S više od tri desetljeća rada u naftnoj industriji, dr. sc. Zoran Čogelja je ime koje se uvažava kada se god povede kakva stručna rasprava o energetici, rudarstvu, bušenju nafte i plina. Naravno, sve je krenulo sa studiranjem na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pa me zanimalo može li se sjetiti koji je bio razlog da se upiše baš na tu sastavnicu zagrebačkoga sveučilišta.
– Kao mlad sam počeo raditi sezonski na benzinskim postajama INA-e u Šibeniku, i tad sam imao prvi doticaj s naftnim derivatima. Nakon završene srednje škole za kemijskog laboranta želja mi je bila nastaviti sa studijom ekonomije, a da istovremeno radim na benzinskoj postaji. Međutim, u Šibeniku u vremenu kad sam trebao odlučiti o studiranju, prestao je s radom studij ekonomije. Meni je i dalje bila želja studirati te mi je brat, koji je završavao studij građevinarstva u Zagrebu (a njegov studij smo smatrali „nadzemljem“), savjetovao da mi bilo mudro izabrati „struku pod zemljom“ i tako sam postao „naftaš“.
Kakve su vam uspomene na studentske dane, kojega se profesora i prijatelja nekako najviše sjećate?
– S profesorima s kojim sam najviše surađivao za vrijeme studija i nakon studija su vrhunski znanstvenici i stručnjaci. Nažalost, nekih od njih nisu više s nama. Akademik Mirko Zelić, profesor Srećko Čubrić, a od ostalih s kojima se povremeno čujem i viđam su profesori Krešimir Jelić, Josip Sečen, Bruno Saftić, Zdenko Krištafor, Zvonimir Hernitz… Svoj studenski život sam proveo u Studenskom domu Stjepan Radić na Savi, gdje sam upoznao i stekao vrhunske kolege i prijatelje. Samo neke od njih ću spomenuti imenom: Vladislav, Mladen, Milan, Davor, Berislav, Dražen, Denis, Krešimir, Tonkica, Željka, Sandra, Maja… Tu sam upoznao i svoju suprugu Katicu, s kojom imam dvije prekasne kćeri, Janju Mariju i Tenu.
STRATEŠKI VAŽNA INSTITUCIJA U EUROPI
Na čelu ste udruge koja okuplja alumne RGN fakulteta. Koja je uloga te organizacije, na koje sve načine povezujete bivše studente i s kojim ciljem?
– Program rada udruge AMAC-RGNF dao sam na izbornoj skupštini 16. veljače 2024., gdje sam izabran za predsjednika za mandatno razdoblje 2024. ‒ 2028. S jasnom vizijom: povezivanje svih bivših studenata RGNF‐a u Udrugu (proširenje članstva) i izgradnja uzajamnih odnosa suradnje između članova Udruge, unaprjeđivanje rada diplomiranih studenata RGNF‐a te afirmacija i promicanje njihove uloge i mjesta u društvu, poticanje javnog znanstvenog i stručnog mišljenja i stajališta o svim bitnim pitanjima razvoja rudarstva, geologije, geološkog inženjerstva i naftnog rudarstva… Kako to ostvariti? Suradnjom AMAC-RGNF-a s Alumni savezom Sveučilišta Zagreb, sa stručnim udrugama (HUGO, HUNIG, SRETNO), sa znanstvenim, istraživačkim ustanovama i zajednicama (znanstvena vijeća HAZU-a, IRB-a i dr.), suradnjom s gospodarstvom (Ina, Plinacro, Janaf, Crosco, STSI i dr.), s ministarstvima, agencijama, predstavnicima državnih uprava, organizacijom tematskih predavanje iz stručnih disciplina itd.
Kada se spomene RGN fakultet, automatski se pomisli na rudare koji s onim lampama na glavama kopaju u tamnim hodnicima duboko pod zemljom. Koliko je ovaj fakultet više od toga, što on znači na današnjoj europskoj sceni naftno-geološko-rudarske industrije?
– Rudarsko-geološko-naftni fakultet danas je daleko više od stereotipne slike rudara s lampom na čelu. Iako njeguje tradiciju i identitet povezan s rudarstvom, Fakultet je postao moderni, multidisciplinarni centar znanja koji se aktivno uključuje u rješavanje ključnih izazova današnjice – od energetske tranzicije do održivog upravljanja prirodnim resursima.
