Satnica tjelesnog u školama je nedovoljna!

Na nedavnoj svečanoj UniSport Stars – godišnjoj dodjeli nagrada Hrvatskog akademskog sportskog saveza za akademsku godinu 2021./2022., najboljim nastavnikom tjelesne i zdravstvene kulture u sustavu visokog obrazovanja proglašen je dr. sc. Marko Čule, profesor zagrebačke Ekonomije.

Naš je sugovornik diplomirao i doktorirao na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, kao profesor fizičke kulture sa stečenom dopunskom stručnom kvalifikacijom za rad u rukometu. U svojoj bogatoj karijeri bio trener mlađih dobnih skupina u RK „Medveščak“ Zagreb, zatim i koordinator istog rukometnoga kluba. Tijekom rada u nastavni tjelesnog u osnovnim školama Brestje i „Đuro Deželić“ Ivanić-grad stekao je dovoljno iskustva da upozna prosvjetarski sustav TZK-a, a na Ekonomskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu počeo je kao stručni suradnik u nastavni TZK, da bi 2016. godine postao predavačem na Katedri za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

– Iskreno bio sam iznenađen nagradom, jer nisam niti znao za nominaciju. Naravno da je dobar osjećaj primiti priznanje za svoj rad u struci, pa se ovim putem zahvaljujem Zagrebačkom sveučilišnom športskom savezu i Hrvatskom akademskom sportskom savezu što su prepoznali rezultate moga rada, što mi daje podstrijek za daljnji rad i izazove, govori profesor Čule za Universitas portal, kada ga pitamo kakav je osjećaj biti proglašen najboljim nastavnikom TZK-a u visokome obrazovanju. Dodaje, skromno, kako vjeruje da su ljudi prepoznali moj entuzijazam te privrženost poslu kojeg obavljam.

Što vam je kao nastavniku važno kod vrednovanja, kod ocjenjivanja studenata?

– U sustavu visokog obrazovanja na kolegiju Tjelesna i zdravstvena kultura ne postoji ocjenjivanje u klasičnom smislu već su studenti za svoj angažman i pohađanje nastave vrednovani 1 ECTS bodom po semestru. Na Kineziološkom fakultetu mi je najbitnije da studenti osim znanja budu i kreativni kao budući profesori Tjelesne i zdravstvene kulture, jer samo na takav način mogu djeci i mladima pobuditi želju za vježbanjem.

Koje su odlike dobrog nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture?

– Prije svega nastavnik mora voljeti svoj posao, jer ako nešto radiš što ne voliš onda šalješ loše vibracije učeniku/studentu te samim time i njegova motivacija je znatno niža. Profesori moraju biti entuzijasti te moraju nastojati na adekvatan način izvući ono najbolje od pojedinca, a ako to uspijemo onda je i naše zadovoljstvo veće.

Kakav je odnos novih generacija studenata prema tjelesnome, u usporedbi sa studentima prije 10, 20 godina? Bave li se studenti dovoljno fizičkom aktivnošću, ima li mjesta u njihovu prenatrpanom studentskom rasporedu za jaču satnicu tjelesnog?

– Interes studenata za tjelesni je sigurno znatno manji nego što je to bio prije 10, 20 godina, što je globalni problem kojim je zahvaćeno naše društvo, što zbog tehnologije, što zbog cjelokupnog načina života. Pozitivno je da se studentski sport uzdigao na visoke grane, pa se na taj način pokušava uključiti što više studenata u sport i rekreaciju.

Nije tajna da su naša djeca i mladi među najpretilijima u Europi. Što radimo pogrešno, kako tom negativnom trendu stati na kraj?

– Kao što se može vidjeti u medijima, a znanstvena i stručna literatura to potvrđuje, naša djeca i mladi su među debljima u Europi. Tako da je odgovor na vaše pitanje negativan. Velikoj većini studenata nastava tjelesnog je jedini oblik kretanja što ukazuju i brojna istraživanja provedena na studentima u Hrvatskoj ali i u Europi. Životne navike poput prehrane, transporta do škole/fakulteta, sedentarni način života i nedovoljno tjelesne aktivnosti dovelo je do negativnog i progresivnog trenda pretilosti i niza bolesti povezanih uz prekomjernu tjelesnu težinu. To su neki od izazova s kojima se moramo suočiti i pronaći adekvatne mjere i rješenja kako bi interes za sportom i rekreacijom porastao. Teško je pričati o povećanju neke satnice u visokom obrazovanju zbog ograničenja u kapacitetima (ljudski, prostorni, financijski i sl.). S obzirom na uvijete na ostalim visokim učilištima u Hrvatskoj, osobno mogu biti zadovoljan s uvjetima na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Po mišljenju vaših kolega prosvjetara, prvenstveno samih kineziologa, satnica tjelesnog u školama (pa onda i na fakultetima), „sramotno je malena“. Komentar?

