PMF završio projekt koji je osnažio hrvatsku seizmološku zajednicu

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu uspješno je dovršio međunarodni CRONOS projekt. Točnije, projekt punog naziva “Geofizičko-seizmološka istraživanja potresom ugroženih područja u RH i razvoj atenuacijskih relacija predviđanja seizmičkog gibanja tla“ koji je od 17. siječnja 2022. provodio Geofizički odsjek PMF-a.

Ukupna vrijednost projekta bila je 2.520.687,00 EUR, a sufinanciran je sredstvima Norveškog financijskog mehanizma 2021. – 2024. (u iznosu od 85 % ukupne vrijednosti) te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (15 %). Nositelj projekta je Geofizički odsjek PMF-a, dok je projektni partner Odsjek za znanosti o Zemlji Sveučilišta u Bergenu. U izvođenju projekta sudjelovali su i znanstvenici s Geotehničkog fakulteta, Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog geološkog instituta.

– Svrha ovog projekta bila je učiniti hrvatsko društvo otpornijim na utjecaj snažnih potresa unaprjeđenjem znanstvene infrastrukture i primjenom suvremenih alata u procjeni seizmičkog hazarda. Tako je u projektu nabavljena vrlo vrijedna oprema, najsuvremeniji i klasični instrumenti te snažna računala, a zaposleno je i šest mladih suradnika, što je omogućilo važna seizmološka istraživanja, rekao je na završnoj konfenenciji prof. dr. sc. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Na predstavljanju nabavljene opreme, u lipnju prošle godine ispred zgrade PMF-a na zagrebačkog Horvatovcu, bio je i Universitas portal, o čemu više možete pročitati u sljedećem linku.

PMF: Oprema od 2 milijuna eura za bolje razumijevanje potresa

Na konferenciji je predstavljena mreža seizmografa i akcelerografa na području sjeverne i srednje Dalmacije, jedno od seizmički najugroženijih područja Hrvatske, aktivnosti koje su nužne za uspješna daljnja istraživanja (npr. baza podataka jakih gibanja tla), te prvi rezultati provedenih istraživanja, kao što su mikrozonacijske karte lokalnih svojstava tla za područje Sinja – kao studija slučaja, koje se mogu implementirati u prostorne planove u svrhu protupotresne gradnje.

Prof. dr. sc. Snježana Markušić s Geofizičkog odsjeka PMF-a, voditeljica CRONOS projekta, istaknula je potrebu vođenja adekvatnije brige o seizmičkoj aktivnosti i o potresima na našem području:

– Naime, čak i relativno umjereni potresi mogu nanijeti znatnu štetu. Vrlo nam je svjež primjer zagrebačkog potresa iz ožujka 2000. godine koji je formalno izazvao veliki socijalno-ekonomski utjecaj. Nekoliko statistika nakon samog potresa su prilično frapantne. Naime, učinci tog zagrebačko potresa su obuhvatili četvrtinu populacije Hrvatske, jednostavno zato što je takva distribucija naseljenosti Hrvatske. Nadalje, ukupno je oštećeno više od 25 000 zgrada. Procjena štete, krajem 2022. godine, samo za Zagreb bila je veća od 11ipol milijardi eura. Vjerojatno se ta brojka promijenila u međuvremenu. A ovaj je potres bio umjeren, odnosno magnitude 5,5 Richera, upozorila je prof. Markušić.

Zaključila je kako je potrebno provoditi bolju politiku s ciljem smanjenja rizika od potresa. Potresi se ne mogu spriječiti, dodala je, ali možemo procijeniti potresnu opasnost. I što bolje procijenimo potresnu opasnost, to ćemo bolje moći planirati. A što bolje stečena znanja implementiramo u važeću legislativu, to ćemo bolje moći djelovati na minimaliziranju učinaka budućih potresa.

– Drugim riječima, učinit ćemo društvo sigurnijim, odnosno otpornijim na same potrese, jasna je bila voditeljica CRONOS projekta.

Predstavljene su  i nove spoznaje o građi litosfere, simulacija potresne trešnje za snažni potres iz 1962. godine kod Makarske te nova geološka saznanja kolega s Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta u Zagrebu.

Više informacija o samom projektu, provedenim aktivnostima i postignutim rezultatima pogledajte OVDJE.