RGN fakultet je danas strateški važna institucija u europskom prostoru, ne samo kao obrazovni centar nego i kao znanstveni i industrijski akcelerator. Njegova uloga u oblikovanju održive budućnosti – kroz istraživanja, inovacije i obrazovanje – čini ga ključnim igračem u naftno-geološko-rudarskoj industriji, ali i šire.
Koliko su naši stručnjaci iz ove branše vidljivi i cijenjeni u Europi i svijetu? Vi ste osobno 2022. godine primili nagradu za životno djelo u sklopu nagrada SPE Europe Regional Awards Winners.
– Jedan od pionira naftno-plinskoga gospodarstva bio je Antun Lučić. Rođen je u Splitu 1855., a umro je u Washingtonu 1921. godine. Antun Lučić je bio rudarski inženjer koji je završio studij na Politehničkom institutu u Grazu u Austriji te se nakon završetka studija otisnuo preko Atlantika u SAD. Smatra se jednim od najzaslužnijih Amerikanaca u povijesti SAD-a, poznat po otkriću naftnog polja Spindletop u Teksasu, gdje je došlo do erupcije nafte, poznate kao The Lucas Gusher. Nafta je potekla u siječnju 1901. Oko 50.000 ljudi je došlo promatrati taj do tada neviđen prizor. On je vjerovao je da obližnji Spindletop Hill, u blizini grada Beaumonta, pokriva velik bazen nafte. S vremenom je Houston postao središte naftne industrije i dio globalnog naftnog kartela. Razvio je teoriju nakupljanja nafte oko solnih doma, uveo rotacijsko bušenje s isplakom, sigurnosne ventile za sprječavanje erupcija te geokemijsku prospekciju. Osnovao je Komitet za naftu i plin pri Američkom institutu rudarskih i metalurških inženjera, koji je kasnije postao Society of Petroleum Engineers International.
Siguran sam da je od tog vremena do danas mnogo naših kolega dalo velik doprinos u naftno-plinskom gospodarstvu, kako u zemlji tako i u cijelom svijetu, i na kopnu i na moru.
Nagrada SPE Europe Regional Formation Evaluation Award mi je dodijeljena u Bukureštu 2022. godine pod pokroviteljstvom SPE-ove regionalne direktorice za Europu, gospođe Laure Ioane Precupanu i u nazočnost dr. Kamela Ben-Naceura, predsjednika SPE-a. Nakon 28 godina rada u naftnoj industriji, doživio sam da dobijem Nagradu za životno djelo u disciplini Procjena formacije.
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Kakvo je danas stanje u hrvatskoj naftnoj industriji? Gdje smo jaki, gdje nam nedostaje ulaganja, stručnog kadra?
– Proizvodnja prirodnog plina iz Sjevernog Jadrana započela je 1999. godine. i do 2022. godine proizvedeno je 22 milijarde prostornih metara prirodnog plina, odnosno ≈ 19,8 milijuna TOE (Tona Ekvivalenta Nafte). Panonski bazen (kopnena polja). Eksploatacija traje od 1963. godine. Samo polje Molve (najveće) proizvelo je 22 milijarde m³ plina i 2 milijuna tona kondenzata od 1974. do 2024, odnosno ≈ 24 milijuna TOE.
Iako je sad puno veća proizvodnja plina u odnosu na naftu, svi navedeni podatci su relevantni i mogu se vidjeti u godišnjem izvješću na stranicama Instituta Hrvoje Požar.
Svoj sam životni vijek usmjerio prema struci, kolege u svijetu me cijene i drago mi ja da Hrvatskoj mogu pomoći da budemo energetski sigurni – što znači da moramo imati vlastitu proizvodnju. Bez dodatnih ulaganje nema istraživanja, a ni pronalaska novih rezervi ugljikovodika kao osnove za buduću proizvodnju. Moramo osigurati vlastiti transport kakav je u sustavu Plinacra i Janafa, moramo osigurati distribuciju do kućanstava… Veoma je važno imati i kvalitetan tim koji se bavi prodajom i marketingom. Zadnja, ali ne i manje bitna stvar je da moramo imati skladišta energije, bilo plina ili vodika, baterije u slučaju da u određenim trenutcima imamo manjak određenog energenta, da možemo iskoristiti skladištene viškove. Nešto slično kao reverzibilna hidrocentrala.
