Prestižna američka zaklada dodijelila projekt o pluralizmu Centru za protestantsku teologiju

U ožujku ove godine Sveučilišni centar za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik Sveučilišta u Zagrebu potpisao je ugovor za jednogodišnji projekt sa Zakladom Templeton Religion Trust.

Projekt ove prestižne privatne zaklade, koja je jedna od najvećih privatnih zaklada za financiranje istraživanja o religiji, bavit će se oblicima pluralizma na Balkanu.

Voditelji projekta su izv. prof. dr. sc. Zoran Grozdanov iz Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju, prof. dr. Slavica Jakelić s Honors Collegea Sveučilišta Valparaiso u SAD-u te doc. dr. sc. Nebojša Zelič s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U oblikovanju i prijavi projekta, ističu njegovi voditelji, značajnu savjetodavnu pomoć pružio je prof. dr. Miroslav Volf, cijenjeni hrvatsko-američki teolog koji je kao profesor na Sveučilištu Yale u SAD-u i sam provodio projekte Zaklade Templeton Religion Trust.

Ovaj tim oko sebe je okupio niz stručnjaka – antropologa, sociologa, filozofa, politologa i teologa – među kojima su Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Gordana Uzelac s London Metropolitan University, Stipe Odak s Katoličkog sveučilišta u Leuvenu, Aleksandra Đurić Milovanović s Balkanološkog instituta u Beogradu, Zilka Spahić Šiljak sa Sveučilišta u Zenici, Marko Veković s Fakulteta političkih nauka u Beogradu, Elvio Baccarini s Filozofskog fakulteta u Rijeci, Branko Sekulić sa Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik te Đernana Kurić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Taj tim bavit će se, u domaćoj i međunarodnoj znanosti, uvelike neistraženim područjem pluralizma na Balkanu te načina na koji on utječe kako na religijske, tako i na društvene i političke odnose u tim zemljama.

Oblici pluralizma na Balkanu

Zapadni promatrači već gotovo dva stoljeća na Balkan gledaju kao na prostor sukoba i neprijateljstava između raznih religijskih i etničkih skupina. Po njima, Balkan je geopolitička i kulturalna granica između Zapada i Istoka, zapadnog i istočnog kršćanstva, islama i kršćanstva. Takav stav prema ovome geografskom i kulturalnome području, kao stalnome izvoru nestabilnosti,  dodatno  se potvrđuje zbog današnjih sukoba u Ukrajini, Gazi i Izraelu, kao i zbog uspjeha političkih opcija koje širom Evrope promoviraju iliberalne demokracije. Na tragu ovoga posljednjeg, desni populistički pokreti pozivaju se na religijske i nacionalne identitete kako bi njima odredili građanske pripadnosti na vrlo nepluralističan način.

Prema riječima Grozdanova, Jakelić, i Zeliča, s ovim projektom želi se zakomplicirati  percepcije i narative o Balkanu kao o području preopterećenom poviješću, kako bi se otkrile mnoge dimenzije pluralizma na Balkanu. Cilj je istražiti načine na koji Balkan predstavlja prostor „susreta civilizacija“, a ne, kao što je to tvrdio Samuel Huntington, prostor „sukoba civilizacija;“ načine na koji Balkan ne predstavlja podjelu već, na tragu književnika i nobelovca Ive Andrića, most među kulturama, religijama i narodima. Drugim riječima, projekt će se baviti čitavim spektrom značenja i praksi života u različitosti – od tolerancije shvaćene u njezinu najslabijem obliku, uključujući i većinsko „dopuštanje“ manjina unutar određenih skupina, do tolerancije kao vrline, pa sve do izražavanja pluralizma shvaćenoga kao sposobnost da se potvrdi vlastita vjerske tradicija, a da se istovremeno pokazuje osjećaj solidarnosti, odgovornosti i poštovanja prema onima koji se nalaze izvan te skupine.

Unutar takvih oblika življenja sa razlikama, projekt će razvijati nijansiranije pristupe razumijevanju triju slojeva pluralizma na Balkanu: unutarreligijskog, međureligijskog i religijsko-sekularnog pluralizma. U unutarreligijski pluralizam, reći će tako voditelji projekta, uključene su podjele unutar različitih oblika kršćanstva, na osnovu religijskih i nacionalnih razlika. Također, u različitim oblicima kršćanstva ili islama, istražit će se oblici unutarnjeg pluralizma. Projekt će se također baviti postkomunističkim modelima statusa religije  u različitim društvima, između ostalog i statusom manjinskih kršćanskih denominacija i muslimanske manjine u kršćanskim društvima.

Nova  značenja sekularnoga

S druge strane, u analizi međureligijskog pluralizma, projekt će razmatrati bogate izvore međureligijskih odnosa življenih u svakodnevici, a kako bi se istražilo na koji način ti odnosi pružaju obogaćivanje religijske pismenosti, ali i kako se opiru antipluralističkim poticajima sto dolaze iz političkoga konteksta. Projekt će se, drugim riječima, usredotočiti na življene identitete koji predstavljaju središte razumijevanja međureligijskog pluralizma, jer se oni najčešće žive onkraj čvrstih granica država-nacija.

Na kraju, kao posebno važnu dimenziju voditelji projekta ističu religijsko-sekularni pluralizam, napose zbog iskustva komunističkoga ateizma. Nakon pada komunizma, oblikovanje novih suverenih država često su pratili institucionalizirani ili poluinstitucionalizirani oblici religijskoga nacionalizma koji se najčešće odražavao u uskoj vezi novih država-nacija s prevladavajućim vjerskim institucijama. Ključno je prepoznati, reći će voditelji projekta, nova značenja sekularnoga u takvome kontekstu, kao i načine na koji se novi oblici sekularnosti i  i sekularizma odnose na religijsko-nacionalne identitete. Taj odnos utječe i na dijalog između vjere i znanosti, kao i na poticanje demokratskog angažmana potrebnog za duboko  pluralan javni život.

Sve ovo, ističu voditelji projekta, poslužit će pozadina za razumijevanje raznolikosti i pluralizma na Balkanu koji uvelike utječu na susret i suživot s imigrantima koji na Balkan donose nove religijske, sekularne i etničke identitete.

Za Akademski.hr napisao izv. prof. dr. sc. Zoran Grozdanov