Združeni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Prema podatcima iz srpnja 2024. godine, u Hrvatskoj nedostaje oko 5 000 odgojitelja, što je  značajan izazov za sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. S obzirom na to da se u Taškentskoj deklaraciji navodi kako će do 2030. godine nedostajati oko 9 000 000 stručnjaka  u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, manjak od 5 000 odgojitelja u Hrvatskoj vjerojatno će se povećavati u idućih pet godina. Manjak stručnoga kadra dovodi do preopterećenja postojećih odgojitelja i, u nekim slučajevima, do zapošljavanja nestručnih osoba kako bi se popunile praznine. Situacija je posebice teška u manjim sredinama te u sredinama u kojima ne postoje ustanove koje obrazuju odgojitelje.

MEĐUINSTITUCIJSKA SURADNJA: POVEZIVANJE SJEVERA I JUGA

Suradnja između visokoobrazovnih institucija, poput Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Dubrovniku, iznimno je važna za ravnomjeran razvoj obrazovnog sustava u Hrvatskoj. Ta je sinergija zapravo most između sjevera i juga zemlje, omogućujući razmjenu znanja, resursa i najboljih praksi. Suradnja se ostvaruje različitim aktivnostima, no u kontekstu društvene odgovornosti nužno je povezivanje kako bi se osiguralo inicijalno obrazovanje odgojitelja na krajnjem hrvatskom jugu.

Ta je suradnja važna u kontekstu izjednačavanja obrazovnih mogućnosti za sve studente, bez obzira na njihov zemljopisni položaj. Primjer je takve suradnje organizacija budućega združenog studija, gdje studenti imaju priliku učiti od vodećih stručnjaka u području RPOO-a te sudjelovati u interdisciplinarnim projektima koji obogaćuju njihova znanja i vještine.

Međuinstitucijska suradnja ključna je u postupku reakreditacije visokih učilišta jer omogućuje razmjenu stručnosti, iskustava i najboljih praksi, čime se unaprjeđuje kvaliteta obrazovanja. Suradnja između visokih učilišta, agencija za osiguravanje kvalitete i drugih relevantnih tijela osigurava objektivnost i transparentnost u procjeni. Uključivanje različitih perspektiva doprinosi prepoznavanju slabosti i poticanju poboljšanja, što je važno za kontinuirani razvoj. Također, povezivanje sa srodnim institucijama pomaže visokim učilištima uskladiti standarde s globalnim zahtjevima i ojačati njihovu konkurentnost. Tako međuinstitucijska suradnja postaje temelj za održavanje izvrsnosti u visokom obrazovanju.

ZDRUŽENI STUDIJ RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Združeni studiji inovativan su oblik obrazovanja koji omogućuje studentima pristup raznovrsnim izvorima znanja i stručnosti. Taj model obrazovanja temelji se na suradnji više obrazovnih institucija koje zajednički oblikuju i provode nastavne programe. Združeni studiji omogućuju studentima da steknu teorijska znanja te na praktičnoj nastavi i sudjelujući u istraživačkim projektima primijene ta znanja u stvarnim odgojno-obrazovnim uvjetima.

Jedna je od ključnih prednosti združenih studija njihova interdisciplinarnost. Studenti imaju priliku raditi s mentorima iz različitih područja, što im omogućuje razviti širi pogled na svoju profesiju i bolje razumjeti različite aspekte rada s djecom. Takav pristup obrazovanju pridonosi edukaciji odgojitelja osposobljenih za suočavanje s izazovima suvremenoga odgojno-obrazovnog sustava. Takav pristup obrazovanju odgojitelja odgovara standardu kvalifikacije odgojitelja djece rane i predškolske dobi koji kroz izborne skupove ishoda daje prilike razlikama u pristupu, ovisno o kontekstu.

VAŽNOST ODGOJITELJSK E PROFESIJE

Razdoblje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja jedno je od najvažnijih razdoblja u životu svakoga djeteta jer postavlja temelje za kasniji razvoj i učenje. U tom se razdoblju djetetov mozak najintenzivnije razvija, pa su iskustva i okružje kojima je dijete izloženo  presudna za njegov cjelokupni razvoj. Upravo u tom području dolazi do izražaja važnost profesije odgojitelja. Odgojitelji nisu samo osobe koje se brinu o osnovnim potrebama djece; oni stvaraju poticajna okružja koja podupiru učenje, istraživanje i razvoj djeteta, uzimajući u obzir jedinstvene potrebe svakoga pojedince.

Republika Hrvatska prepoznaje važnost predškolskog odgoja i obrazovanja u cjelovitom obrazovnom sustavu jer je neizostavan u razvoju pojedinca i društva u cjelini. Ipak, unatoč tomu što su znanstvena istraživanja nebrojeno puta potvrdila kako ulaganje u predškolski odgoj ima najviše povrata za društvo, odgojitelji se često suočavaju s podcjenjivanjem vlastite profesije. Upravo je zbog toga potrebno trajno podizati svijest o njihovoj ulozi i osigurati da ova profesija dobije mjesto koje zaslužuje u društvu.

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao najstarija i najveća institucija za obrazovanje odgojitelja u Hrvatskoj, ima ključnu ulogu u podizanju digniteta odgojiteljske profesije. Visokokvalitetnim studijskim programima, programima cjeloživotnog obrazovanja i znanstvenoistraživačkim radom Fakultet osigurava obrazovanje stručnjaka koji su spremni odgovoriti na složene zahtjeve suvremenog odgojno-obrazovnog sustava. Njegova posvećenost kontinuiranom razvoju profesije i promicanju važnosti ranog i predškolskog odgoja doprinosi većem društvenom prepoznavanju i vrjednovanju rada odgojitelja.

