Zvijezde na dlanu kroz nagrađivanu inovaciju trojice entuzijasta
Davor Šutalo, Velebit Rukavina i Dinko Mihovilović osmislili su SmartScope kojim se mogu istodobno promatrati panorame, ali i zvjezdano nebo, približiti Mjesec ili pak proučiti planete na noćnome svodu
Nema osobe na kugli zemaljskoj koja barem jednom nije pogledala u noćno nebo, oduševila se zvijezdama i poželjela da su „barem malo bliže“. Oni odvažniji nabave potom teleskope i svoje noći, umjesto u toplini postelja i domova, provode na brdima i proplancima. Gledaju zvijezde, bliže i jasnije. Zovu se astronomi i astrofotografi. I ta je aktivnost uvijek nekako bila rezervirana za mali broj ljudi, dok je svima ostalima njihova zanimacija bila vrijedna divljenja, ali apstraktna i neshvatljiva.
Međutim, zahvaljujući inovaciji trojice hrvatskih mladića, zvijezde bi uskoro bez puno muke mogli promatrati i proučavati i mi ostali. Naime, Davor Šutalo, Velebit Rukavina i Dinko Mihovilović osmislili su Pametni teleskop odnosno SmartScope, kojim se mogu istodobno promatrati panorame, ali i zvjezdano nebo, približiti Mjesec ili pak proučiti planete na noćnome svodu.
Cijeli je priču pokrenuo Davor Šutalo, zaljubljenik u svemir i zvjezdano nebo, mehaničar po struci. Kaže nam kako je primijetio neke pogreške na standardnim teleskopima, pa se obratio Velebitu Rukavini da te mane pokušaju otkloniti. Ohrabreni tim vlastiti šarafljenjima i podešavanjima, otišli su korak dalje te izradili vlastito kućište i optiku, od nule, od temelja.
– Bilo je to prije više od deset godina. U početku smo učili i savladavali osnove optike i mehanike tih sustava. Prvi vlastiti teleskop smo napravili 2013 godine. Odradili prva testiranja i odlučili ga pustiti u uporabu. Međutim, da bi se to pretvorilo u ozbiljniju proizvodnju bilo je potrebno imati ozbiljan novčani kapital. Kako ni ja ni on nismo to imali, odlučili smo zaraditi novce radeći u Njemačkoj. Ja sam išao tri puta po par mjeseci, a Velebit je ostao dvije godine radeći da sredi svoje financijsko stanje i da ostane nešto novaca za uložiti u proizvodnju. Nakon povratka, krenula su ozbiljna testiranja već gotovog teleskopa. I tako se rodila ideja za SmartScope. Jako puno ljudi bi se zaustavilo kada bi nas vidjeli da promatramo i tražili da pogledaju kroz teleskop. Što nam je dalo ideju da napravimo teleskop za javno promatranje, govori o počecima Šutalo.
TURISTIČKA I OBRAZOVNA NAMJENA
Rukavina otkriva kako ga je za astronomiju zaintrigirala radio emisija Andromeda, koju je pratio svaki četvrtak i učio o nebeskim prostranstvima. Inače je iz Svetog Roka Lici. Tu odličnu geografsku poziciju, daleko do svjetlosnog zagađenja velikih gradova, iskoristio je za promatranja i učenja o svemiru.
– Nakon što sam upoznao Davora počeli smo raditi na prvim teleskopima. Uz standardni posao stolara proširio sam svoje vještine na elektroniku i mehaniku kako bi se mogli što bolje posvetiti izradi našeg Pametnog teleskopa, otkriva nam Velebit.
Prvi pravo prototip SmartScopea nastao je prije pet godina i bio je platforma za učenje i daljnju razradu ideje. Godinu dana nakon toga dečki su napravili novu verziju i nove ideje su se izrodile, kao i novi izazovi poput programiranja kamera i stepper motora. Bio im je potreban treći član tima koji će raditi programiranja i software. Šutalo je Dina Mihovilovića upoznao slučajno na poslu, i kada je shvatio da se bavi programiranjem pozvao ga je u tim. SmartScope je nakon toga brzo počeo napredovati, i prije dvije godine bio je ugrubo sprema za prva testiranja.
