Znanost i visoko obrazovanje su najvrjednije investicije u budućnost i cjeloviti razvoj Hrvatske

Nacionalna razvojna strategija je hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj te služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika. Nacionalna razvojna strategija sadrži dugoročnu viziju razvoja Hrvatske i prioritete za ulaganje u desetogodišnjem razdoblju, a njom se određuju razvojni smjerovi i strateški ciljevi, koji se detaljno razrađuju u kratkoročnim i srednjoročnim nacionalnim planovima i planovima razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga je njezin sadržaj vrlo važan i pri njegovu izglasavanju ne bi bilo dobro zanemariti stav krovnog tijela koje skrbi o znanosti, visokome obrazovanju i tehnologiji.

Nacionalno vijeće u svojim je komentarima izrazilo stav da položaj znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Nacionalnoj razvojnoj strategiji nije dovoljno naglašen. I zaista, čitajući strategiju stječe se dojam da su znanost i visoko obrazovanje samo sporedni alati za jačanje turizma ili nekih drugih gospodarskih grana. S druge strane, Nacionalno vijeće ispravno upozorava da su upravo visoko obrazovanje i znanost nulti prioriteti bez kojih neće doći do prosperiteta specifičnih segmenata društva.

Prepoznatljivost male zemlje kao što je Hrvatska moguća je jedino uz snažno promoviranje njezine bogate kulture i to, prije svega, kroz ulaganje u društvene i humanističke znanosti u čijem se okviru ta kultura razvijala, te koje tu kulturu njeguju i proučavaju i presudne su za njezin daljnji razvoj. Takav stav, međutim, nije prepoznat u Nacionalnoj razvojnoj strategiji pa NVZVOTR upozorava da smještanje kulture na nižu prioritetnu razinu i njezino povezivanje s medijima kao ravnopravnim čimbenikom nipošto nije opravdano.

Nacionalno vijeće upozorilo je i na još neke kronične bolesti društvenog odnosa prema znanosti i visokom obrazovanju, među kojima je u prvom redu stalna podfinanciranost. Zbog manjka sredstava za znanstvena istraživanja i razvoj, Hrvatska već godinama gubi visokokvalificirane mlade ljude. Danas nam, primjerice, prijeti scenarij u kojem će mnogi mladi znanstvenici i doktori znanosti na početku svojih karijera koji su sudjelovali na projektima Hrvatske zaklade za znanost trajno “ispasti iz sustava”. Ne bi bio prvi put da se mladi znanstvenici u čije su karijere uložena znatna proračunska sredstva nađu na “brisanom prostoru” i tako budu prisiljeni svoj razvoj nastaviti u drugim zemljama koje će rado dočekati formirane mlade ljude. Takav gubitak i daljnje podcjenjivanje važnosti znanosti i visokog obrazovanja u društvu značajno bi kompromitiralo mogućnost Hrvatske da ostvari ambiciozne ciljeve navedene u nacrtu NRS-a.

Respektabilni doprinos koji je Nacionalno vijeće za znanost dalo u sklopu javne rasprave o NRS-u dokazuje da ovo “najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj” (čl. 6 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) odgovorno ispunjava svoje zakonske zadaće. Osim doprinosa javnoj raspravi o NRS-u, Nacionalno vijeće na sjednici 21. prosinca 2020. usvojilo je “Polazišta za strukturnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja” i utvrdilo konkretan plan rada na ostvarivanju zadaća koje proizlaze iz tog programskog dokumenta. Universitas će u idućim brojevima pobliže predstaviti tu važnu stratešku inicijativu.

---

Komentari Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR) na Nacrt prijedloga Nacionalne razvojne strategije (NRS) Republike Hrvatske do godine 2030.:

OPĆE OPASKE:

NVZVOTR je raspravio Nacrt prijedloga NRS-a na tematskoj sjednici kao i u svojim područnim znanstvenim vijećima, te svoje komentare i prijedloge podnosi u sažetom obliku, a priloge područnih znanstvenih vijeća kao dodatke tom sažetku.

