došlo studirati u Hrvatsku upravo zato što se nisu mogli upisati na željeni fakultet tamo gdje žive. No, to nikako ne znači da su hrvatske škole manje kvalitetne jer sam se u ove tri godine uvjerila u vrhunsku kvalitetu nastave zagrebačkoga Veterinarskog fakulteta. Kod nas se veterina studira sedam godina, odnosno dvije predgodine (pripremne škole) plus pet godina samog studija. Možda su klinike veće u Francuskoj, no vjerujem da sam u prednosti jer ću tijekom boravka ovdje steći iskustvo međunarodnog studiranja i rada. A to će mi sigurno dobro doći u daljnjoj karijeri!“

MALENI GRAD U KOJEM JE SVE BLIZU
Noa je oduševljena Zagrebom i Hrvatskom, što zbog prirodnih ljepota i ugodna, bolje reći opuštenijega načina života nego u njezinoj domovini, ali ponajviše zbog sigurnosti: ovdje se osjeća sigurnijom i nekako zaštićenijom, poglavito u ova nesigurna geopolitička vremena.
„Toplina koju osjećamo među stanovnicima grada Zagreba osjeća se i na samom Fakultetu. U Francuskoj nismo navikli na tako male razrede/grupe, na tako privržene profesore, koji potiču razmišljanje i podupiru studentsku individualnost. Zato mi je drago da sam dio ovog kolektiva!“

Erika Albrecht iz Sjedinjenih Američkih Država na četvrtoj je studijskoj godini i Zagreb joj se sviđa zbog blizine svega, dostupnog i učinkovitog javnog prijevoza; u SAD-u je iz predgrađa, gdje je živjela, za svaku obvezu i posao morala koristiti osobni automobil.
„Tramvaji su mi super, grad je zapravo malen u odnosu na američke gradove i začas stigneš s jednog kraja Zagreba na drugi, što je nama studentima u ova ubrzana vremena stvarno super. Istovremeno mi nedostaje moj automobil, ali valjda neću zaboraviti ‘voziti na američki način’ dok sam ovdje.“
Zbog svega što je navela, Erika nam govori kako joj nije teško zamisliti da jednoga dana radi i živi ovdje premda je svjesna da ju čeka još puno obrazovanja i puno studijskih putovanja, jer joj je plan u veterini steći najveći mogući stupanj obrazovanja.
„Vjerujem da znate kako su stvari kod nas doma postale vrlo nepredvidljive i nesigurne, čak i u sektoru obrazovanja, odnosno financiranja istog. Stoga je malo reći kako sam zapravo sretna što visoko obrazovanje stječem ovdje, kod vas, u Hrvatskoj, gdje je sustav uređen i siguran.“

Kanađanin Ashkan Sadri ne zamara se puno time što se događa južno od kanadske granice. Nalazi se u Europi, posvećen je svojem obrazovanju, napredovanju i ne smatra zabrinjavajućima izjave koje dolaze preko Velike bare.
„Kada sam tek došao Zagrebu, planirao sam dovršiti školovanje ovdje i vratiti se u Kanadu. Međutim, s vremenom sam se sve više zaljubio u ovaj vaš opušteni način života, taj humani mindset koji je usmjeren i življenju, a ne samo radu, te mi je sve privlačnija ideja o životu u Europi. Najvjerojatnije baš u Hrvatskoj. Jezik mi je sve bolji, stekao sam dosta prijatelja i siguran sam u sebe, odnosno dovoljno sam dugo tu da vidim kako uživam u životu u Hrvatskoj. Mogao bih putovati u neke druge europske zemlje, probati život tamo i zaključiti da mi se ne sviđa. I što onda? Ovdje sam siguran da mi je lijepo, da imam podršku i kolega i profesora, i lako ću ovdje izgraditi karijeru, nastaviti školovanje, možda i oboje.“
SPOJ NA SLIJEPO

Naš posljednji sugovornik je Irac Tomas Malone, na posljednjoj, šestoj godini studija veterinarske medicine na engleskom ovdje u Zagrebu, i također odlučno govori da ni na tren nikad nije požalio što se preselio u Zagreb. Štoviše, kaže da mu je to jedna od boljih odluka u životu.
„Skoro sam pri kraju svog putovanja, ove hrvatske avanture, i bilo je to sjajnih pet i kusur godina. Moram priznati da nisam imao pojma o vašoj zemlji, nisam vidio čak ni fotografije, došao sam skoro kao na ‘spoj na slijepo’. Pa nisam imao niti ikakvih očekivanja. Osim što sam znao da postojite kao zemlja, za koju sam možda čuo na geografiji u osnovnoj školi. Na prvu me iznenadila arhitektura u tom austrougarskom štihu, ali s vremenom sam se naviknuo. Preselio sam se u Hrvatsku i ovaj se Fakultet upisao preko jedne agencije, i sve što su mi govorili o kvaliteti Fakulteta, ljubaznosti ljudi, profesora, o vrhunskoj hrani i prirodi, sve je bilo točno ‒ kao što ste čuli i od mojih kolega iz drugih krajeva svijeta.“
Posebno se ga dojmila praktična nastava, odnosno provjera svega naučenog na predavanjima u stvarnim situacijama, zbog čega je siguran u svoje kompetencije i sposobnost da već sutra može samostalno raditi veterinarski posao. A to je, kaže, najvažnija odlika ovog Fakulteta.
Thomas planira nastaviti svoj profesionalni rast u nekim drugim dijelovima svijeta, od posla koji ga skoro čeka u Londonu, a potom od Argentine do Islanda, i ističe da mu je žao što će napustiti „krasnu Hrvatsku“.
„Svaki dan boravka u Zagrebu bio mi je poseban, specifičan, i budući da se moj brat obrazuje u istoj struci, preporučio sam mu da dođe u Hrvatsku. Zapravo bih svim svojim prijateljima preporučio da dođu ovamo jer vi u Hrvatskoj zaista znate živjeti!“
Iako su strani studenti glavni promotori zagrebačkoga Veterinarskog fakulteta i njegovih studijskih programa, Fakultet redovito sudjeluje na međunarodnim skupovima poput onih u organizaciji Europskoga udruženja za međunarodnu edukaciju (European Association for International Education ‒ EAIE). Dobro surađuju i s agentima izvan Republike Hrvatske koji regrutiraju studente iz cijelog svijeta.
„Drago mi je da svakodnevno svjedočim oduševljenju studenata studijem, a to dokazuje i činjenica kako svake godine interes za studij na engleskom raste“, zaključuje pri kraju našeg posjeta Veterinarskom fakultetu prodekan Marko Pećin.
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, uz integrirani studij, nudi i 15 poslijediplomskih specijalističkih studija na engleskom jeziku, a u planu je i poslijediplomski doktorski studij na engleskom jeziku. Fakultet nudi i veliki broj programa cjeloživotnog obrazovanja koji se po potrebi mogu održavati na engleskom jeziku.
Sve o studijskim programima može se naći na mrežnoj stranici Veterinarskoga fakulteta www.vef.hr/en