I Dinkom interes za astronomiju, ali i šire, za astrofiziku, počeo je rano, još u srednjoj školi zahvaljujući Zvjezdanim stazama i SF žanru. Počelo ga je zanimati što je od onoga što gleda u pustolovinama Enterprisea stvarno, a što je fikcija, rekao je za Universitas:
– To me gurnulo u istraživanje u kojem sam ubrzo shvatio da je stvarnost ništa manje zanimljiva od fikcije, dapače, često je i nevjerojatnija. Bavim se programiranjem kao freelancer. Prošao sam kroz razne hrvatske i strane startupe, a zadnjih godinu dana surađujem isključivo s jednim domaćim startupom, Ascalijom. Prije nego što sam završio stručni studij informacijskih tehnologija, završio sam preddiplomski studij komunikologije, no kao novinar, nažalost, nisam pronašao toliko profesionalnih mogućnosti kao u IT-u.
Kada je dakle SmartScope bio dovršen, trebalo ga je testirati. Gdje drugdje, nego u Parku tamnog neba na Petrovoj gori, poznatoj meki za sve astronome.
NAGRADE
– Zlatna i specijalna Platinasta nagrada na međunarodnom sajmu i izložbi inovacija INOVA 2020
– Srebrna medalju na Kaohsiung International Invention & Design EXPO
– Zlatna medalju i posebna Nagrada Nikola Tesla na INOVA 2021.
Originalno, objašnjava nam Davor, ideja je bila da se napravi teleskop koji bi bio za javnu uporabu i omogućio osobama koji se ne bave astronomijom mogućnost da naprave fotografije Mjeseca i planeta na jednostavan način. Kasnije, prilikom rada na usavršavanju, dečki su shvatili postoji cijeli niz mogućnosti koji se otvara razvojem i unapređenjem postojećeg modela.
– Teleskop nudi mogućnost promatranja i slikanja panorame, Mjeseca, planeta i objekata u dubokom svemiru. A potom i slanje slika u originalnoj kvaliteti na svoj e-mail ili druge platforme. Najnovija ideja je da uz financiranje preko EU fondova napravimo uređaj koji će služiti ne samo u turističke i obrazovne svrhe nego da se kroz suradnju s raznim institutima, fakultetima i grupama znanstvenika koristi za istraživanja svemira. To zahtijeva velika financijska sredstva, pa se nadamo da će jednim djelom to biti financirano preko EU fondova, a jednim dijelom samom uporabom teleskopa u turističke svrhe. Na taj bi način turizam bi financirao znanost.
U veljači 2020, funkcionalnost i dizajn SmarScopea registrirani su pri Uredu za intelektualno vlasništvo Europske unije. Prošle godine, ova je inovacija osvojila Zlatnu i specijalnu Platinastu nagradu na međunarodnom sajmu i izložbi inovacija INOVA 2020, kao i Srebrnu medalju na Kaohsiung International Invention & Design EXPO. Ove pa je godine SmartScope osvojio Zlatnu medalju i posebnu Nagradu Nikola Tesla na INOVA 2021.
– Nagrade su definitivno potvrda našeg rada i kvalitete te spremnosti da SmartScope usavršavamo do krajnjih tehničkih mogućnosti i izvučemo maksimalnu učinkovitost iz jednog ovakvog stroja. Trenutno smo prijavljeni na još dva sajma koji se događaju u Hrvatskoj a nadamo se da će sa smirivanjem pandemije doći vrijeme za sajmove u Europi i svijetu, govori nam Šutalo.