NVZVOTR pozdravlja mogućnost komentiranja Nacrta prijedloga NRS-a te Nacionalne razvojne strategije koja će uslijediti. NVZVOTR-u kao najvišem stručnom tijelu u Republici Hrvatskoj za područja visokog obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja zadaća je strateško promišljanje područja za koja je zaduženo, i ono će se u budućnosti u vlastitim promišljanjima i odlukama pozivati i na nacionalnu strategiju kada bude donesena. Smatramo da je dobro da se donosi prijedlog nacrta kao “krovni dokument”. NVZVOTR je analizirao posebice one segmente koji se odnose na njegov djelokrug te će u elaboriranijem obliku uputiti neke prijedloge Vladi Republike Hrvatske, kad dovrši uobličavanje vlastitih strateških dokumenata koji se izravno tiču razvoja visokog obrazovanja i znanosti, a koje priprema preko tijela imenovanih za analizu stanja i oblikovanje prijedloga budućih rješenja. NVZVOTR drži da na taj način može pomoći usklađivanju svojih dokumenata i ciljeva strategije. NVZVOTR podupire povećanje sredstava koja će se izdvojiti za visoko obrazovanje i znanost na 3% BDP-a kao cilj strategije, jer drži da će se time osigurati okvir za provođenje zaključaka tih dokumenata.

Budući da je vremenski okvir za koji se strategija donosi 10 godina, NVZVOTR drži da je dobro da se u strategiji ostavi mogućnost onakvih promjena kakve mogu postati potrebne zbog promjena u prirodi i društvu koje se u trenutku donošenja strategije ne mogu do kraja ili uopće predvidjeti.

NVZVOTR smatra da je dobro i primjereno za Hrvatsku da se u Nacionalnoj razvojnoj strategiji naglašuju ciljevi kao što su cilj 4 “Globalna prepoznatljivost i jačanje međunarodnog položaja i uloge Hrvatske”, ili 6 “Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji”, ili 9 “Samodostatnost u hrani i razvoj bio-gospodarstva” i druga (među kojima nije dovoljno naglašeno očuvanje prirode, bioraznolikosti, voda i šuma), i pohvaljuje takve ciljeve. No čini nam se da se znanost i visoko obrazovanje, kao i tehnologija, ne smiju shvatiti kao pasivni podciljevi u okviru viših ciljeva, nego kao najvrjednije aktivne investicije u budućnost zemlje, u njezinu mladost, u njezin razvoj, pa tako i kao glavni preduvjet za gospodarski razvoj.

U strategiji kakva je na raspravi, predlažemo da se u najmanju ruku bitno jasnije naglase uloge znanosti (koja mora biti konkurentna, ali treba biti i otvorena), visokoga obrazovanja (koje služi i potrebama gospodarstva, ali i razvoju osobe i stvaralaštva), tehnološkoga razvoja (ne samo kao slijeđenja uvezenih modela i proizvoda, nego i kao proizvod vlastite pameti), a također i kulture (koja je glavni nositelj identiteta, a i “kvalitete života”), pod ciljevima 1, 2 i 4. Isto bi se moglo naglasiti i u okviru nekoliko drugih ciljeva.

 

OPASKE O POLOŽAJU VISOKOG OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOŠKOG RAZVOJA U NACRTU PRIJEDLOGA NRS-a:

1. INFORMATIZACIJA, DIGITALIZACIJA I DIGITALNA TRANSFORMACIJA:

U cilju brže informatizacije, digitalizacije i digitalne transformacije sustava visokog obrazovanja treba planirati i osigurati višegodišnje povećanje financijskih sredstava u državnom proračunu. Pritom valja imati na umu rizike koje mogu donijeti nove tehnologije, ako ih se ne koristi na odgovarajući način ili ih se zlorabi (digitalna demencija, digitalni terorizam, sigurnost sustava i drugo), te treba imati na umu da se ne mogu sve aktivnosti provesti digitalno.

