Predstavljena knjiga „Inovacije Sveučilišta u Zagrebu“

U okviru sada već tradicionalne tribine Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske predstavljena je novoizašla knjiga „Inovacije Sveučilišta u Zagrebu“. Objedinjuje više od 150 prikaza inovativnih rješenja, projekata i patenata sastavnica, odnosno znanstvenika, profesora i istraživačkih timova Sveučilišta u Zagrebu, koji su predstavljeni i nagrađivani na brojnim međunarodnim sajmovima inovacija.

Knjiga je rezultat mapiranja inovacijskoga potencijala sastavnica Sveučilišta i omogućuje upoznavanje znanstvene i stručne javnost te gospodarskih subjekta s istraživačkim i stručnim radom Sveučilišta u Zagrebu, koje u sebi nosi inovacijski potencijal. Urednici knjige su prof. dr. sc. Klaudio Pap s Grafičkoga fakulteta i prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu. Knjiga je nastala kao jedna od aktivnosti koje je pokrenulo Povjerenstvo za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Rektor zagrebačkog sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras na promociji knjige u sjedištu Hrvatske gospodarske komore izrazio je da se ponosi svim inovatorima koji su uključeni u ovo izdanje, ali i upozorio kako su, nažalost, uvjeti pod kojima Sveučilište surađuje s gospodarstvom drukčiji nego u ostatku Europske unije. Zato je izrazio potrebu za smanjenjem pa i ukidanjem poreznih nameta na donacije koje gospodarstvenici daju znanstvenim ustanovama u svrhu inovacija i razvoja tehnologije.

– Knjiga koju predstavljamo pokazuje svu širinu djelovanja i spektar inovativnosti zagrebačkoga sveučilišta. I može biti motivacija drugim studentima, profesorima, znanstvenicima da se i sami uključe u taj kreativni proces. Istovremeno, knjiga nije namijenjena samo stručnjacima uključenima u ove inovacijske projekte, već i široj javnosti, tzv. laicima, a onda i političarima koji moraju prepoznati inovacijski potencijal Sveučilišta u Zagrebu. Mi se uvijek stavljamo na raspolaganje našem društvu, našem narodu. To se jako dobro vidi u posljednje vrijeme kada su nas pogodile nevolje u obliku potresa i pandemije. Međutim, oduvijek smo bili tu. Na usluzi državi. Uvijek smo bili uzdanica društva, a sada smo to i u području inovacija, transfera tehnologija. To ova knjiga vrlo zorno prikazuje i dokazuje. Sveučilište u Zagrebu ovom knjigom pokazuje da je budućnost Hrvatske, zaključio je rektor Boras.

Unatoč svim uspjesima i medaljama koje inovatori zagrebačkog sveučilišta osvajaju na brojni svjetskim sajmovima, država i dalje ne skrbi dovoljno o tome segmetu, niti ulaže koliko bi trebala. A pametne, uspješne europske zemlje sustavno ulažu u inovacije i transfer tehnologija, upozorio je pak prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, zagrebački prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije.

– Nažalost, već godinama nemamo s kime razgovarati u našem resornom Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Niti nailazimo na sluh, razumijevanje za potrebe ovog najvećeg hrvatskog sveučilišta. A u inovacijama i znanosti leži motor razvoja svakoga gospodarstva, pa onda i našega. Stvaranje novih radnih mjesta je želja svih uključenih u ove procese, i dobro je što u svemu imamo podršku barem Ministarstva gospodarstva, kada već podrška MZO-a izostaje, rekao je Šimpraga na predstavljanju knjige. 

U knjizi svi zainteresirani mogu pronaći informacije o ključnim prednostima koje pojedina inovacija može donijeti korisnicima. Također, uz podatke o potencijalnim ciljanim tržištima te mogućim područjima primjene pojedine inovacije, knjiga čitateljima nudi i podatke o trenutačnom stupnju razvoja inovacije (teorijska ideja / funkcionalni laboratorijski prototip / industrijski prototip / gotov proizvod). Ako je za inovaciju pokrenuta ili završena zaštita intelektualnoga vlasništva, čitatelj će u knjizi pronaći i broj patenta ili patentne prijave ili prijavu za zaštitu nekog drugoga oblika intelektualnoga vlasništva (npr. žig, industrijski dizajn).

Knjiga predstavlja prvi korak u stvaranju tzv. burze inovacija, koja bi mogla osigurati veću vidljivost inovacijskoga potencijala Sveučilišta u Zagrebu u gospodarskom sektoru.

