Otvoreni podatkovni centri Hrvatskoga znanstvenoga i obrazovnoga oblaka
Ravnatelj Sveučilišnoga računskoga centra Ivan Marić predstavio je podatkovne centre u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu koji čine mrežu podatkovnih centara pri čemu je središnji upravo podatkovni centar na kampusu Borongaj
Svečanost otvorenja podatkovnih centara Hrvatskoga znanstvenoga i obrazovnoga oblaka (HR-ZOO) održana je na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj, gdje se nalazi jedan od pet centara.
Ravnatelj Sveučilišnoga računskoga centra Ivan Marić predstavio je podatkovne centre u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu koji čine mrežu podatkovnih centara pri čemu je središnji upravo podatkovni centar na kampusu Borongaj.
– Podatkovni centri u 4 grada na 5 lokacija ključni su element nacionalne e-infrastrukture HR-ZOO koja je nužna za modernu i multidisciplinarnu znanost, vrhunska istraživanja i obrazovni sustav Republike Hrvatske. Završetkom radova na uređenju i opremanju podatkovnog centra dobiveni su suvremeni podatkovni centri koji dugoročno osiguravaju odgovarajuće prostorne uvjete za smještaj naprednih računalnih i spremišnih resursa, a zahvaljujući mrežnoj povezanosti između podatkovnih centara HR-ZOO-a u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu kapacitetima od 100 Gbit/s dugoročno su osigurani kapaciteti za potrebe nacionalne e-infrastrukture. Time se korisnicima omogućava brži i sigurniji pristup uslugama iz oblaka HR-ZOO te povezuje nacionalna infrastruktura s infrastrukturama u Europi i svijetu – rekao je Marić.
Prezentacijom je objasnio da su podatkovni centri opremljeni brojnim kompleksnim tehničkim sustavima koji osiguravaju sigurno čuvanje podataka i njihovu dostupnost korisnicima u bilo kojem trenutku bez obzira na utjecaj bilo kakvih vanjskih faktora poput nestanka električne energije, potresa ili drugih nepogoda. Svi su podatkovni centri spojeni na centralni sustav za nadzor infrastrukture koji u realnom vremenu prati temperaturu, vlagu, iskorištenost električne energije i druge parametre. Osim toga, svi su tehnički sustavi izvedeni u redundanciji čime se osigurava njihova neprekinutost rada, a time i neprekinutost usluga iz kataloga HR-ZOO krajnjim korisnicima.
Marić je najavio da je u SAD-u u pripremi i superkompjuter koji bi iduće godine trebao stići u Hrvatsku čime će se zaokružiti projekt HR-ZOO.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić čestitao je Srcu na provođenju ovog uspješnog projekta koji predstavlja pravi primjer kvalitetne znanstvene infrastrukture koja naglašava važnost umrežavanja. Zahvalio je i Ministarstvu znanosti i obrazovanja koje je prepoznalo potencijal i značaj ovako velike investicije u znanje i budućnost.
Ulaganje od gotovo 200 milijuna kuna u ovaj projekt rezultat je samozalaganja u Ministarstvu za unaprjeđenje kompletne infrastrukture u znanosti čime je Srce sa svojim partnerima uspostavilo temeljnu sastavnicu nacionalne istraživačke i inovacijske e-infrastrukture. Važno je naglasiti dimenziju zajedničkog korištenja resursa i dijeljenja podataka što je od iznimne važnosti za našu znanstvenu zajednicu – rekao je ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. sc. Hrvoje Meštrić.
Projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) strateški je projekt u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u kojemu, pored Srca, sudjeluju sljedeće partnerske ustanove: Sveučilište u Zagrebu, CARNET, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku i Sveučilište u Rijeci.