Hrvatska još uvijek uvozi više od 50 posto ukupne energije, uključujući: 80 posto nafte, 67 posto plina, 32,5 posto električne energije i 100 posto ugljena
Koji nam je sektor najjači: nafta, zemni plin, rude?
– Na ovo pitanje je teško dati jednoznačan odgovor. Nafta i plin su fluidi i imamo ih u nekoliko agregatnih stanja. Nalaze se na velikim dubinama u podzemlju, od nekoliko stotina metara do nekoliko tisuća metara, i ne možemo ih vidjeti klasičnim okom, već procijeniti s kompleksnim istražnim geofizičkim metodama kako bismo ih mogli eksploatirati tj, pridobiti na površinu. Rude ili minerali su većinom na površini ili u rudnicima, i u većem broju su u krutom stanju. U Republici Hrvatskoj rudnici ugljena i boksita su zatvoreni i neki su pretvoreni u muzeje. Prema sadašnjoj proizvodnji zemni plin ima prednost nad sirovom naftom, a onda i nad rudama.
Koliko je hrvatska industrija u cjelini okrenuta obnovljivim izvorima energije? Može li se dogoditi da jednog dana nestane nafte? Što onda?
– Hrvatska industrija i energetski sektor sve su više okrenuti obnovljivim izvorima energije, a zemlja se u posljednjim godinama pozicionirala među europske lidere u tom području. Hidroenergija je najzastupljenija, s udjelom od 38,4 posto u obnovljivoj električnoj energiji. Vjetroelektrane pridonose s 25,4 posto, a solarna energija još uvijek ima manji udio, ali brzo raste. Ostali izvori uključuju biomasu, bioplin i geotermalnu energiju. Hrvatska ima cilj da do 2030. godine obnovljivi izvori čine 36,4 posto ukupne potrošnje energije.
Iako je udio obnovljivih izvora visok, Hrvatska još uvijek uvozi više od 50 posto ukupne energije, uključujući: 80 posto nafte, 67 posto plina, 32,5 posto električne energije i 100 posto ugljena.
Da, ugljikovodici su neobnovljivi izvori energije te su kao takvi ograničeni, ali znamo da sadašnja potreba za njima iznosi 100 milijuna barela dnevno. Znamo i za rezerve u svijetu, ali i to nije egzaktno jer svijet nije u cijelosti istražen, kako na kopnu tako i na moru. Stoga ne mogu procijeniti kad će se to dogoditi. Što onda? Dotad treba napraviti energetski miks, ali bit će zanimljivo vidjeti kako zamijeniti ugljikovodike koji služe kao sirovina u proizvodnji plastike, lijekova itd.
STUDENTI KAO ISTRAŽIVAČI SVEMIRA
Ekolozi upozoravaju već godinama da su razni potresi, erupcije, cunamiji, pa i klimatske promjene, u globalu zapravo posljedica preintenzivne i preekstenzivne eksploatacije Zemlje i svih njezinih resursa. Da nam Planet vraća milo za drago. Što mislite o tome?
– Za praćenje klime na planetu Zemlji predlažem da se sateliti kojih ima u svemiru, usmjere na praćenje štetnih plinova koji odlaze u atmosferu iz pojedinih zemalja/kontinenata. Potom da se napravi monitoring i na osnovi tih parametra daje terapija za te zemlje ili kontinente. Jer, nema smisla štititi prostor iznad svoje zemlje i kontinenta kada se atmosfera iznad tih zemalja i kontinenata slobodno kreće, neovisno od te zemlje ili kontinenta. Mogu samo napomenuti da treba znati upravljati s plinovima u atmosferi da nam se ne bi dogodilo ledeno doba, a tad nije bilo ni nafte ni plina u proizvodnji u svijetu.
Predlažem da se sateliti kojih ima u svemiru usmjere na praćenje štetnih plinova koji odlaze u atmosferu iz pojedinih zemalja/kontinenata
Da se vratimo za kraj na RGN fakultet. Dekan Vladislav Brkić u jednom mi je razgovoru rekao: „Naši studenti mogli bi biti pioniri rudarstva na drugim planetima.“ Kako vi promišljate o potencijalima studenata RGNF-a jer – jedino kud se možemo širiti i jesu svemir i planeti, zar ne?
