
Asistencija u studentskom domu i drugi oblici potpore za studente s invaliditetom
Na Sveučilištu u Zagrebu se iz godine u godinu obrazuje sve više studenata s invaliditetom. To se može objasniti činjenicom da su same osobe s invaliditetom bolje osviještene, informirane i motivirane za studiranje, ali je to zasigurno i rezultat snažna razvoja sustava potpore studentima s invaliditetom u posljednjih više od deset godina
Piše Valentina Novak Žižić, Sveučilište u Zagrebu, Ured za studente s invaliditetom
Potpora studentima s invaliditetom pruža se preko različitih ureda i službi koji su osnovani i na razini Sveučilišta (rektorata) i na razini samih sastavnica (fakulteta i akademija). Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu najstariji je takav ured u Republici Hrvatskoj, osnovan 2007. godine radi izjednačavanja mogućnosti i osiguravanja uvjeta za kvalitetno i uspješno studiranje sadašnjim i budućim studentima s invaliditetom. Pravilnikom o organizaciji i djelovanju Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu (2007., 2013.) formalno je uređena organizacija, djelokrug, način djelovanja, zadaće i aktivnosti Ureda. U okviru organizacije Ureda djeluje Povjerenstvo za studente s invaliditetom, stručno tijelo sa zadaćom kreiranja planova, prioriteta i aktivnosti Ureda, kao i davanja stručnih mišljenja i preporuka radi rješavanja specifičnih teškoća s kojima se studenti s invaliditetom susreću tijekom studiranja. Važnu ulogu u radu Ureda imaju koordinatori za studente s invaliditetom (nastavnici) te Koordinacija za studente s invaliditetom (studentski predstavnici), imenovani na svakoj sastavnici Sveučilišta. Ured je namijenjen studentima koji zbog bolesti, oštećenja ili poremećaja imaju stalne, povremene ili privremene teškoće u realizaciji svakodnevnih akademskih aktivnosti (studenti s oštećenjem vida, sluha i motorike, kroničnim bolestima, psihičkim bolestima i poremećajima, autizmom, ADHD-om, specifičnim teškoćama u učenju kao primjerice disleksijom, disgrafijom i diskalkulijom). Prema evidenciji Ureda (podatci iz ak. god. 2024./2025.), na Sveučilištu studira preko petsto studenata s invaliditetom. Taj se podatak odnosi na studente koji koriste potporu Sveučilišta (akademske prilagodbe, vršnjačku potporu, asistenciju i dr.) te realiziraju prava u visokom obrazovanju (npr. pravo prednosti pri upisu), stoga se može govoriti o još većem broju studenata s invaliditetom na Sveučilištu.

Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu najstariji je takav ured u Republici Hrvatskoj, osnovan 2007. godine
Pristupnici i studenti s invaliditetom prilikom upisa i tijekom studija mogu u Uredu dobiti informacije o pravima i oblicima potpore u visokom obrazovanju. Najveći broj studenata javlja se zbog potrebe za individualiziranim pristupom u nastavnom procesu i tijekom provjera stečenih ishoda učenja, pri čemu Ured za studente s invaliditetom izdaje preporuke za prilagodbu. Oblici prilagodbe ovise o vrsti teškoća, ali naravno i o akademskim standardima odnosno definiranim ishodima učenja koji moraju biti zadovoljeni (tzv. razumna prilagodba). Neki od primjera su produljeno vrijeme tijekom provjera znanja, usmene umjesto pisanih provjera znanja i obratno kada je to moguće, grafička prilagodba ispitnoga materijala (uvećana slova i prored, korištenje jednostavnih fontova), korištenje pomoćne tehnologije i sl.
Usporedno s time, Ured za studente s invaliditetom organizira edukacije za sveučilišne nastavnike radi stjecanja znanja o načinima funkcioniranja različitih skupina studenata s invaliditetom te razvoja kompetencija za primjenu načina podučavanja i vrjednovanja kojima se svim studentima daju jednake mogućnosti za akademski uspjeh.
Potpora studentima s invaliditetom u uspješnom svladavanju akademskih obveza pruža se i u okviru sveučilišnoga izbornog kolegija Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom. Kolegij se provodi svaki semestar (u zimskom i ljetnom semestru) te je dostupan za upis svim studentima Sveučilišta na prijediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj studijskoj razini. Cilj je senzibilizirati i educirati studente za pružanje kvalitetne vršnjačke potpore kolegama s invaliditetom, ali i kreiranje uvjeta kojima će se prevladati niz prepreka koje organizacijski i objektivno postoje u sustavu visokog obrazovanja. S druge strane, studentima koji imaju takvu potrebu moguće je tako pružiti odgovarajuću potporu u akademskom okružju, a koja se primjerice manifestira kao potpora u kretanju, pisanju bilježaka, nabavci literature, opisivanju tablica i slika, rješavanju administrativnih procedura na fakultetu, ali i u različitim socijalnim situacijama.