Na promociji knjige predstavljeni su i primjeri dobre prakse suradnje gospodarskih subjekata s fakultetima Sveučilišta u Zagrebu (Podravka d. d., HSTEC d. d., Petrokemija  d. d., Beton Lučko d. o. o.). Podravka, primjerice, već više od četiri desetljeća surađuje s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom, dok tvrtka HSTEC tijekom surađuje s Fakultetom strojarstva i brodogradnje.

Tribinu Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, u partnerstvu s Udrugom inovatora Hrvatske.

U okviru tribine dosad je održan niz javnih predavanja, razgovora, okruglih stolova i radionica radi poticanja i popularizacije ideje o inovacijama i prijenosu znanja sa sveučilišta i znanstvenih institucija kao temeljima budućega inovativnoga gospodarstva koji će Hrvatskoj omogućiti brži gospodarski razvoj.

---

IZ KNJIGE…

 

INOVACIJE I TRANSFER TEHNOLOGIJE – TREĆA MISIJA SVEUČILIŠTA

Prof. dr. sc. Damir Boras, rektor

Svjesno sporoga rasta gospodarstva, nedostatnoga izdvajanja nacionalnih sredstava za istraživanje i razvoj, Sveučilište u Zagrebu kao najstarije sveučilište i najveće inovacijsko središte u Hrvatskoj i u idućem razdoblju vodit će glavnu ulogu u promicanju inovacija i suradnje akademske zajednice s gospodarstvom s ciljem ulaska u eru inovativnoga gospodarstva koje osigurava razvoj suvremenoga društva. Napori koje u to ulažemo u skladu su s temeljnim preporukama razvoja Europske unije koje je objavilo Lamyjevo povjerenstvo (The Independent High Level Group on Maximising the Impact of EU Research and Innovation Programmes). Naime, to je povjerenstvo, temeljeći svoj rad na rezultatima istraživanja europskoga Okvirnoga programa Obzor 2020., utvrdilo da su istraživanja i inovacije ključni elementi budućega razvoja Europske unije i svijeta koji će pomoći u rješavanju najvećih izazova. Drugim riječima, bez ulaganja u visoko obrazovanje, znanost i umjetnost te poticanja inovacija i transfera tehnologije nema gospodarskoga rasta ni rješavanja problema u mnogim sferama društvenoga života. Također, značajnim ulaganjem u inovacije i transfer tehnologije u programskom razdoblju od 2012. do 2027. godine Europskoj je uniji cilj postati liderom u inovacijama, jer trenutačno zaostaje za SAD-om, Južnom Korejom, Japanom – čak i za Kinom – iako su europski znanstvenici u vrhu svjetske znanosti. Razlog zaostajanja EU-a u inovacijama nedvojbeno je nedostatak sustavnoga povezivanja različitih djelatnosti sa sustavom znanosti i visokoga obrazovanja, što je posebice vidljivo u nas.

Uvjereni u to da se hrvatsko gospodarstvo bez suradnje s hrvatskim sveučilištima ne može razviti do one mjere koja će svim građanima Republike Hrvatske osigurati dostojan život, na Sveučilištu u Zagrebu već se 15-ak godina radi na izgradnji Sveučilišnoga inovacijskoga sustava. Naime, Sveučilište u Zagrebu kao sveobuhvatno sveučilište s više od 4.000 doktora znanosti i s gotovo 65.000 studenata najveće je inovacijsko središe u Hrvatskoj i može svojim kadrovskim i materijalnim potencijalima dati poticaj i znatan doprinos razvoju inovativnoga gospodarstva koji Hrvatsku može svrstati u red razvijenih zemalja Europske unije. Upravo se zbog svega navedenoga u proteklih sedam godina inovacije i transfer tehnologije promiču kao treća misija Sveučilišta.

 

INOVACIJE SU KLJUČNI ČIMBENIK RAZVOJA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA

Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije

U razvijenim zemljama EU-a i svijeta inovacije su već desetljećima ključne za konkurentnost u globalnom gospodarstvu jer osiguravaju održivi rast i veću zaposlenost. Općepoznato je da inovacije pomiču granice znanja, a njihova komercijalizacija postaje ključan izvor dinamičnoga poboljšavanja produktivnosti za napredna gospodarstva. Budući razvoj Hrvatske snažno će ovisiti o njezinoj sposobnosti da odgovori i prilagodi se globalnim trendovima i izazovima koji se odnose na promjene u okviru industrijske revolucije, demografskih promjena i migracija, na krizu gospodarske globalizacije te na klimatske promjene i učinkovito korištenje resursa. Zbog toga će Hrvatska u idućem razdoblju morati temeljiti svoj gospodarski rast i razvoj na znanju i inovacijama te na boljem povezivanju akademske zajednice s gospodarstvom.