 

2. ZAKONI, PROPISI I ODLUKE:

Ubrzati donošenje novih zakonskih propisa u području obrazovanja i znanosti, posebno zakonskih propisa kojima bi se ubrzalo sustavno rješavanje dualnog obrazovanja kao modela rješavanja deficitarnih zanimanja u funkciji hrvatskoga gospodarstva. Ubrzati donošenje dokumenta Mreža visokih učilišta i studijskih programa koje korespondira s dugoročnim potrebama hrvatskoga gospodarstva.

 

3. OTPORNOST DRUŠTVA NA KRIZE:

S obzirom na postavke iznesene u uvodnom dijelu strategije da treba jačati otpornost društva za suočavanje s novonastalom globalnom krizom uzrokovanom pandemijom zbog koronavirusa, NVZVOTR smatra da treba ojačati istraživanja u području biomedicine:

1. Uvrstiti biomedicinska istraživanja u prioritetne potrebe znanosti (npr. str. 42 Smjer 1)
2. Osigurati potrebna sredstva za taj sektor istraživanja (u većini EU zemalja ona raspolažu s oko 25% ukupnih sredstva istraživanja)
3. Jačanje medicinskih istraživanja odnosi se i na smjer 2, gdje treba ojačati nacionalni kapacitet za kontrolu zaraznih bolesti i cjepiva kao i prostorne, ljudske i infrastrukturne potencijale u zdravstvu.

S obzirom na promijenjeni okoliš, smanjivanje bioraznolikosti i klimatske promjene (preporučuje se definiranje strateški važnih istraživačkih tema u području zaštite biološke raznolikosti, funkcioniranja ekosustava i utjecaja klimatskih promjena), ali i društvene promjene izazvane gospodarskim i tehnološkim (gubit će se tisuće zanimanja, a time i radna mjesta), treba osigurati veću potporu temeljnim, kao i interdisciplinarnim, istraživanjima bez kojih je nemoguće ostvariti ciljeve iz razvojnog smjera 3.

 

4. DRUŠTVENE I HUMANISTIČKE ZNANOSTI:

U Nacionalnoj razvojnoj strategiji spominju se znanosti, ali kao prioriteti nižih razina pod strateškim ciljem 1 “Konkurentno i inovativno gospodarstvo”, pod podnaslovom “Razvoj znanosti i tehnologije”: između obrta i turizma. Osim toga, tu se naglašava STEM, digitalizacija i tržište, a ne spominju se humanističke i društvene znanosti. S obzirom na njihovu važnost čak i za kulturni turizam, mogla se bolje uvidjeti i njihova gospodarska korisnost, a da o velikoj spoznajnoj, društvenoj i kulturnoj vrijednosti za ljudski život i ne govorimo. S kulturom općenito nije bolje, ona se spominje pod naslovom “Poticanje kulture i medija”, dakle umjetničko stvaralaštvo i kulturna i povijesna baština stoje na razini podcilja, pa i tu kao da je to nešto spojeno s “medijima”.

A dok bi se očekivalo da će se makar u strateškom cilju 4 “Globalna prepoznatljivost i jačanje međunarodnog položaja i uloge Hrvatske” naglasiti uloga kulture (jer upravo je ona srednjoeuropska i sredozemna, a ne samo zemljopisni položaj) te humanističkih i društvenih znanosti, jer je zemlja u prvome redu po njima prepoznatljiva, o tome pisci NRS-a uopće ne govore.

Po gospodarstvu Hrvatska teško da može biti prepoznatljivija u svijetu nego Singapur, a možda ni bitno različita od Ekvadora ili Sirije, a po kulturi, humanističkim i društvenim znanostima sigurno mora biti jasno prepoznatljiva (kao što stoji: kao srednjoeuropska, sredozemna, a i jedinstvene kulturne povijesti, najmanje od ranoga srednjega vijeka do danas).

