Rektorski kandidati predstavili svoje programe
Izvanredna sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu održana je u dvorani Studentskog centra, a četvero kandidata - Mirjana Hruškar, Marijan Klarica, Stjepan Lakušić i Tonći Lazibat - detaljno su prezentirali smjernice svojih rektorskih programa
Predstavljanjem rektorskih kandidata na izvanrednoj sjednici Senata, ušli smo u završnu fazu izbora novog rektora Sveučilišta u Zagrebu za mandatno razdoblje od 2022./2023. do 2025./2026. godine. Sjednica Senata održana je uživo, i to zbog epidemioloških razloga u dvorani Studentskog centra.
Članovima Senata svoje su viđenje upravljanja najvećim hrvatskim sveučilištem predstavili Mirjana Hruškar, profesorica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Marijan Klarica, bivši dekan Medicinskog fakulteta, Tonći Lazibat, prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu i profesor Ekonomskog fakulteta i Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta.
Sukladno Statutu Sveučilišta u Zagrebu, predsjedavajući ovom izvanrednom sjednicom Senata najstariji je član Senata, a u ovom trenutku to je bio profesor Enes Midžić s Akademije dramske umjetnosti.
Svi su kandidati jasno poručili – student je u središtu njihova programa.
Prije predstavljanja programa rada, predsjednik Izbornoga povjerenstva u postupku izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta ukratko je iznio izvješće o radu Izbornog povjerenstva te rekao da je profesorica Hruškar u postupku kandidature za rektora dobila podršku Vijeća prirodoslovnog područja i fakultetskih vijeća Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Veterinarskoga fakulteta te Akademijskoga vijeća Akademije dramske umjetnosti. Profesor Klarica dobio je podršku Vijeća biomedicinskoga područja, profesora Lakušića podržalo je Vijeće tehničkoga područja te fakultetska vijeća Građevinskoga fakulteta, Fakulteta prometnih znanosti, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Geodetskoga fakulteta. Profesora Lazibata podržalo je Vijeće društveno-humanističkog područja, Vijeće biotehničkoga područja, Vijeće umjetničkog područja, Akademijsko vijeće Akademije likovnih umjetnosti te fakultetska vijeća Agronomskoga fakulteta, Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta i Fakulteta filozofije i religijskih znanosti.
Iako su programi rada za rektora, sukladno izbornoj proceduri, objavljeni te javno dostupni, kandidati su na održanoj izvanrednoj sjednici dobili priliku članovima Senata detaljnije predstaviti najbitnije dijelove svoga programa.
Hruškar želi promicati i integrirati kulturu kvalitete u svim pojedinačnim i skupnim područjima djelovanja unutar akademske zajednice i odnosa sa svim dionicima javnog i privatnog društvenog života te promicati znanstveno i umjetničko djelovanje na načelima akademskih sloboda, akademske čestitosti i integriteta i uz inovacije s ciljem prosperiteta šire društvene zajednice.
Klarica namjerava Sveučilište u narednom razdoblju osnažiti u kadrovskom, organizacijskom, infrastrukturnom i financijskom pogledu. Smatra da će se time, u okolnostima pandemije i dugotrajne cjelovite obnove sastavnica nakon potresa, unaprijediti kvaliteta nastave, znanstveno-istraživačkog i umjetničkog rada te zadržati korak i međunarodna kompetitivnost u transferu tehnologija, uvođenju inovacija i dovoljno brzoj prilagodbi novim oblicima rada i zapošljavanja u 21. stoljeću.
Ako ga članovi Senata izaberu za rektora, Lazibat će se zalagati za toleranciju, demokratske i participativne standarde upravljanja, autonomiju Sveučilišta, europske vrijednosti, etičnost i slobodu mišljenja te akademske slobode, kao i transparentnost u upravljanju te poštivanje ustavnog načela nedopustive diskriminacije po bilo kojoj osnovi na svim sastavnicama.
Lakušić je izjavio da će realizacija njegova programa zahtijevati naporan, sustavan i odgovoran rad te je naglasio da Sveučilište samo sa zajedništvom, razumijevanjem, poštovanjem i međusobnim uvažavanjem može ići prema naprijed i ukazivati u kojem smjeru treba ići obrazovanje, znanost i umjetnost jer su to ključne komponente za bolje i razvijenije društvo.
Senatore je najviše zanimalo stajalište kandidata o budućem upravljanju ljudskim potencijalima na Sveučilištu u Zagrebu s naglaskom na koeficijentima potrebnima za zapošljavanje i napredovanje, namjere o upravljanju i razvoju dislociranih sastavnica Sveučilišta, spremnost u pomoći sastavnicama u prijavi i provođenju projekata prijenosa znanja i transfera tehnologija s naglaskom na EU projekte, načini financiranja Sveučilišta i pogledi na programske ugovore i vaučerizaciju. S obzirom na to da rektor ne može sam upravljati Sveučilištem, članovi su Senat također željeli provjeriti imaju li kandidati spreman prorektorski tim, u nadi da im možda ta informacija pomogne u donošenju odluke.
Tko će s 1. listopadom zauzeti mjesto čelnika Sveučilišta, saznat ćemo za jedanaest dana, u utorak, 1. ožujka, kada će članovi Senata novoga rektora ili rektoricu izabrati tajnim glasovanjem.
Podsjetimo, Izborni se postupak provodi tajnim glasovanjem u najviše tri izborna kruga, a rektor Sveučilišta u Zagrebu bira se natpolovičnom većinom ukupnog broja glasova.
Ususret izboru novog rektora, Universitas je napravio intervjue sa sva četiri kandidata, s potpunom istim pitanjima, koje možete pročitati u nastavku.