GRADOVI NE TREBAJU TOLIKO BLIJEŠTITI
Pandemija je jako teško pogodila sve inovatore pa tako i naše sugovornike. Inicijalno su krajem 2019. bili dogovorili izravnu prodaju teleskopa nekim gradovima i klijentima, ali s dolaskom pandemije budžeti svih njih su se promijenili i više nije bilo moguća bilo kakva prodaja. Prošla je godina u potpunosti zaustavila rad na SmartScopeu, no ove su godine napokon nastavili tamo gdje su stali. Te se Davori i ekipa nadaju da će pandemija brzo proći i omogućiti im da svoju nagrađenu inovaciju kao proizvod plasiraju kako na domaće tako i na svjetsko tržište.
– Uvjerili smo se da postoji veliki interes za uporabu SmartScopea, svaki put kada u nekom gradu testiramo uređaj dozvolimo slučajnim prolaznicima da ga koriste i da nam daju svoj feedback o tome da li im se sviđa promatranje svemira na taj jedinstven način. Oduševljenje i osmijesi na licima ljudi kada vide Mjesec i planete „na dlanu“ je neprocjenjiv i govori nam da smo na dobrom putu da taj uređaj bude hit narednih godina. A samim time i popularizacija astronomije.
Svi koji se bave astronomijom i astrofotografijom u Hrvatskoj (a među njima i autor ovog članka), znaju koliki je problem za tu aktivnost, hobi ili posao svjetlosno onečišćenje odnosno light pollution.
Davor Šutalo ističe da ljudi danas više nisu ni svjesni koja ljepota se krije iznad naših glava, na noćnome nebu. Dodaje da je političarima i gradskim vlastima teško objasniti zašto nije potrebno toliko javne rasvjete koliko oni misle da je. I nisu svjesni da uništavaju jedno veliko bogatstvo koje osim očuvanja prirode može služiti kao odlična turistička ponuda i jedinstvenost u Europi, pa i svijetu. Osim toga, poznat je negativan utjecaj svjetlosnog onečišćenja na biljni i životinjski svijet, ali i zdravlje ljude.
Unatoč svim preprekama na putu, Davoru, Velebitu i Dinku želimo sav uspjeh ovoga svijeta. Te da od naredne turističke sezone uz hrvatskih gradovima budu instalirani Pametni teleskopi, koji će svemir približiti svim generacijama, od 7 do 77.
Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu
Zaostajemo za Europom po ulaganju u znanost i inovacije
Sveučilište u Zagrebu prepoznaje obrazovanje, znanost, inovacije i transfer znanja i tehnologije kao razvojne prioritete koji jedini Hrvatskoj mogu donijeti dugoročni ekonomski napredak i društvenu stabilnost. Da bi to postigli Hrvatska mora postati otvoreno, mobilno i inovativno društvo u kojem su cjeloživotno učenje, znanost i inovacije javni interes i kojem država mora osigurati uvjete za djelotvorno funkcioniranje. Hrvatska mora stvoriti okružje koje omogućuje i potiče interakcijske i transferne mehanizme suradnje u znanosti i tehnologiji između istraživačke zajednice, inovativnog gospodarstva i društvene djelatnosti.
Uvjereni u to da se hrvatsko gospodarstvo bez suradnje s hrvatskim sveučilištima ne može razviti do one mjere koja će svim građanima Republike Hrvatske osigurati dostojan život, na Sveučilištu u Zagrebu se već gotovo 15 godina radi na izgradnji Sveučilišnog inovacijskog sustava. Naime, Sveučilište u Zagrebu kao sveobuhvatno sveučilište s preko 4.000 doktora znanosti i s blizu 70.000 studenata predstavlja najveće inovacijsko središe u Hrvatskoj i može svojim kadrovskim i materijalnim potencijalima dati poticaj i znatan doprinos razvoju inovativnog gospodarstva koji Hrvatsku može svrstati u red razvijenih zemalja Europske unije. U posljednjih 7 godina Inovacije i transfer tehnologije se promoviraju kao treće misija Sveučilišta.
