Gdje su u Zagrebu spaljivali vještice, a gdje nas gleda glava Matije Gupca?

Vjerojatno nema Zagrepčana koji nije prošao i razgledao znameniti Markov trg, gdje s jedne strane stoluje Vlada, a s druge Hrvatski sabor. Dio Purgera zna ili je negdje usput čuo legendu prema kojoj je upravo na Markovu trgu pogubljen Matija Gubec, vođa velike Seljačke bune iz 1573. godine. No, vrlo je malo onih koji znaju da Gubec i dan-danas promatra šetače i prolaznike. Naime, jeste li znali da se stilizirana glava, za koju se vjeruje da predstavlja Matiju Gupca, nalazi na uglu zgrade na samome Markovu trgu? Neki tumače da Matija, dok tako promatra mjesto upravljanja državom, šalje poruku upozorenja i snage malih ljudi.

Otkrivanjem tajnih lokacija Zagreba i upoznavanjem domaćih i stranih šetača s lokalitetima o kojima se ne uči u školi i ne čita u udžbenicima već se nekoliko godina bavi pričateljica priča, odnosni kazivačica Iva Silla. Ova 38-godišnja profesorica talijanskog i španjolskog umjesto u jezičnu struku radije je uronila u povijest, želeći otkriti što više o tajnoj prošlost svoga grada.

   – U školi sam radila jedino u studenskim danima. Moram priznati da mi je uvijek bio draži neformalni način učenja, pa mi je drago da uspijevam to i raditi kroz projekt Secret Zagreb. S vremenom sam se dodatno educirala iz područja interpretacije baštine. Prvi sam certificirani vodič interpretator, interpretator oživljene povijesti i trenerica organizacije Interpret Europe u Hrvatskoj te vodim, između ostalog, radionice po licenci te organizacije – govori Silla.

SPALJIVANJE VJEŠTICA

Strast za otkrivanjem povijesti, dakle, Iva je pretvorila u posao, pa kao Crna kraljica, Baka Mraz ili neka druga ličnost vodi šetače zagrebačkim ulicama.

Naša je šetnja počela na Cvjetnome trgu, popularnoj zagrebačkoj Špici, mjestu gdje je nekada davno bilo staro zagrebačko groblje. Popeli smo se do Gornjega grada. Nakon prolaza kroz Kamenita vrata, Iva nas je upozorila da pogledamo ulijevo gdje se na pročelju nalazi kip Dore Krupićeve, junakinje Šenoina romana Zlatarovo zlato. Rad kipara Ive Kerdića postavljen je još 1929. godine i šteta ga je ne pogledati kad već prolazite Kamenitim vratima.

Tek se nekoliko koraka dalje Iva pretvara u Crnu kraljicu, zloglasnu vladaricu Medvedgrada Barbaru Celjsku. Bila je vrlo lijepa, govori legenda, ali strašno okrutna. Zajedno dolazimo do prve zagrebačke ljekarne – K crnom orlu – službeno iz 1425. godine, iako se prvi put u nekim dokumentima spominje 1355. godine. U toj su ljekarni stanovici kraljevskoga Gradeca mogli kupiti razne njima nepoznate pripravke i napitke, za koje su mnogi smatrali da nastaju vradžbinama i čarolijom, od vilinje masti do arsena za bolje raspoloženje. Zanimljivo, jedan od ljekarnika zaposlenih u K crnom orlu bio je i praunuk velikog Dantea, Niccolo Alighieri.

Secret Zagreb Walks ili Šetnje nepoznatim Zagrebom inspirirane su zagrebačkim folklorom i mistikom, a nastale su tijekom mojih šetnji po Zagrebu. A zašto ne podijeliti rezultate vlastitih istraživanja s gostima? Tako sam svoju ljubav prema mističnom Zagrebu, koji me oduvijek zanimao, pretvorila u posao
Iva Silla

Zateknete li se tijekom olujne večeri u blizini Jelačićeve palače u obližnoj Demetrovoj ulici, koja je izgrađena na ostatcima bedema, postoji mogućnost da ćete vidjeti Bijelu damu. Naime, priča se da duh djevojke u bijelome kruži tim područjem još od srednjeg vijeka.

– U kuli uzidanoj u palaču Magdalenić-Drašković-Jelačić viđali su djevojku u bijeloj haljini. Danas je tamo skladište Muzeja Grada Zagreba – priča nam Silla dok prolazimo pokraj Demetrove 9.

Nikad ekshumirani srednjovjekovni vojnici umrli od sifilisa leže pak ispod parka Grič, popularnog okupljališta srednjoškolaca prije večernjeg izlaska.

Dolazimo do ruba Gornjega grada, gdje se šumskim puteljkom možete spustiti do livade ispod Tuškanca. Međutim, oprez, upozorava nas Iva, jer su upravo tim puteljkom nekada vodili nesretne žene osuđene da su vještice. Po zagrebački, coprnice. Točnije, do Zvezdišča, mjesta na današnjem raskrižju Streljačke ulice i Tuškanca, gdje su ih spaljivali, pred radoznalim pogledima brojnih Zagrepčana. Jedna od najpoznatijih vještica, ujedno posljednja coprnica ovih krajeva, bila je Magda Herucina Logomer iz Križevaca. Brutalno je mučena tijekom 18. stoljeća pod sumnjom da se pretvarala u – muhu – i samo kako bi živcirala susjedu Evu Oblačić. Razmislite o tome kad ćete drugi put ići na kavicu u Dubravkin put.

