U okviru Tjedna Sveučilišta u Zagrebu, u prostorima Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, održan je panel pod nazivom “Sveučilište kakvo trebamo: Sveučilište u Zagrebu u međunarodnoj mreži znanja i istraživanja”.
Događanje je organizirano s ciljem predstavljanja aktivnosti i razmjene iskustava među predstavnicima fakulteta i akademija koje djeluju u okviru Sveučilišta u Zagrebu, kao i predstavnicima drugih visokih učilišta, budućih i sadašnjih studenata i zaposlenika, stručnjacima u području visokoga obrazovanja i znanosti te međunarodne suradnje.
Skup je pozdravnim govorom otvorio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Istaknuo je kako Sveučilište u Zagrebu predstavlja generator razvoja Republike Hrvatske. Ukazao je i na važnost studijskih programa na engleskom jeziku, te internacionalizaciju studijskih programa kojima se mogu privući strani studenti. Pritom je naglasio nužnost institucijskih suradnji u pomoći pri rješavanju studentskih viza kao i sigurnosnih protokola osiguranja stranih studenata. Osvrćući se na upisne kvote na sastavnicama Sveučilišta, rektor je rekao da se one “mogu nadomjestiti studentima koji dolaze iz drugih zemalja”.
Načelnik Samostalnoga sektora za koordinaciju europskih poslova i međunarodne suradnje Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Staša Skežić održao je izlaganje pod nazivom “Visoko obrazovanje i znanost u međunarodnom okruženju” te se, iz perspektive implementacije nacionalne politike u području internacionalizacije, osvrnuo na glavne ciljeve i mjere koje se provode u ovom segmentu visokoga obrazovanja. Istaknuo je kako pojam internacionalizacija za Sveučilište u Zagrebu nije neki novi pojam i kako je nužna suradnja i djelovanje svih dionika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja jer “učinci globalizacije su procesi kojemu se svi akteri prilagođavaju“. Također je napomenuo da valja imati na umu demografske podatke prema kojima je posljednjih godina Hrvatska izgubila 55.000 učenika i više od 30.000 studenata“.
Izv. prof. dr. sc. Marijana Serdar s Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavila je svoja iskustva i iskustva svoje institucije u području internacionalizacije nastave i istraživanja, posebno se osvrnuvši na mobilnost, znanstveno-istraživačke projekte i rad sa studentima. Prvi dio skupa završio je izlaganjem rukovoditeljice Središnjega ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu dr. phil. Branke Roščić koja je predstavila aktivnosti i inicijative u području mobilnosti u okviru Erasmus+ programa. Objasnila je da je to složen proces koji se odvija na svim razinama, od sveučilišta preko sastavnica sveučilišta, a Erasmus+ predstavlja najveći program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. “Izazovi s kojima se mobilnost danas susreće su: pandemija, geopolitičke prilike – ratovi, ekonomske prilike – inflacija, složene procedure tijela državne uprave”, rekla je Roščić.
U prvom panelu pod nazivom Sveučilište u međunarodnoj mreži znanja i istraživanja, koji je vodio prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Jurica Pavičić razmatrala se mogućnosti jačanja kvalitete studiranja i istraživanja te će govorilo o prepoznatljivosti visokih učilišta i njihovih programa kroz oblike međuinstitucijske suradnje, međunarodnoga akreditiranja te pozicioniranja sveučilišta u međunarodnoj perspektivi. Voditelj Ureda za istraživanje Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Miroslav Rajter govorio je o rangiranju sveučilišta kao instrumenta izgradnje reputacije i atraktivnosti visokih učilišta za domaće i strane studente i istraživače, ali i gospodarstvo i javnost u cjelini.
Izlaganje o međunarodnim akreditacijama kao jamstvu kvalitete koje će održala je pomoćnica ravnateljice za visoko obrazovanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje mr. sc. Sandra Bezjak koja je uvodno rekla kako se “u drugoj polovici 20. stoljeća javlja potreba za zaštitom kvalitete, najprije u Americi a danas nema zemlje u svijetu koja se ne bavi akreditacijom”. Govoreći o agencijama, Bezjak napominje kako su u Europi agencije udružene u EU registar i rade prema europskim standardima – međunarodna akreditacija. Prodekanica za strateška partnerstva i projekte Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Kosjenka Dumančić u svom izlaganju je prikazala iskustvo o dodatnim akreditacijama i atraktivnosti istih.