Nažalost, udjel izdataka za istraživanje i razvoj (I&R) u BDP-u u Hrvatskoj je znatno ispod prosjeka Europske unije. Zbog nedostatnog financiranja znanosti, udjel osoba zaposlenih (prema ekvivalentu zaposlenosti s punim radnim vremenom) u istraživanju i razvoju u ukupnoj radnoj snazi u Hrvatskoj stagnira tijekom posljednjih 10 i više dok se u Europskoj uniji zaposlenost u I&R povećava. Još veći je nesrazmjer Hrvatske i prosjeka EU-a u zaposlenosti istraživača u poslovnom sektoru, u kojem zaposlenost istraživača u Hrvatskoj 6 puta manja nego u EU.
Stoga će Sveučilište u Zagrebu, svjesno sporog rasta gospodarstva, nedostatnog izdvajanja nacionalnih sredstava za istraživanje i razvoj te nespremnosti resornog ministarstva za preuzimanje vodeće uloge u tehnološkom razvoju Republike Hrvatske, kao najstarije sveučilište i najveće inovacijsko središte u Hrvatskoj, u idućem razdoblju vodit će glavnu ulogu u promicanju inovacija i suradnje akademske zajednice s gospodarstvom s ciljem ulaska u eru inovativnoga gospodarstva koji osigurava razvoj suvremenog društva.
Korado Korlević, svjetski priznati astronom, Zvjezdarnica Višnjan
Zbog svjetlosnog onečišćenja patimo – svi
Ja naprosto ne bi htio da se o svjetlosnom onečišćenju piše kao to je „problem astronoma“. Zaboravite astronomiju! Jer valja pogledati širu sliku.
U zadnjih dvadeset godina nestalo je 90 posto leptira, spaljenih ili krepanih uz ulične lampe. Broj šišmiša je pao, ptice stradavaju, čak i žene žive kraće… Astronomija je tu zadnja, nebitna. Mii astronomi ćemo se već odvesti s teleskopima u neku od svjetskih pustinja. Međutim, kamo će otići naše ptice koje se više ne mogu gnijezditi u osvijetljenim krošnjama?
Ako se i dalje bude spominjala samo astronomija, kojoj smeta svjetlosno onečišćenje, građani neće primijetili polja lavande bez leptira pa će i dalje tražili još “elektrifikacije i asfaltiranja”. Svjetla ne treba više na ulicama nego u glavama glasača, koje se lako prosvijetli s još jednim osvijetljenim raskrižjem usred šume.
Dorian Božičević, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza
Zaštita noćnog neba, prirodnog okoliša i ljudskog zdravlja
Istraživanja pokazuju kako dulji boravak pod umjetnom rasvjetom, a posebno noću, može izazvati fizičke, fiziološke i psihosocijalne smetnje. Između ostalog, povećan je rizik za tumorna oboljenja, poglavito za rak dojke u žena.
Poput sunčeve svjetlosti danju, svjetlost umjetne rasvjete se noću raspršuje atmosferom. Umjetno podizanje svjetline prostora tijekom noći nazivamo svjetlosnim onečišćenjem. Svjetlosno onečišćenje je uzrokovano svakim emitiranjem svjetlosti iz umjetnih izvora tijekom noći.
• Ako upitamo astronome, reći će da je nebo svjetlije i da ne mogu vršiti promatranja i istraživanja neba poradi toga.
• Ako upitamo biologe, reći će da svjetla sprečavaju razmnožavanje noćnih insekata i da mnogi insekti ugibaju na vrućim izvorima svjetlosti pa stoga dolazi i do izumiranja cijelih vrsta insekata ali i ptica koje se njima hrane. Ptice koje lete noću i koje se u svom letu usmjeruju prema zvijezdama svjetlost na zemlji zbunjuje u letu pa stoga u vrijeme selidbe ne stižu do odredišta na kojemu mogu prezimiti nego ugibaju.
• Ako upitamo psihologe, reći će da noćna svjetlost ima takvo djelovanje na ljudsku psihu da čovjek gubi osjećaj podjele dana i noći te pati od nesanice i poremećaja bioritma.
• Ako upitamo ekologe, reći će da nepravilno postavljena rasvjeta osim što smeta životinjama, rasipa dragocjenu energiju što u daljnjem lancu uzroka i posljedica dovodi i do drugih vrsta zagađenja te globalnog zatopljenja.
