Inspirativne znanstvenice koje mijenjaju hrvatsku i kanadsku znanost

Konferencija „ Women Who are Changing Science – Driving Bold Research in Canada and Croatia Conference – Žene koje mijenjaju znanost: odvažne znanstvenice u Kanadi i Hrvatskoj“ održana je 12. rujna na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Drugi dio međunarodne konferencije održava se 14. rujna u Splitu na Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu (MEDILS).

Tijekom prvog dana međunarodne konferencije Žene koje mijenjaju znanost: odvažne znanstvenice u Kanadi i Hrvatskoj govorilo je šest inspirativnih hrvatskih i kanadskih znanstvenica. Događaj su popratili uvaženi gosti, kao i velik broj posjetitelja. Ovom konferencijom željela se predstaviti perspektiva o izgradnji zajedničke održive budućnosti kroz znanost, tehnologiju i inovacije, a još više ukazati na mogućnosti i izazove žena u znanosti u Hrvatskoj i svijetu.

Konferencija je održana u Dvorani A1 na Kemijskom odsjeku zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Organizatori događaja bili su Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu, Veleposlanstvo Kanade u Hrvatskoj, Institut Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Mediteranski institut za istraživanje života u Splitu. Svoja znanstveno-istraživačka iskustva podijelilo je šest znanstvenica: prof. dr. sc. Iva Tolić, prof. dr. sc. Ivana Novak Nakir, prof. dr. sc. Vernesa Smolčić, prof. dr. sc. Brenda Andrews, prof. dr. sc. Morag Park i prof. dr. sc. Lynne-Marie Postovit. Rasprave je moderirao hrvatsko-kanadski profesor i znanstvenik sa Sveučilišta u Torontu, prof. dr. sc. Igor Štagljar.

Pokrivene su teme iz polja astrofizike, biologije, biokemije, biomedicine, ali i molekularne biofizike i molekularne biologije. Osim djela vezanog uz znanstveno-istraživački rad i postignuća, dio programa ticao se zanimljivosti iz života te karijernih početaka uvaženih znanstvenica.

Uvodnim riječima obratili su se profesor Igor Štagljar, prodekanica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marijana Đaković, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David Matthew Smith, izvršna direktorica Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) Irena Martinović Klarić, nj. eks. Alan Bowman – kanadski veleposlanik u Hrvatskoj te ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Radovan Fuchs. Spomenut je pomak u omjeru zapošljavanja žena, također u znanstvenom sektoru, te je dana potpora da se kroz načelo inkluzije i ravnopravnosti takvim putem i nastavi.

Dobrodošlicu gošćama, uvaženim gostima i publici u ime fakulteta zaželjela je izv. prof. dr. sc. Marijana Đaković te je u svom govoru dala kratki presjek o ulozi fakulteta, znanstvenom kadru te povijesnoj ulozi žena u društvu i znanosti.

 – Naša je zadaća mijenjati društvo kakvo poznajemo – nabolje, naglasila je pri otvorenju konferencije prodekanica Đaković.

Znanstvenice (tri iz Hrvatske i tri iz Kanade) govorile su o svojim putevima u znanosti, nekim osobnim pojedinostima te životnim inspiracijama. Kanadska genetičarka Brenda Andrews u predavanju se dotaknula studija o transkripciji i funkcijama proteina kinaze kod kvasca, kao i pionirskog rada s Charlesom Booneom na genetskim mrežama. Naglasila je da su prilike za žene u području biomedicinskih istraživanja danas doista velike, posebice jer valja otkriti još mnogo nepoznanica u temeljnim biološkim pitanjima.

Profesorica biologije i voditeljica istraživačke grupe na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu Iva Tolić istaknula je podršku obitelji kao važan element u svom obrazovnom i znanstvenom putu. Naznačila je glavne značajke biofizičkih istraživanja o diobenom vretenu u mitozi i mejozi. Inspirativno predavanje održala je Morag Park, profesorica na Odsjecima za onkologiju i biokemiju na Sveučilištu McGill. Spomenula je kako je volju za naučavanjem dobila još od učiteljice iz biologije, a za daljnja istraživanja u polju onkologije (raka dojke) zainteresirala se čitajući djela i radove znanstvenih autoriteta kao što su Brenda Milner, Barbara McClintock, Rosalind Franklin i Marie Curie. Nakon govora uslijedila je panel rasprava u kojoj su se komentirale životnim situacije i kako odabrati put bavljenja znanošću. Također, raspravilo se o brojnim prilikama i izazovima za žene u svijetu znanosti.

Cilj ove zanimljive međunarodne konferencije bio je povezati hrvatske i kanadske znanstvenice, razviti istraživačka partnerstva te ujedno približiti znanost i privatni sektor.

– Govornice su pokazale koliko su žene danas predstavljene u znanosti. To su od reda svjetski poznate znanstvenice, a ova predavanja su nam pokazala da je samo nebo granica kad se radi o ženama i njihovom uspjehu u znanosti. To je jako inspirativno za mlađe generacije, pogotovo za one mlade znanstvenice koje možda misle da će ih nešto u životu sputavati da postignu to što su naše kolegice postigle. Trebate imati svoj cilj i jednostavno „grabiti“ velikim koracima prema naprijed. Mislim da je onda, kako sam već i rekao, stvarno samo nebo granica, za Universitas je rekao profesor Štagljar.