– Mislim da mi nismo dovoljno istražili svoj planet niti znamo što je u njegovoj jezgri, a ipak energija dolazi iz unutrašnjosti kao geotermalna energija. Ono što vidimo i što znamo, toga se ne bojimo, ali što je s onim što ne vidimo i ne znamo? Ipak vjerujemo da nas nešto pokreće, ili osjećaji ili temperatura ili hladnoća. I sam odgovor nije jednoznačan. Studenti RGNF-a, prijašnji, sadašnji i budući, sigurno će imati svoju ulogu u istraživanju Zemlje, planeta i svemira!
RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET DANAS, PREMA RIJEČIMA ZORANA ČOGELJE:
- Multidisciplinarnost i inovacije
- Fakultet razvija studijske programe koji integriraju rudarsku, geološku i naftnu struku s novim tehnologijama, uključujući umjetnu inteligenciju, digitalizaciju i održive metode eksploatacije.
- Programi se izvode na hrvatskom i engleskom jeziku, čime se otvara prema međunarodnoj akademskoj zajednici.
- Znanstvena i industrijska relevantnost
- RGNF je znanstvenoistraživački vrlo aktivan, s brojnim projektima u suradnji s domaćim i stranim institucijama.
- Njegovi stručnjaci objavljuju radove u prestižnim časopisima poput Journal of Earth Science, Ore Geology Reviews i Applied Clay Science.
- Uloga u europskoj i globalnoj industriji
- Fakultet je prepoznat kao važan partner u europskim projektima, poput TIMREX i DIM ESEE, koji se bave inovacijama u sektoru mineralnih sirovina.
- Aktivno sudjeluje u energetskoj tranziciji, istraživanju rijetkih minerala poput litija, te u razvoju ekoinženjerstva.
- Odgovor na globalne izazove
- RGNF se pozicionira kao institucija koja obrazuje stručnjake budućnosti – ne samo tehnički kompetentne nego i društvenoodgovorne pojedince, spremne za izazove poput klimatskih promjena, digitalne transformacije i geopolitičkih nestabilnosti.
DAVANJA DRŽAVI I CIJENA GORIVA
Meni kao laiku, ali i brojnim vozačima koje poznajem, nije jasan sljedeći razvoj događaja: kada barel naftne poskupi, cijene benzina i dizela na benzinskim postajama uredno idu gore, no kada čitamo da je nafta na svjetskom tržištu pojeftinila, rijetko se dogodi da i benzinske spuste cijene svojih proizvoda. Kako to, kako to, rekao bi pjesnik?
– U klasičnoj ekonomiji cijena proizvoda dirigirana je ponudom i potražnjom za većinu proizvoda koju kupujemo, osim naftnih derivata i plina. Jer, osim ponude i potražnje, na cijenu utječe više parametra, a jedan od većih parametra je porez koji ide državi, i za svaku je državu različit. U Hrvatskoj značajan dio maloprodajne cijene goriva čine porezi i trošarine, a ukupna davanja državi mogu iznositi i do 50 posto cijene goriva.
Tko je Zoran Čogelja?
Rođen je 1967. u Šibeniku, gdje je završio srednjoškolsko obrazovanje za kemijskoga laboranta. Diplomirao je 1993. na Sveučilištu u Zagrebu na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu i stekao zvanje diplomiranoga inženjera naftnog rudarstva.
Izradio je i obranio doktorski rad 2011. godine na RGN fakultetu pod naslovom Identifikacija preostalih ugljikovodika u ležištu karotažom pobuđene radioaktivnosti te stekao akademski stupanj doktora znanosti iz naftnog rudarstva.
Karijeru u INA Naftaplinu započinje 1994. na poslovima pripravnika, projektanta do eksperta geofizičkih mjerenja. Nakon toga obavlja poslove kao direktor Službe za procjenu formacije od 2008. godine, a nakon nekoliko reorganizacija, obavljao je poslove direktora Službe za geofiziku i procjenu formacije te Službe za procjenu formacije i operativnu geologiju, direktora Podzemlja i direktora Odnosa s državom i lokalnom upravom te je sad direktor za ishođenje dozvola u IPNP-u INA-e.