• Ako pitamo prometne stručnjake, reći će da nepravilno postavljena rasvjeta smanjuje sigurnost u prometu pa čak i da ugrožava život sudionika u prometu.
• Ako pitamo etičare i moraliste oni će da nitko nema pravo oduzeti drugome zvjezdano noćno nebo, a još manje oduzeti zvjezdanom noćnom nebu njegovu ljepotu!
Današnji način života i rada uvjetuje čovjeku da mnogo vremena provede pod umjetnom rasvjetom. Istraživanja pokazuju kako dulji boravak pod umjetnom rasvjetom, a posebno noću, može izazvati fizičke, fiziološke i psihosocijalne smetnje. Od ranije je poznato da neredovito spavanje i prehrana mogu uzrokovati niz smetnji.
Dokazano je da kratka izloženost svjetlu svjetlosnog toka od 5 luxa tijekom noći uzrokuje skoro potpuni prestanak izlučivanja melatonina, a iz ove činjenice dolazimo do problema povećanog rizika za tumorna oboljenja, poglavito za rak dojke u žena. Daljnja istraživanja na glodavcima su pokazala povećan rast tumornih stanica kod glodavaca u kojih je izlučivanje melatonina bilo umanjeno, a efekt je bio izazvan izlaganjem istih umjetnoj rasvjeti tijekom noći. Istraživanja su nastavljena te je u glodavce implantiran ljudski rak dojke koji je isto pokazao veći rast kod smanjenih razina melatonina. Daljnje studije provedene kod ljudi koji rade u smjenskom radu ili isključivo u noćnim smjenama su pokazale da takve osobe imaju povećanu mogućnost tumornih oboljenja i to raka dojke, prostate i debelog crijeva.
U proteklih 30-ak godina svjetlosno zagađenje u Hrvatskoj je znatno naraslo poglavito radi nedostatka zakonske regulative, pretjeranog osvjetljavanja cesta i autocesta te pretjerivanja s dekorativnom i krajobraznom rasvjetom u turističkim područjima. U travnju 2019. na snagu je stupio novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, a 2020. i jedan od dva pravilnika predviđenih zakonom te se čeka i drugi pravilnik. Hrvatski astronomski savez će definitivno u sljedećim godinama aktivno raditi poglavito s jedinicama lokalne samouprave na usvajanju principa dobre prakse kod postavljanja javne rasvjete koji će jedinice lokalne samouprave usmjeriti na što bolju zaštitu noćnog neba, prirodnog okoliša i ljudskog zdravlja.
Inicijative za zaštitu noćnog neba u Hrvatskoj
Prva inicijativa za proglašenje Međunarodnog parka tamnog neba je pokrenuta 2005. godine na otoku Lošinju za područje brda Osoršćica, ali bezuspješno s obzirom na nezainteresiranost lokalne samouprave. Tijekom 2009. i 2010. pokrenuta je inicijativa za proglašenje parka tamnog neba na otoku Lastovu, ali je projekt vremenom zamro.
Prva dva Međunarodna parka tamnog neba proglašena su 2019. godine i to Petrova gora – Biljeg i Vrani kamen (Daruvar). Treba istaknuti da će Petrova gora vjerojatno izgubiti status radi rasvjete koju su tamo nedavno postavili Odašiljači i veze.
Tijekom 2019. na poziv Turističke zajednice Općine Jelsa pokrenuta je inicijativa za proglašenje Općine Jelsa prvom međunarodnom zajednicom tamnog neba u Hrvatskoj te bi se taj projekt trebao nastaviti u smjeru proglašenja Međunarodnog parka tamnog neba na području oko ekoetno sela Humac.
U međuvremenu, 2020. na poziv Turističke zajednice Općine Lastovo ponovno je oživljen projekt “Lastovo – otok zvijezda” i inicijativa za proglašenje Međunarodnog parka tamnog neba na Lastovu. Članovi Astronomske sekcije Fizikalnog društva Split su nedavno pokrenuli inicijativu za park tamnog neba na otoku Biševu.