ASISTENCIJA STUDENTIMA S TEŽIM MOTORIČKIM OŠTEĆENJIMA
Osim potpore studentima u akademskom okružju, Sveučilište u Zagrebu dugi niz godina (od 2009.) osigurava i financira uslugu asistencije studentima s težim motoričkim oštećenjima koji su smješteni u studentskom domu. Riječ je o usluzi u okviru koje se studentima svakodnevno (uključujući vikende i blagdane) pruža pomoć u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti kao što su potpora u kretanju u sobi studenata i u krugu studentskoga doma, podizanje studenata u svrhu transfera (kolica-krevet), potpora u odijevanju i obavljanju osobne higijene, potpora u odlasku u menzu, hranjenju te pripremi hrane i pića, potpora u dodavanju stvari u sobi, čišćenju sobe te obavljanju administrativnih poslova u krugu studentskoga naselja. Iako ova usluga izlazi iz okvira sustava visokog obrazovanja, Sveučilište u Zagrebu jedino je sveučilište u Republici Hrvatskoj 15 godina kontinuirano financiralo 24-satnu asistenciju s obzirom na to da nije postojao sustavni oblik pomoći studentima s najtežim stupnjem oštećenja funkcionalnih sposobnosti koji su smješteni u studentskom domu. Zahvaljujući novim propisima iz sustava socijalne skrbi (Zakon o osobnoj asistenciji – NN 71/2023 i Zakon o inkluzivnom dodatku – NN 156/2023), osobama s invaliditetom omogućava se sustavna potpora u zadovoljenju svakodnevnih životnih potreba u kući i izvan kuće (osobna asistencija) te olakšava samostalno financiranje njihovih potreba u svrhu prevladavanja različitih prepreka u društvu (inkluzivni dodatak). Uz uslugu osobne asistencije, Zakon studentima omogućuje i zadržavanje prava na status roditelja njegovatelja čiji su roditelji ostvarili to pravo. Osim toga, studenti se i dalje mogu koristiti pravima iz zdravstvenoga sustava: zdravstvenu njegu u kući, patronažnu zdravstvenu zaštitu i pravo na fizikalnu terapiju u kući. Upoznati sa situacijom da se u praksi ipak javljaju problemi u ostvarivanju propisanih prava i da je studentima potrebna prilagodba na nove okolnosti, Sveučilište nije dokraja ukinulo ovu uslugu, nego je, u skladu s mogućnostima, osiguralo njezin nastavak i u ak. god. 2024./2025. Usluga se trenutačno provodi u opsegu od 16 sati dnevno (14 ‒ 22 h i 22 ‒ 6 h), sedam dana tjedno, praznicima i blagdanima. Također, na temelju evaluacije te prijedloga samih studenata s invaliditetom (korisnika usluge), umjesto angažiranja vanjske ustanove (kao prethodnih nekoliko godina), za obavljanje poslova asistencije u tekućoj akademskoj godini angažiraju se njihovi vršnjaci – studenti. U tu svrhu Sveučilište je u listopadu 2024. sklopilo dvogodišnji Sporazum o suradnji sa Zdravstvenim veleučilištem Zagreb i Studentskim centrom u Zagrebu, pri čemu Sveučilište u Zagrebu osigurava financijska sredstva te preko Ureda za studente s invaliditetom organizira i koordinira rad studenata asistenata, Zdravstveno veleučilište Zagreb bazu studenata zainteresiranih za rad, a Studentski centar logističku potporu.
Sami studenti s invaliditetom, korisnici usluge, iskazuju da su zadovoljni novim načinom i kvalitetom usluge:
„Aktualna koncepcija asistencije u obujmu od 16 sati dnevno koja uključuje popodnevnu i noćnu smjenu, obavlja se veoma kvalitetno. U tom su pogledu, velike pohvale zavrijedili studenti-asistenti sa Zdravstvenog veleučilišta te Ured za studente s invaliditetom, koji svojim predanim radom i pristupačnošću uvelike olakšavaju život te omogućuju opstojnost studenata s invaliditetom u Studentskom domu Stjepan Radić. Ovakav je model asistencije vrlo dobar i stoga što studentima-asistentima omogućuje svojevrstan vid prakse koja im zasigurno može mnogo pomoći i u budućem radu.“ – (identitet poznat redakciji)
„Trenutačni model provođenja asistencije je bolji od prethodnog. Studenti asistenti su odgovorni, ljubazni, spretni i susretljivi. Otvoreni su za dogovore te bespogovorno izvršavaju radne zadatke. Zahvalni smo jer nam je omogućena potrebna pomoć.„ – (identitet poznat redakciji)
Tako se mladima omogućuje stjecati stručna znanja i kompetencije (tijekom stručne prakse) i rad tijekom studija te pridonosi njihovu osvješćivanju o važnosti tolerancije, pružanju uzajamne pomoći i poštovanju različitosti.
Na kraju, nizom pomno osmišljenih aktivnosti Sveučilište jasno pokazuje svoju predanost prepoznavanju i potpori individualnih studentskih potreba. Neprekidno ulaže napore u osiguravanje pravičnih mogućnosti, pružanje razumnih akademskih prilagodbi te snažno zagovara inkluziju, različitost i očuvanje dostojanstva svakoga studenta.

„Na asistenciju ne gledam kao na posao, nego kao druženje s prijateljima kojima pomogneš kada im nešto zatreba, što je normalno za svako prijateljstvo. Kao budućem fizioterapeutu, ovaj posao mi puno znači za moj budući profesionalni razvoj i pronalazak pripravničkog staža.“
– Mladen Kasunić, student asistent„Rad sa studentima s invaliditetom donosi mi puno dragocjenog iskustva na putu da postanem radni terapeut. Radno okruženje je vrlo pozitivno, a suradnja sa korisnicima usluge je ispunjavajuća i na obostrano zadovoljstvo.“
– Toni Štulić, student asistent„Rad sa studentima s invaliditetom pomaže mi u izgradnji moje osobnosti kao i razvijanju empatije koja je jedna od važnijih vještina u mojem profesionalnom usavršavanju. Ovaj „posao“ pruža mi osjećaj ispunjenja i svrhe jer mogu utjecati na poboljšanje kvalitete drugih ljudi.“
– Filip Hrgović, student asistent