– Slažem se, prvenstveno je satnica u školama nedovoljna te bi djeca u toj dobi trebala imati svakodnevnu tjelesnu aktivnost. Primjerice, trend povećanja sati nastave tjelesnog prisutan je u nizu zemalja, kao u Češkoj i Estoniji gdje učenici osnovnih škola imaju osam sati tjedno, dok je u Francuskoj, Danskoj i Mađarskoj pet sati.  

Prema planu Ministarstva znanosti i obrazovanja, djeci od 1. do 4. razreda osnovne škole tjelesni više ne bi predavale učiteljice razredne nastave, nego magistri kineziologije. MZO za to planira zaposliti 1500 kineziologa. Kako gledate na taj prijedlog?

– Podržavam inicijativu Ministarstva, jer bi se na taj način omogućio pravovremeni utjecaj na psihofizičke osobine učenika u ključnoj fazi rasta i razvoja djece, a maturantima koji planiraju upisati Kineziološki fakultet to bi bio dodatni poticaj kako bi donekle bili sigurni da će nakon studija pronaći posao u struci.

Brojne škole u Hrvatskoj, danas, u 21. stoljeću,  i dalje nemaju svoje sportske dvorane. Je li to, prema vašem mišljenju, zapravo – poražavajući podatak?

– To je zasigurno jedan od najvećih problema u obrazovnom ali i sportskom sustavu. Ako ne postoji adekvatan prostor gdje će se provoditi tjelesni odgoj tada trpi i kvaliteta nastave, odnosno nemogućnost održavanja nastave. Isti problem se javlja i u sportskom sustavu, osobito mlađih dobnih skupina (neadekvatan prostor, kasni termini treninga).

Vratimo se na akademski sport. Jeste li ponosni što zagrebačko sveučilište nosi titulu najuspješnijega sportskoga sveučilišta u Europi, a vaš Ekonomski fakultet najbolji je ukupnom poretku sveučilišnih sportskih prvenstava?

– Izrazito sam ponosan te mi je čast što je naš rezultat sa ženskom rukometnom reprezentacijom na Europskim sveučilišnim igrama u Łódź-u gdje sam ja ulozi izbornika doprinio ukupnom pobjedniku među sveučilištima, pa s ponosom ističem da je Sveučilište u Zagrebu proglašeno najsportskijim sveučilištem u Europi i najaktivnijim među svim europskim sveučilištima, i to već dvije godine zaredom. Veliki je posao iza toga i ovim putem bih želio pohvaliti ljude koje stoje iza toga. Vodstvo cijelog saveza na čelu s tri čovjeka koje bih posebno izdvojio, a to su predsjednik saveza Davor Pavlović, sportski direktor saveza Marko Lepoglavec i tajnik saveza Mate Vukšić koji su ogromnim entuzijazmom i radom doprinijeli da se savez uzdigne na takav europski glas te osigurali sredstva da svi naši studenti, državni prvaci, besplatno participiraju na Igrama. Izbornike i trenere koji su svojim znanjem usmjerili sve naše drage studente, za koje ne postoje riječi kojima bih ih opisao. Moram pohvaliti i svoje studente s Ekonomskog fakulteta koji su natječući se u UniSport ZG sustavu natjecanja kojeg organizira ZSŠS osvojili titulu ukupnog pobjednika za Ekonomski fakultet u sezoni 2021./2022. Ekipe mog fakulteta natjecale su se u više od 20 sportova u sustavu s oko 8500 studenata sportaša te im ovim putem još jednom čestitam i zahvaljujem na svakoj pojedinoj medalji i peharu kojeg su donijeli u vitrine na Kennedyjev trg.

Kakvi su planovi sportaša s Ekonomije za idući godinu/sezonu, hoće biti teško zadržati tu titulu?

– Planovi su uvijek biti u vrhu, a hoće li nam uspjeti i ove godine ostaje za vidjeti. Konkurencija je izrazito jaka tako da je svaki uspjeh među prve tri ekipe hvale vrijedan.  

Dodijeljene nagrade najboljim zagrebačkim studentima sportašima

Predsjednik Milanović primio studente osvajače medalja

Odlikovani najbolji pojedinci i kolektivi Hrvatskog akademskog sportskog saveza