PRVI SVETAC

Gornjogradskim ulicama dolazimo do tromeđi Opatičke i Jurjevske ulice, podno zagrebačke Zvjezdarnice, gdje je omeđena trima ulicama mala kapelica. Prema predaji, upravo su na tome mjestu crpnice dolazile prodati dušu vragu.

Nastavite Jurjevskom ulicom i stići ćete do staroga napuštenoga groblja. Kapelica oko koje je groblje izgrađeno spominje se još 1377. godine. Nekad poznato kao groblje Kraj kestena, godine 1627. bilo je ujedno najveće groblje na Gradecu. Tamo su bili pokopani preporoditelji Ljudevit Gaj i Stanko Vraz, prije preseljenja njihovih ostataka na Mirogoj. Jurjevsko groblje i danas je na turističkim kartama Zagreba, no prije svega privlači svojom mistikom, osobito one željne okultnog. Na jednome nadgrobnom spomeniku masonski je simbol oka.

Spuštamo se pa opet penjemo do Kaptola, danas hrvatske katoličke prvostolnice. Prolazimo pored crkve Svetog Dizme, prvog svetca kojeg je sam Isus proglasio svetcem. Dizma je bio razbojnik razapet istodobno s Isusom, s njegove desne strane. Zamolio ga je za pomoć, a Isus mu je obećao da će „još danas biti s njime u raju”. U crkvu Sv. Dizme dolazili su se moliti lopovi, varalice i drugi koji su se ogriješili o zakon prije odsluživanja kazne. Majka Terezija, prije nego što je dobila Nobelovu nagradu za mir, došla je u Zagreb i ostavila svoje iznošene sandale ispred ove crkve, gdje se i danas čuvaju.

ZAGREBAČKE FRAJERICE

Šetnja završava kod nadbiskupskog sjemeništa, tzv. Črne škole odmah pokraj zagrebačke katedrale. Sjemeništarce su nazivali črnoškolcima i o njima svašta govorili – da znaju stvoriti oluju i tuču, čak i u zatvorenoj prostoriji, da znaju krotiti zmajeve. Zgrada je nekad bila kurija kanonika Filipovića koji je u vrijeme osmanlijske opasnosti prešao na islam i pridružio se neprijatelju. Stoga je biskup pokazao kako se postupa s izdajicama. Dao je uništiti njegove vinograde, prodati šume, a kuću je dao obojiti u crno, razbiti vrata i prozore. Takav je crni prizor dok još nije bilo ulične rasvjete uzrokovao strah prolaznika u noćnim satima. No, biskup je ubrzo na tome mjestu izgradio lijepu svijetlu kuću – sjemenište. Ali, ime je ostalo, a oko mladih svećenika rojile su se svakakve priče. Današnje sjemenište nosi potpis velikog azagrebačkog arhitekta Hermana Bollea.

Šetnja nazvana Into the Forest traje pet sati, pokazuje vezu između Medvednice i grada, a namijenjena je strancima kojima je iz brošura teško shvatiti da postoje šume u samom središtu Zagreba

Dok smo šetali Zagrebom i vraćali se na Cvjetni trg brojni su prolaznici s oduševljenom pratili kostimiranu Ivu Sillu. Govori nam da su reakcije njezinin šetača uvijek izvrsne, a sve joj se više javljaju i same škole, koje svojim đacima žele pokazati Zagreb kroz drukčije oči:

– Na ovim se razgledima mnogo nauči, ali na opušten način. Često čujem od nastavnika i profesora da su dalje razvijali neke projekte u školama inspirirani mojim razgledima i pričama koje su čuli. U posljednje vrijeme je jako popularna tura o zagrebačkim frajericama, Zagrepčankama ili ženama koje su boravile u Zagrebu, a njihove su životne priče i odvažnost ispred našeg vremena, a kamoli njihova. Posebno me raduje što mi je u nepredvidivoj  2020. godini to bila najposjećenija tura jer to daje nadu da se turizam doista okreće u novom angažiranijem smjeru  – kaže Iva, i sama majka dviju malih, ali jakih žena.

Budući da su joj kćeri vrlo maštovite, lako ih zamišlja kako nasljeđuju njezin posao kazivačice pa da neke nove generacije šetača upoznaju s još starijim i nepoznatijim tajnama.

RAD U DOBA KORONE

Prošle gotovo dvije godine su u svijetu tura i aktivnosti obilježila grčevita nastojanja brojnih operatera da prenesu svoje poslovanje online. Iva nam otkriva da se nije odlučila na to ponajviše zato što je Secret Zagreb nastao jer i sama voli posjećivati lokacije. Virtualne ture ne voli te joj je jako teško iste nuditi drugima. Međutim, trudila se da ipak bude prisutna online, da održi aktivnosti na društvenim mrežama i stvara sadržaj i za one koji samo čeznu za našim krajevima.

– Secret Zagreb je preživio te dvije godine prvenstveno zahvaljujući domaćim gostima koje također zanimaju kreativni edukativni sadržaji. Nije bilo poslovnih kongresa, školskih posjeta, prekooceanskih gostiju, ali je bilo tinejđerskih rođendana, obiteljskih druženja i susreta prijatelja u tajnom Zagrebu. Godinu su definitivno obilježile intimne grupice. Mislim da govorim u ime svih koji se bave sličnim poslom, kad kažem da ćemo dobro zapamtiti svakog gosta i svakoga tko je na bilo koji način iskazao podršku našem poslovanju, zaključuje kazivačica i naša vodičkinja po tajnovim zagrebačkim lokacijama Iva Silla.

Čarolija je Zagreba to što ćemo u baš svakoj šetnji gradom, ako dobro gledamo, zamijetiti nešto što nikad prije nismo vidjeli