U svim europskim dokumentima, a posebice strategiji pametnog, održivog i uključujućeg rasta Europa 2020, pridruženim stožernim inicijativama Inovacijska unija i Digitalna agenda za Europu, povezuju se istraživanja i inovacije te razrađuje trokut znanja između obrazovanja, istraživanja i inovacija, što čini temelj za postizanje sinergijskih učinaka ulaganja u znanost i inovacije iz nacionalnih, regionalnih i međunarodnih fondova. Ulaganja u znanost i inovacije pa onda i u transfer tehnologije, omogućit će da javna hrvatska sveučilišta postanu međunarodno kompetitivna, odnosno, sveučilišta koja stvaraju novu znanstvenu, društvenu, kulturnu i gospodarsku vrijednost. Nova znanja i nove ideje, novi procesi, proizvodi i usluge te novo poduzetništvo povezane su sastavnice istraživačkog stvaralaštva. Stoga se hrvatska sveučilišta trebaju razvijati kao istraživačka, prepoznatljiva po jakim istraživačima i istraživačkim skupinama, utjecaju na društvo i gospodarstvo. Takve zadaće sveučilišta zahtijevaju autonomiju u upravljanju, financiranju i istraživanju uz odgovornost u stvaranju i prijenosu znanstvenih postignuća u društvo i gospodarstvo.

 

POVJERENSTVO ZA INOVACIJE I TRANSFER TEHNOLOGIJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, predsjednik Povjerenstva za inovacije i transfer tehnologije

Na Sveučilištu u Zagrebu je 2015. godine po prvi puta u povijesti Sveučilišta imenovano Povjerenstvo za inovacije i transfer tehnologije. Zadaća Povjerenstva bila je izgradnja modernoga i inovativnoga Sveučilišta poticanjem inovacija i omogućavanjem transfera znanja i tehnologija u gospodarstvo.

Četiri godine kasnije, Senat Sveučilišta u Zagrebu je na 8. sjednici u 350. akademskoj godini (2018./2019.) održanoj 16. travnja 2019., donio Odluku o imenovanju Povjerenstva za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu u njegovu drugom mandatu u sastavu: prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, predsjednik, Fakultet prometnih znanosti; prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, član, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije; izv. prof. art. Tomislav Buntak, član, Akademija likovnih umjetnosti; prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, član, Građevinski fakultet; prof. dr. sc. Dubravko Majetić, član, Fakultet strojarstva i brodogradnje; prof. dr. sc. Nikola Mrvac, član, Grafički fakultet; prof. dr. sc. Gordana Pavlović, članica, Tekstilno-tehnološki fakultet; prof. dr. sc. Tibor Pentek, član, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije; prof. dr. sc. Zrinka Tarle, članica, Stomatološki fakultet. Dvije godine kasnije Senat je 18. svibnja 2021. donio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o imenovanju Povjerenstva za inovacije i transfer tehnologije koje je nastavilo djelovati u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, predsjednik, Fakultet prometnih znanosti; prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije; izv. prof. art. Tomislav Buntak, Akademija likovnih umjetnosti; prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, Građevinski fakultet; prof. dr. sc. Dubravko Majetić, Fakultet strojarstva i brodogradnje; prof. dr. sc. Nikola Mrvac, Grafički fakultet; izv. prof. dr. sc. Anica Hursa Šajatović, Tekstilno-tehnološki fakultet; prof. dr. sc. Tibor Pentek, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije; prof. dr. sc. Zrinka Tarle, Stomatološki fakultet; prof. dr. sc. Jadranka Frece, Prehrambeno-biotehnološki fakultet; izv. prof. dr. sc. Almin Đapo, Geodetski fakultet. Radom Povjerenstva koordinira, kao i u prethodnom mandatu, prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu.

U drugom mandatu Povjerenstvo je svojim djelovanjem nastavilo još aktivnije promicati inovacijsku zajednicu Sveučilišta, poticati aktivnosti vezane uz znanje, inovativnost i kreativnost te isticati potrebu suradnje između Sveučilišta i gospodarstva. Uz sve druge aktivnosti, a uvažavajući činjenicu da su inovacije i transfer tehnologije treća misija Sveučilišta, Povjerenstvo je donijelo odluku o pokretanju izdavanja knjige: „Inovacije Sveučilišta u Zagrebu“, s ciljem predstavljanja ogromnog potencijala svih njegovih sastavnica hrvatskome gospodarstvu i svekolikoj hrvatskoj javnosti.

