Znanost je prva na braniku budućnosti planete
Prezentiranih gotovo tri stotine radova i sudjelovanje njihovih više od osam stotina autora neupitno su potvrdili važnost temeljne ideje iniciranja i organizacije prve Europske GREEN konferencije, održane u Vodicama, s ciljem povezivanja znanstvenika i stručnjaka te naglašavanja nužnosti primjene višedisciplinarnog pristupa u zaštiti okoliša i prirode
Ekološka poljoprivreda i ekološko obrazovanje, gospodarenje otpadom, klimatske promjene, održivi turizam, okolišno pravo i zakonska regulativa, zelena arhitektura i gradnja, zelena ekonomiju i zelene tehnologije bile su samo neke u širokom spektru tema koje su kroz četiri dana obrađivane i prezentirane na stručno-znanstvenom skupu održanom u Vodicama.
Riječ je bila o prvom izdanju Europske GREEN konferencije (EGC 2023), koji je organiziralo Međunarodno udruženje znanstvenika i stručnjaka za zaštitu okoliša (IAESP) uz potporu Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku i mnogobrojnih partnerskih institucija.
Cilj konferencije bila je razmjena znanja i povezivanja znanstvenika i stručnjaka te naglašavanja nužnosti primjene višedisciplinarnog pristupa u zaštiti okoliša i prirode, poticanja cjelokupnog društva na brigu o okolišu. Dakako, svi su napori bili usmjereni ka iznalaženju rješenja za ublažavanju posljedica klimatske krize, koju svakodnevno osjećamo svi, te ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDG) i ostvarenju ciljeva Europskog Zelenog plana.
Stručnjaci iz različitih znanstvenih područja iznosili su svoje radove kroz usmene ili poster prezentacije na teme povezane sa zaštitom okoliša, a plenarna predavanja održali su ugledni svjetski stručnjaci iz različitih područja, uključujući profesore iz Mađarske, Norveške, SAD-a i Hrvatske. Njihova predavanja donijela su dragocjene uvide i znanja o različitim aspektima održivosti i zaštite okoliša.
Prezentiranih gotovo tri stotine radova i sudjelovanje njihovih više od osam stotina autora, neupitno su potvrdili važnost temeljne ideje iniciranja i organizacije prve Europske GREEN konferencije, odnosno okupljanja i zajedničkog višedisciplinarnog djelovanja znanstvenika i stručnjaka, rekla je po završetku skupa za Universitas portal prof. dr. sc. Mirna Habuda-Stanić, predsjednica Organizacijskog odbora EGC 2023:
– Institucije, sudionici i tematska područja konferencije istaknula su jednaku važnost istraživanja, znanja i djelovanja u području prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti. Ali i jednaku važnost te partnerstvo s akademskom zajednicom i stručnjacima iz područja biomedicine i zdravstva, a povrh svega iz područja društveno-humanističkih znanosti čija djelovanja započinju od najranijih životnih razdoblja i stoga jedino jamče ostvarenu svjesnost i nužnost odgovornog i održivog odgoja i obrazovanja naših budućih naraštaja.
Teme mnogobrojnih autora iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Kosova, Turske, Norveške, Švedske, Danske i Maroka te Sjedinjenih Američkih država potvrdile su da klimatske promjene i njihove posljedice imaju globalni predznak i ne poznaju granice među državama i narodima, no jednako naglasile da nam je temeljno polazište i jamac uspjeha lokalno djelovanje, zaključila je naša sugovornica. Podsjetimo, Habuda Stanić, profesorica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, bila je glavna inicijatorica i organizatorica studentske ISC Green konferencije održane prošle godine u Osijeku. Reportažu s tog događanja pročitajte također na Universitas portalu.
Studenti kao garancija uspješnosti zelene tranzicije
Mladi nam daju pravo na mali tračak nade u zeleniju i zdraviju budućnost
Među partnerskim institucijama koje su sudjelovale u organizaciji i realizaciji prve Europske GREEN konferencije u Vodicama bile su i sljedeće sastavnice Sveučilišta u Zagrebu: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
A Universitas portal s ponosom je odradio zadaću medijskog pokrovitelja konferencije.