Prodekanica za kontrolu kvalitete Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Gordana Gregurić Gračne istaknula je vrlo dobre primjere dobre institucionalizacije svojega fakulteta. O aktivnostima ostvarenima u okviru alijanse UNIC na skupu je govorila izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Voditelj Centra za njemačke i europske studije Sveučilišta u Zagrebu i njemačkoga Sveučilišta u Regensburgu prof. dr. sc. Zygfryd Eckardt Gehrman govorio je o aktivnostima koje su tijekom posljednjih mjeseci ostvarene u suradnji dviju institucija. Ukazao je na važnost promicanja višejezičnosti u internacionalizaciji, što se može ostvariti osiguranjem ponuda izbornih predmeta i napomenuo da je u Hrvatskoj to lako ostvarivo jer ovdje postoji svijest o višejezičnoj politici.
U okviru drugoga panela pod nazivom “Sveučilište kakvo trebamo: Mobilnost i kvalitetni studijski programi za 21. stoljeće”, koji je moderirala prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa, naglasak je bio na prilikama i izazovima europske i međunarodne mobilnosti kao ključnoga instrumenta za podizanje kvalitete nastave i istraživanja.
O mobilnosti studenata i nastavnika, prilikama i iskustvima u mobilnosti iz perspektive vlastitih je iskustava govorila ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU mr. sc. Antonija Gladović. Navela je da se u korištenju mjera iz ERASMUS+ programa najviše očekuje od zagrebačkog sveučilišta. Erasmus je dugo godina bio jedini put početka internacionalizacije i mobilnosti, i on nije gotovo rješenje nego je “platforma za internacionalizaciju učilišta”. Profesorica Marijana Grbeša je govorila o svojim iskustvima i motivaciji za mobilnost još od studentskih dana, navodeći kako bez međunarodnog iskustva je jako teško graditi bogato znanstveno iskustvo jer je ono silno bitno da bi uvidjeli što to mi imamo, ono što jako dobro funkcionira kod nas. Posebno je istaknula kako su internacionalizacija i mobilnost ključni za sve dionike akademske zajednice. Studentica diplomskog studija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Emili Džinić prenijela je iskustva svog boravka u Madridu, a studentica diplomskog studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Fani Sentinella-Jerbić boravila je u Beču na Tehničkom sveučilištu.
O internacionalizaciji studijskih programa i njihovoj atraktivnosti za međunarodne studente govorio je voditelj i jedan od osnivača studija medicine na engleskom jeziku Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Davor Ježek, dok je prodekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Bojan Trkulja predstavio programe FER-a. Profesor Ježek je predstavio 20. obljetnicu studija Medicine na engleskom jeziku pritom istaknuvši da je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu prvi u biomedicini koji su u Europskoj uniji dobili certifikat internacionalizacije. Isto tako profesor Ježek ističe da je Medicinski fakultet reakreditiran od strane World Federation of Medical Education kako bi mogli provoditi tzv. američke ispite, što je rezultiralo da imaju 400 diplomanata iz 35 zemalja svijeta. “Ove akademske godine Medicinski fakultet je upisalo rekordnih 89 studenata studij na engleskom jeziku”, istaknuo je prof. Ježek.
U zadnjem dijelu drugoga panela, o novim oblicima učenja u svrhu međunarodnoga povezivanja, što obuhvaća učenje na daljinu i eksperimentalno učenje, govorila je prof. dr. sc. Nina Begičević Redžep s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i predsjednica Odbora za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, te prof. dr. sc. Nevenka Čavlek s Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica Povjerenstva za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu, koja je pak predstavila posebni program edukacije studenata ITHAS (International Tourism and Hosipitality at Sea) kao oblik eksperimentalnoga učenja.
Oba panela završila su kraćom raspravom sudionika i razmjenom iskustava u internacionalizaciji.
