Održani 31. Dani Frane Petrića

U Cresu, »sretnom gradu« slavnog hrvatskog filozofa, humanista i polihistora, u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva i u suradnji s ustanovama Grada Cresa, održani su 31. Dani Frane Petrića. Pokrovitelji ovogodišnje manifestacije bili su: predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranska županija, dok su suorganizatori manifestacije i pojedinih njezinih segmenata bili: Laboratorij eksperimentalne estetike (Estetički laboratorij), Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko bioetičko društvo, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku i Centar za napredne studije Jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci.

Trideset i prvi Dani Frane Petrića obuhvaćali su: međunarodni interdisciplinarni simpozij »Iskustvo umjetnosti« (24. – 27. rujna 2023.), međunarodni simpozij »Hrvatska filozofija i kultura u interakciji i kontekstu« ( 27. – 30. rujna 2023.) te niz popratnih događanja (javno predavanje »Petrićevo estetsko iskustvo« Boška Pešića, razgovor s hrvatskom umjetnicom Vlastom Delimar i predstavljanje njezine knjige Voćarska 5, okrugli stol »Cres u renesansi« i predstavljanje recentnih knjiških izdanja).

U Zajednici Talijana Cres, Boško Pešić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku održao je u nedjelju, 24. rujna, javno predavanje »Petrićevo estetsko iskustvo«, u kojemu je istaknuo središnja mjesta izvornih Petrićevih estetičkih promišljanja u odnosu na uobičajena shvaćanja njegova vremena. Na simpoziju »Iskustvo umjetnosti«, osim javnog predavanja te brojnih studentskih i znanstvenih izlaganja, održana su i tri plenarna predavanja uglednih tuzemnih i inozemnih znanstvenika.

Prvo plenarno predavanje »O promjenama u suvremenoj umjetnosti« održao je Predrag Finci, ugledni bosanskohercegovački i hrvatski filozof, pisac i esejist koji već trideset godina živi i radi u Engleskoj. Finci je u svojem predavanju, među ostalim, govorio o utjecaju novih tehničkih sredstava i elektroničkih medija, promjenama funkcije umjetnosti i recepciji »novih« i »starih« umjetničkih djela, a nakon čega je uslijedilo i kratko predstavljanje njegovih knjiga Emigrantska slikovnica (Beograd, Zagreb: Factum izdavaštvo, Naklada Jesenski i Turk, 2022.) i Prošle godine u Barnetu (Sarajevo, Zagreb: Buybook, 2022.). Ivan Milenković, istaknuti srbijanski filozof, prevoditelj, esejist i urednik Trećeg programa Radio Beograda, održao je drugo plenarno predavanje pod naslovom »Nemogućnost identifikacije: ‘Ja’ kao autofikcija«. Referirajući se na Derridaove filozofske postavke i suvremenu književnu autofikciju (Jergović, Knausgaard, Karakaš, Javier Cercas, Basara, ali i Proust), Milenković je pokazao da autofikcija pokazuje ne samo to da je autonomija umjetničkog djela moguća nego da umjetničko djelo prethodi stvarnosti – ali ne u vremenskom, nego upravo u ontološkom poretku. Kao književnik i profesor književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Goran Rem u posljednjem, trećem plenarnom predavanju skrenuo je pozornost na pitanje: što iskustvu umjetnosti riječi donose radovi intenziteta poligrafije i polilogije radova iskustva »drugih umjetnosti«? Predavanje je nosilo naslov »Noisekunst – umjetnost riječi u polilogu iskustva ‘drugih’ umjetnosti«.

U okviru simpozija »Hrvatska filozofija i kultura u interakciji i kontekstu«, osim nemalog broja studentskih i znanstvenih izlaganja, održano je i plenarno predavanje »Sokratski dijalog i kritičko mišljenje u suvremenom svijetu« grčkoga filozofa Giannisa Stamatellosa, u kojemu je bio predstavljen projekt Europske unije – TITAN: Umjetna inteligencija za inteligentno uvježbavanje građana protiv dezinformacija – koji bi u formi chatbot-a trebao biti od pomoći građanima u analizi valjanosti tvrdnje putem generiranih dijaloških shema inspiriranih sokratskom metodom ispitivanja. Ovogodišnji Dani bili su obogaćeni i okruglim stolom »Cres u renesansi«, na kojemu su sa svojim izlaganjima sudjelovali: Jelena Dunato (»Urbanistički razvoj Cresa u renesansi«), Jasminka Ćus-Rukonić  (»Grboslovna baština Cresa i grbovi obitelji Petrić«) i Bruno Ćurko  (»Augustin Alberto Fortis o Cresu u renesansnom periodu«).

Naposljetku treba reći da je u radu 31. Dana Frane Petrića sudjelovalo više od stotinu znanstvenika i studenata iz četrnaest zemalja (Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Češka, Finska, Grčka, Hrvatska, Kanada, Kosovo, Mađarska, Njemačka, Slovenija, Srbija, Ujedinjeno Kraljevstvo), što daje naslutiti da ovu značajnu i, slobodno se može reći, prepoznatu znanstvenu-kulturnu manifestaciju, koja se tradicionalno održava u Petrićevom »sretnom gradu«, očekuje duga i svijetla budućnost.

Napisao: Jan Defrančeski