Inovacije i održivost u pčelarstvu

U okviru provedbe aktivnosti međunarodnog EU projekta Najbolje prakse i inovacije za održivo pčelarstvo (Best Practices and Innovations for a sustainable Beekeeping) uspostavljen je B-THENET centar u Hrvatskoj smješten pri Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Sredinom listopada, Centar, njegova svrha i dosada provedene projektne aktivnosti službeno su predstavljene pčelarskoj i široj javnosti okupljanjem hrvatskih pčelara kao primarnih proizvođača, veterinara, znanstvenika, savjetnika i drugih dionika pčelarskog sektora. Između navedenih, skupu su prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Agronomskog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković, Hrvatskog veterinarskog instituta Zavoda Križevci, Hrvatskog pčelarskog saveza, Pčelarskog društva Križevci, Udruge pčelara Međimurske županije Agacija i drugi zainteresirani pojedinci. Podršku organizaciji prisustvom na ovom događaju ispred Veterinarskog fakulteta pružili su zainteresirani nastavnici i studenti, djelatnici Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela, te pročelnik Odjela za animalnu proizvodnju i biotehnologiju.

Inače, ovaj HORIZON projekt provodi se od jeseni 2022. godine kad je službeno započet prvim sastankom članova upravnog odbora u prostorijama sjedišta Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), u Rimu. Sadržajno se provedbom B-THENET projekta želi prepoznati i prikupiti najbolje prakse u pčelarstvu te promoviranjem inovativnosti pomoći modernizirati pčelarski sektor, govori za Universitas portal prof. dr. sc. Ivanu Tlak Gajger sa Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta:

– Tijekom prve godine provedbe projekta od pčelara su predložene pčelarske prakse vezane uz uspostavu i održavanje pčelinjaka te biosigurnosne mjere koje obuhvaćaju preventivne i kontrolne mjere protiv varooze, prikupljene EU upitnikom. Odabrane su 22 najtraženije prakse koje su i opisane i postavljene na virtualnu platformu za razmjenu informacija, komentiranje, savjetovanje i postavljanje pitanja. Tijekom popunjavanja baza podataka opisane prakse podvrgnute su transparentnom odabiru, poboljšavanju sukladno dostavljenim komentarima, kao i validacijskim postupcima preko javno dostupnih on-line platformi za njihovu razmjenu. Nakon završene validacije najbolje ocjenjene prakse biti će postavljene na platformu za dugotrajnu pohranu i mogućnost njihovog korištenja i nakon završetka projekta. Također, prakse se vrednuju i distribuiraju preko niza edukativnih aktivnosti 13 nacionalnih i tri međunarodna pčelarska centara za razmjenu znanja i vještina, saznajem od prof. Tlak Gajger.

Projektni partner u Republici Hrvatskoj je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a suradne institucije su Hrvatski pčelarski savez i Pčelarsko društvo Križevci. Uključivanjem primarnih proizvođača u provedbu brojnih projektnih aktivnosti omogućeno je priključivanje svih zainteresiranih pčelara iz svih djelova RH koji u konačnici i jesu krajni korisnici rezultata, odnosno njihovih analiza. U edukativni dio predstavljanja projekta bio je uključen i tehnički dio vezan uz obilazak jedinstvene Edukativno-arhivske postaje za pčelarstvo koja je studentima, pčelarima, veterinarima i široj javnosti otvorila svoja vrata prije dvije godine.

Mreža dionika projekta se zasniva na udruženjima pčelara, znanstvenika, savjetnika i ostalih dionika zainteresiranih za pčelarstvo u Europi. Navedena projektna organizacija predstavlja sučelje koje je preko dostupnih on-line platformi fokusirano na gospodarenje u pčelarstvu, a popunjeno praksama koje su predlagane od svih zainteresiranih skupina. Navedeno zahtjeva prilog i prikupljeno znanje suradničkih pčelarskih udruženja. U naredne preostale tri godine trajanja projekta odabrane, podijeljene i prilagođene će biti samo one prakse koje zadovoljavaju potrebe pčelara te su učinkovite i spremne za uporabu, a uz podršku na virtualnim platformama za njihovu razmjenu. Na opisani način se razmatra i uvažava razlike između pojedinih područja EU, a što će omogućiti prilagođavanje pojedinih praksi za specifična područja, opremu, podvrste pčela, bolesti i operativnu provedbu pojedinih standariziranih radnji u pčelarstvu na nacionalnim jezicima.

– U cijelu priču nastoji se uključiti sve dionike pčelarskog sektora, pa i kranjeg potrošača pčelinjih proizvoda, posebice konzumente meda. U tu svrhu tijekom prethodnih mjeseci bio je pripremljen i distribuiran anonimni anketni upitnik o medu i pčelarstvu. Cilj je bio procijeniti potrošnju meda u EU, upoznati se s navikama potrošača kao i njihovim interesom za pčelarstvo, a posebice za održive pčelarske prakse i takozvanu proizvodnju bez rizika. U narednom razdoblju zaprimljeni odgovori biti će analizirani i objavljeni. Također, napisan je znanstveni rad na temu prvog pokušaja definiranja najboljih pčelarskih praksi na području EU, a uključivanjem mišljenja više dionika te gospodarske grane. Tijekom studenog tekuće godine biti će aktiviran novi EU anketni upitnik za utvrđivanje i prioritiziranje najpotrebnijih pčelarskih praksi oko svakodnevnog održavanja pčelinjih zajednica i biosigurnosnih mjera vezanih za američku gnjiloću pčelinjeg legla, zaključuje prof. Ivana Tlak Gajger.

Na kraju rasprave podijeljene su najnovije informacije o trenutačnoj rasprostranjenosti opasnih zaraznih bolesti pčela na svjetskoj razini, a onda i mogućem širenju dosada egzotičnih bolesti s azijskog na europsko područje. Tako započinje nova priča o migraciji tropileloze i novim izazovima koje uz postojeće promijenjene klimatsko-meteorološke prilike i promjene u medonosnom potencijalu tijekom godišnjih ciklusa čine veliku prijetnju europskom pčelarstvu i izazove koje čekaju pčelara, veterinarsku struku i cijelokupni sektor u budućnosti. Uvjeti za pčelarenje se značajno mijenjaju i potrebno je pčelarske prakse prilagođavati novim okolišnim prilikama, zahtjevima tržišta, ali i službi Jednog zdravlja.

Informacije o projektu možete pronaći na www.bthenet.eu, kao i na društvenim mrežama.            

Priključite se mreži europskih pčelara! Zajedno čuvajmo pčele!

Fotografije: Zoran Juginović i Valerija Benko