Prvog dana skupa organizatore i sudionike konferencije pozdravili su šibensko-kninski župan Marko Jelić, koji se osvrnuo na ljepote šibenskog kraja te istaknuo važnost brige za okoliš i budućnost planete na kojem živimo, zatim gradonačelnik Vodica Ante Cukrov te ravnateljica NP Krka Nella Slavica. A konferenciju je službeno bila otvorila Andrea Strachinescu, članica Europske komisije i voditeljica Odjela za energetiku, nove tehnologije i inovacije pri Glavnoj upravi za pomorstvo i ribarstvo.
PLENARNA PREDAVANJA
Prof. dr. sc. Bálint Bachmann, rektor Sveučilišta Metropolitan u Budimpešti i prof. dr. sc. Gabriella Medvegy, dekanica Fakulteta inženjerstva i informacijskih tehnologija, Sveučilište u Pečuhu
– Suvremene norme u arhitekturi i udobnosti življenja –
Arhitektura se kontinuirano razvija i uzrokuje promjene oko klasičnih dužnosti arhitekta unutra. Volimo osjetiti koliko je ova profesija detaljna i slojevita, s dobro poznatim srodnim područjima uz arhitekturu, kao što su ‘izgradnja’, ‘dizajn’, ‘urbanist’, ‘dizajner interijera’ ili ‘produkt dizajner, itd.’
S druge strane, došlo je vrijeme takozvanih ‘tehnoloških zanimanja’. Prema „Strategiji industrije 4.0“, te nove profesije su: pametna mobilnost, pametne zgrade, pametne kuće, društvena mreža, poslovna mreža, pametna logistika ili pametna mreža. Pretpostavlja se da će se ove nove platforme križati s klasičnim alatima – sigurno bi se već mogli spojiti. Vrijeme osigurava da i arhitektura ne može proći bez ikakvog utjecaja. A što je s budućnošću? Kaže da su ‘život’, ‘zdravlje’, ‘hrana’ i ‘mobilnost’ ključne riječi. Svim ljudima će definitivno trebati mjesto za život. Ljudsko zdravlje također ima kontekst s arhitekturom budući da svoj život provodimo u izgrađenim fizičkim prostorima u 75-80 posto. Važno je kakva su ta mjesta. Hrana? To ne znači samo poljoprivredu, već mjesto za jelo i stvaranje. Želja za promjenom lokacije znači mobilnost u gradovima.
Zasigurno, arhitektura, urbana mjesta ili jednostavno njihove metodologije dizajna moraju biti osjetljivi na dnevne pojave. Prema nekim vodećim istraživanjima na Sveučilištu u Pečuhu, Fakultetu inženjerstva i informatike (Mađarska): urbana revitalizacija i manji ugljični otisak, izgrađena baština i inteligentna oprema, dobrobit i zdravstvena učinkovitost su kompatibilni. Svi ovi parovi imaju zajednički cilj: tražiti fizičke prostore za život u okruženju pogodnom za život – s obećanjem budućnosti. Neke izravne suvremene posljedice vidljive su na horizontu, kao što je tvrdnja da su zeleni, održivi ili energetski neovisni – uz podršku digitalizma, alata visoke tehnologije ili alternativnih metodologija dizajna. I dalje biti čovjek.
Prof. dr. sc. Eva Falch, predsjednica Nordijskog Foruma za hranu i članica EU Foruma za hranu, Norveško sveučilište za znanost i tehnologiju
– Izgradnja timova za budućnost održive hrane –
Naš globalni prehrambeni sustav ima veliki utjecaj na okoliš i očajnički se treba transformirati. Napor da se poboljša prehrambeni sustav zahtijeva stručnost iz više disciplina, sudionika u hrani, kreatora politika, građana i uključenost mladih generacija poput studenata kako bi se uspjelo u ovoj ambiciji.
Prehrambeni sustav odgovoran je za 26% svjetskih emisija stakleničkih plinova, a budući da se više od 1/3 sve hrane baca, 6-10% emisija stakleničkih plinova dolazi od hrane koja se nikad ne jede. Štoviše, drugi glavni izazovi su povezanost s globalnim prehrambenim sustavom, korištenje zastrašujućih izvora hrane, učinak na gubitak bioraznolikosti, nezdrava prehrana i nedostatak dostupne hrane za ranjive skupine.
