
Ljetna škola o važnosti socijalnog rada i razvoju zajednice
Dosadašnji ukupno 11 ljetnih škola okupilo je nekoliko stotina polaznika iz javnog, civilnog i privatnog sektora koji rade u sustavima socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, kulture i umjetnosti, filantropije, poduzetništva i drugih
„Socijalni rad i razvoj zajednice“ bio je naziv 11. po redu Ljetne škole u organizaciji Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Centra za civilne inicijative iz Zagreba.
Ljetna škola, koja je započela s radom 2012. godine, a u međuvremenu je zbog pandemije imala dvogodišnji prekid, predstavlja važan doprinos programu cjeloživotnog učenja kojim Pravni fakultet u Zagrebu upotpunjuje svoj obrazovni program, objašnjava za Akademski.hr prof. dr. sc. Nino Žganec:
– Treba napomenuti kako je ova Ljetna škola nastala na osnovu ranije uspostavljene suradnje Pravnog fakulteta i Centra za civilne inicijative u okviru šireg projekta pod naslovom „Community Development Work in Croatia, Education for Students and Professionals in Social Work“. Taj se projekt odvijao u suradnji Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centra za civilne inicijative te HAN University (Hogeschool van Arnhem en Nijmegen) iz Nizozemske, a financiran je od Vlade Kraljevine Nizozemske sredstvima tzv. Matra odnosno NFRP programa (Dutch Fund for Regional Partnerships).
Sukladno međunarodno prihvaćenoj definiciji globalnih profesionalnih organizacija (IASSW i IFSW, 2014) socijalni rad je praktično utemeljena profesija i akademska disciplina koja promiče socijalnu promjenu i razvoj, socijalnu koheziju i osnaživanje te oslobađanje ljudi. Principi socijalne pravde, ljudskih prava, kolektivne odgovornosti i poštivanja različitosti u središtu su socijalnog rada.
Ipak, navodi profesor Žganec, unatoč neospornoj važnosti pristupa razvoja zajednice, praksa, ali i dosadašnja znanstvena i obrazovna djelatnost pokazuje da je ovo područje nedovoljno razvijeno u Hrvatskoj. Ovoj tvrdnji u prilog ide činjenica da se o teorijskim i praktičnim aspektima razvoja zajednice podučava studente na preddiplomskoj razini samo na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok se o pojedinim aspektima razvoja zajednice izučava na nekim poslijediplomskim studijima drugih fakulteta (primjerice Javno zdravstvo pri Medicinskom fakultetu, Lokalna demokracija i razvoj pri Fakultetu političkih znanosti).
– Vođeni tom spoznajom pokretači Ljetne škole Socijalni rad i razvoj zajednice koncipirali su program cjeloživotnog učenja iz ovog područja i u tome inicijalno postavili dva cilja: – povećati znanja i vještina socijalnih radnika i drugih praktičara koji se bave razvojem zajednice u Hrvatskoj i široj regiji te uspostaviti i razviti mrežu socijalnih radnika i ostalih profesionalaca zainteresiranih za područje razvoja zajednice, ističe naš sugovornik.
Dosadašnji ukupno 11 ljetnih škola okupilo je nekoliko stotina polaznika iz javnog, civilnog i privatnog sektora koji rade u sustavima socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, kulture i umjetnosti, filantropije, poduzetništva i drugih.
Pokretači Ljetne škole Socijalni rad i razvoj zajednice Nino Žganec, redoviti profesor u trajnom izboru sa Studijskog centra socijalnog rada, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Mirela Despotović, prof. psih., predsjednica Centra za civilne inicijative. Njima se kasnije kao suvoditeljica pridružila i Ana Opačić, izvanredna profesorica na Studijskom centru socijalnog rada.
Jedno od važnih obilježja ove Ljetne škole je njezina relativna neformalnost u smislu nepostojanja rigoroznih ili rigidnih uvjeta za polaznike. Štoviše, ona je otvorena za široki krug zainteresiranih stručnjaka ne samo iz socijalnog rada nego i iz i ostalih područja poput psihologije, socijalne pedagogije, prava, rehabilitacijskih znanosti, sociologije, socijalne psihijatrije, javnog zdravstva i drugih.
– Nakon relativno bogatog iskustva stečenog u dosadašnjem izvođenju programa Ljetne škole “Socijalni rad i razvoj zajednice” organizatori i u budućim godinama planiraju nastaviti, ali i proširiti format izvođenja programa. Tu osobito valja istaknuti potrebe polaznika koje su istaknute kroz ovogodišnju evaluaciju u smislu organiziranja dodatnih edukacija i susreta stručnjaka u periodu između dvije ljetne škole primjerice kroz kvartalne ili polugodišnje susrete radi razmjene iskustava i participativnog planiranja budućih programa, zaključuje prof. Nino Žganec.