Predlažemo da se u tekstu Strateškog cilja 4. Globalna prepoznatljivost (str. 65.) tekst: “Radi razvoja i postizanja višeg stupnja sigurnosti i blagostanja Hrvatske, osobito će se raditi na političkom pozicioniranju i gospodarskom jačanju Hrvatske, uz istodobno očuvanje hrvatskog povijesnog i kulturnog identiteta u doba globalizacije. Promicati nacionalne interese u inozemstvu znači i promicati istinu o Hrvatskoj, hrvatskom narodu i njegovoj povijesti i sadašnjosti, posebno o Domovinskom ratu, o važnosti i doprinosu Hrvatske miru i stabilnosti u jugoistočnoj i srednjoj Europi te na Sredozemlju.” iza riječi “povijesti i sadašnjosti” tekst nadopuni ovako: “posebno o suvremenoj hrvatskoj povijesti, i kontroverznim temama i pitanjima, počesto netočno prikazivana i interpretirana, pa tako i o događajima u Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata, o poslijeratnom položaju Hrvatske i Hrvata u socijalističkom jugoslavenskom sustavu i nedvojbeno promicati istinu o Domovinskom ratu, o važnosti i doprinosu Hrvatske miru i stabilnosti u jugoistočnoj i srednjoj Europi te na Sredozemlju.”

 

5. LJUDSKI POTENCIJAL

Snažno podržavamo stav izražen u Nacionalnoj razvojnoj strategiji da su znanstvenici najveća snaga znanstveno-istraživačkog sektora i najznačajnija sastavnica ljudskog kapitala, koji je preduvjet za veću inovativnost poslovnog sektora, kao i stav da je obrazovanje društvena i gospodarska investicija s najvećim i najtrajnijim povratom, kako društvu tako i gospodarstvu.

Stoga se zalažemo da briga za mlade znanstvenike bude snažnije naglašena prilikom operacionalizacije NRS-a. Veliki je broj mladih znanstvenika (doktora znanosti i poslijedoktoranada) koji su kroz projekte HRZZ-a ušli u sustav, vrijedno radili i dostigli visoke znanstvene kompetencije, a država je u njihovo školovanje uložila značajna sredstva. Urgentna je potreba da se dio njih (oni najbolji) zadrži u sustavu znanosti, što je nemoguće uz trenutačnu restriktivnu politiku otvaranja novih radnih mjesta. Na taj način država školuje znanstveni kadar, a nakon velikog ulaganja više nema potrebe za tim ljudskim potencijalom koji onda odlazi iz Hrvatske ili se snalazi na druge načine i u konačnici napušta sustav. Gubitak cijele generacije mladih znanstvenika je realna opasnost, a upravo je to generacija znanstvenika koja bi u velikoj mjeri trebala svojim radom ostvariti ambiciozne strateške ciljeve NRS-a. Zato treba naći načine da se njih zadrži u postojećim znanstvenim organizacijama. To pretpostavlja stabilno, redovito, predvidivo i povećano financiranje znanstveno-istraživačke djelatnosti.

 

6. PASIVNA POZICIJA SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA TE TEHNOLOŠKOG RAZVOJA:

Obrazovanje i tehnološki razvoj u nacrtu prijedloga stalno se opravdano navode kao preduvjet razvoja društva i svih njegovih sektora, a obrazovani građani kao cilj. Međutim, dokument je u cijelosti postavljen tako da su znanost i visoko obrazovanje, koji to trebaju osigurati, postavljeni u pasivni položaj koji je k tome nisko u sveukupnoj hijerarhiji. Stoga je u nacrtu prijedloga teško prepoznati opetovani stav predlagača da su znanost i obrazovanje conditio sine qua non svekolikog razvitka pa se predlaže pobliže definiranje uloge znanosti i obrazovanja u ostvarivanju pojedinih ciljeva.

 

7. INTERDISCIPLINARNOST

Predlažemo da se u strategiji posveti pozornost i interdisciplinarnosti, što je u skladu s dokumentima Europske unije. Kroz razvoj interdisciplinarnih područja doći će do mnogih novih spoznaja, pa je nužno razviti sustav za poticanje suradnje znanstvenika različitih struka. Zato je u obrazovnom sustavu nužno omogućiti elastičnost u stvaranju različitih novih programa i njihovih kombinacija.

Ne inzistiramo na formulacijama, ali bi nam bilo drago da se u strategiji i njezinoj primjeni pojmovi, a time i ustroj ciljeva, raščiste.

Ovo je prinos rasprave na Nacionalnome vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj toj zadaći.