Stoga je potrebno udružiti snage za poboljšanje današnjeg prehrambenog sustava. Ova će prezentacija uključivati izbor primjera nedavnih timova koji su stvoreni za mobilizaciju za održivu hranu na temelju akademske zajednice.
Prezentacija je pokazala ciljeve, aktivnosti, zajedničko stvaranje, metodologije i kako tim funkcionira. Nadalje, prezentacija je uključivati aspekte oko instrumenta Kodeksa ponašanja iz strategije EU-a „Od farme do stola“ koju sveučilište koristi kao strateški plan rada kako bi osiguralo rad prema budućnosti održive hrane.
Prof. dr. sc. Susan D. Richardson, Sveučilište u Južnoj Karolini (SAD), predsjednica Američkog društva za masenu spektroskopiju
– Poboljšanje sigurnosti vode za piće: rješavanje novih utjecaja i prepoznavanje važnih pokretača toksičnosti –
Dok su potrošači zabrinuti zbog farmaceutskih proizvoda i per- i polifluoriranih alkilnih tvari (PFAS) u njihovoj vodi za piće, najveću prijetnju predstavljaju nusproizvodi dezinfekcije (DBP), koji su neželjena posljedica korištenja kemijskih dezinficijensa kako bi voda bila mikrobno sigurna za piće. DBP nastaju reakcijom dezinficijensa s prirodnim organskim tvarima, bromidom i jodidom, kao i od antropogenih zagađivača, kao što su lijekovi.
DBP su prisutni na razinama koje su redove veličine viši od ostalih kontaminanata u nastajanju, a za mnoge je utvrđeno da su kancerogeni, genotoksični, mutageni, citotoksični ili toksični za razvoj. DBP su također povezani s rakom, pobačajem i urođenim manama u epidemiološkim studijama kod ljudi. Međutim, donedavno se većina istraživanja usredotočila samo na 11 DBP-a koje regulira američka EPA, a složena kemijska mješavina DBP-a u pitkoj vodi uglavnom je bila nepoznata.
Ova je prezentacija pokrila najnoviji znanstveni pregled novih DBP-a, uključujući nedavnu studiju za identifikaciju pokretača toksičnosti DBP-a u pitkoj vodi, studiju za procjenu utjecaja algi na stvaranje DBP-a i ponovnu upotrebu vode. Konačni cilj je otkriti te rizike kako bi se mogle primijeniti nove strategije za poboljšanje sigurnosti vode za piće.
Prof. dr. sc. Marina Tišma, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija Održivo i kružno biogospodarstvo
– Važnost obrazovanja u prijelazu s linearne na kružnu (bio)ekonomiju –
Linearnu ekonomiju, temeljenu na fosilnim resursima i konceptu „uzmi-napravi-otpad”, treba zamijeniti bioekonomija koja se temelji na biomasi (osobito rezidualnoj biomasi) kao glavnoj sirovini i usmjerena na cirkularnost i održivost. Međutim, prijelaz s linearne na kružnu (bio)ekonomiju donosi mnoge izazove i zahtjeve, od promjene javne svijesti do dobro obučenih ljudskih resursa u cijelom lancu vrijednosti.
Kao što je primijetila Inicijativa BioEast, nedostatak obrazovanja i vještina u bioekonomiji glavni je rizik za neuspjeh ciljeva Europskog zelenog plana i povezanih strategija EU-a. Stoga je obrazovanje o bioekonomiji prijeko potrebno na svim razinama obrazovanja te uz obrazovanje kreatora politika i poduzetnika. U predavanju se govorilo što je bioekonomija, koji su glavni pokretači bioekonomije, kako bi obrazovanje o bioekonomiji trebalo biti osmišljeno, kakve su trenutne prakse obrazovanja i osposobljavanja za bioekonomiju u EU i koji su koraci u obrazovanju potrebni da se ubrza prijelaz s linearnog na kružni način rada u ekonomiji.