Nadamo se da će ova knjiga biti poticaj novim uspješnim inovativnim projektima u suradnji Sveučilišta s gospodarstvom Republike Hrvatske i EU te dodatna motivacija budućim naraštajima naših studenata i istraživača da svoja znanja, inovativnost i kreativnost pretvore u zajedničko intelektualno vlasništvo. Sukladno zaključku Povjerenstva, sadržaj knjige uključuje priznanja i nagrade sastavnica Sveučilišta u Zagrebu dobivene na sajmovima inovacija te patente sastavnica odnosno znanstvenika, profesora i istraživačkih timova. Ovaj popis najboljih inovacija Sveučilišta u Zagrebu s vremenom bi mogao prerasti i u burzu inovacija kako bi se pridonijelo njihovoj vidljivosti u gospodarskom sektoru te kako bi studenti i istraživači Sveučilišta dobili mogućnost lakšeg prepoznavanja svojih razvojnih prilika.

 

PREDGOVOR

Prof. dr. sc. Klaudio Pap, urednik

U nastojanju da se stvori dokument koji bi osigurao da se svekolika javnost upozna s aktivnostima naših istraživača na Sveučilištu u Zagrebu, koji svojim djelovanjem čine gotovo sedamdeset posto hrvatske znanosti i inovacijskog potencijala, i koji, osim svojih znanja, uspješno prenose i akademske vrijednosti novim naraštajima studenata te ih obrazuju i odgajaju u nove stručnjake, te da se isto tako poveća zanimanje javnosti za prioritete znanosti i tehnologije izradila se ova knjiga. To je rezultat mapiranja inovacijskoga potencijala sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koje je izvedeno tako da je svim sastavnicama sveučilišta poslan Obrazac rezultata istraživačkoga i stručnoga rada s inovacijskim potencijalom. Pomoću njega se započela stvarati ova publikacija s naslovom Inovacije Sveučilišta u Zagrebu. U njoj se navode nazivi i opisi inovacija s pripadnim stvarateljima bez povjerljivih informacija. Istaknuti su komercijalni potencijali inovacija u vidu ključnih prednosti koje inovacija može donijeti korisnicima kao i ciljana tržišta i moguća područja primjene. Predstavljen je stupanj razvoja inovacije u smislu da li je inovacija na nivou teorije ili ideje, funkcionalnog laboratorijskog prototipa, industrijskog prototipa ili gotovog proizvoda. Ukoliko je za inovaciju pokrenuta ili završena zaštita intelektualnog vlasništva čitatelj će naći broj patenta ili patentne prijave ili prijavu za zaštitu nekog drugog oblika intelektualnog vlasništva (npr. žig, industrijski dizajn).

Za mnoge inovacije se mogu vidjeti fotografije, skice, crteži ili poveznice na video prezentacije. Ukoliko se s inovacijom natjecalo na različitim skupovima ili su dodijeljena priznanja od raznih državnih i društvenih tijela na međunarodnoj i domaćoj razini naveden je popis nagrada dobivenih do trenutka izdavanja ovog izdanja. Inovacije se navode po abecednom poretku imena sastavnica iz kojih dolaze, a na kraju je stvoren autorski indeks svih stvaratelja inovacija.

Na taj način će se znanstvena i stručna javnost zajedno s gospodarstvenim subjektima moći upoznati s istraživačkim i stručnim radom s inovacijskim potencijalom koje nosi u sebi Zagrebačko sveučilište. Sveučilište u Zagrebu svjesno je svoje uloge u promicanju inovacija i stvaranju platforme za transfer znanja i tehnologije u gospodarstvo, stoga nastoji u svakom pogledu podupirati istraživački rad i inovacijsku djelatnost na Sveučilištu, koji su međunarodno prepoznati i priznati, što potvrđuje stalnim napredovanjem u usporedbi s najboljim sveučilištima u svijetu. Sveučilište u Zagrebu primjer je sveučilišta koje, uz prepoznavanje značaja istraživačkoga i stručnoga rada svojih sastavnica, nastoji isticati i dalje usmjeravati znatne napore i u unaprjeđenje zaštite intelektualnoga vlasništva, pravnoga okvira zaštite inovacija i drugih intelektualnih tvorevina.