UČITELJSKI FAKULTET U ZAGREBU – TRADICIJA OBRAZOVANJA ODGOJITELJA

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu povijesni je i suvremeni temelj obrazovanja odgojitelja u Hrvatskoj. Osnovan kao prva institucija za obrazovanje odgojitelja, ovaj Fakultet više od pola stoljeća oblikuje naraštaje stručnjaka koji postaju nositelji promjena u predškolskom odgoju i obrazovanju. Tradicija Učiteljskoga fakulteta temelji se na izvrsnosti, inovacijama i predanosti osiguravanju visoke kvalitete obrazovanja. Fakultet kontinuirano prilagođava svoje programe potrebama suvremenoga društva, integrirajući najnovija znanstvena istraživanja i najbolje prakse u edukaciji.

Program obrazovanja odgojitelja na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, osim na teorijsko znanje, naglasak stavlja na praktičnu nastavu, gdje studenti radeći u vrtićima uz mentorstvo stručnih odgojitelja stječu iskustvo rada s djecom. Takav integrirani pristup obrazovanju ne samo da priprema studente za izazove u struci, nego im omogućuje da razviju samopouzdanje i kompetencije potrebne za odgovorno obavljanje svog posla.

DRUŠTVENA ODGOVORNOST UČITELJSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: OSIGURANJE POTREBNOGA BROJA KVALITETNOGA KADRA

Osiguranje dovoljnoga broja kvalificiranih odgojitelja jedan je od ključnih izazova s kojima se suočava hrvatski obrazovni sustav. S povećanjem broja djece uključene u predškolski odgoj, javlja se potreba za povećanjem kapaciteta vrtića i zapošljavanjem većeg broja odgojitelja. No, kvantitativno povećanje mora biti popraćeno i osiguravanjem kvalitete kadra, što zahtijeva sustavnu potporu države, obrazovnih institucija i lokalnih zajednica. Osim toga, važno je podizati svijest javnosti o važnosti ove profesije te poticati mlade ljude da se odluče za karijeru u predškolskom odgoju. To zahtijeva zajedničke napore svih dionika, uključujući predstavnike obrazovne politike, akademsku zajednicu i širu javnost.

Taškentska deklaracija, donesena na UNESCO-voj Svjetskoj konferenciji o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju 2022. godine u Taškentu, ističe globalni problem s manjkom kvalificiranih odgojitelja. Dokument je važan korak u prepoznavanju i rješavanju izazova u osiguravanju kvalitetnoga predškolskog odgoja. Prema podatcima iznesenima u deklaraciji, milijuni djece diljem svijeta, posebice u ruralnim i nerazvijenim područjima, nemaju pristup kvalitetnom ranom odgoju zbog nedostatka stručno obrazovanih odgojitelja. Taškenska deklaracija poziva na hitne mjere, uz ostalo u ovim područjima:

1. Ulaganje u obrazovanje i zapošljavanje odgojitelja: Potrebno je osigurati dovoljan broj kvalificiranih odgojitelja kako bi se svako dijete imalo priliku razvijati u poticajnom okružju. To uključuje financiranje obrazovnih programa za odgojitelje i povećanje broja stipendija za studente koji se odluče za ovo zanimanje.
2. Kontinuirano stručno usavršavanje: Naglasak je na važnosti cjeloživotnoga učenja i profesionalnoga razvoja odgojitelja kako bi se osigurala njihova spremnost na izazove u radu s djecom u različitim kontekstima.
3. Interdisciplinarna suradnja: Prepoznaje se potreba za suradnjom između odgojitelja, roditelja, zdravstvenih djelatnika i lokalnih zajednica u stvaranju cjelovitoga sustava potpore djetetovu razvoju.

STANDARD KVALIFIKACIJE – SVEUČILIŠNI PRVOSTUPNIK (BACCALAUREUS)/ SVEUČILIŠNA PRVOSTUPNICA (BACCALAUREA) RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) osigurava standardizaciju obrazovanja odgojitelja, definirajući jasne kriterije za kompetencije koje studenti trebaju steći tijekom studija. Usklađenost programa obrazovanja odgojitelja s HKO-om jamči da budući odgojitelji imaju potrebnu stručnost i kompetencije za rad u vrtićima te da zadovoljavaju standarde struke na nacionalnoj i europskoj razini. Upravo će se budući združeni studij temeljiti na kvalifikaciji opisanoj u HKO-u. Odgojitelj djece rane i predškolske dobi ima ključnu ulogu u oblikovanju temelja za djetetov razvoj jer je predškolsko razdoblje jedno od najosjetljivijih i najvažnijih u životu svakog pojedinca. Standardi kvalifikacija za ovu profesiju temelje se na jasno definiranim ishodima učenja koji osiguravaju da odgojitelji steknu potrebne kompetencije za obavljanje odgovorne uloge u odgojno-obrazovnom procesu. Vrsnoću u obrazovanju odgojitelja jamči dosezanje ovih skupova ishoda:

• Okružje za stvaralačko izražavanje djece i participaciju
• Digitalna pismenost
• Unaprjeđenje kvalitete ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja
• Rana prevencija i intervencija u kontekstu dječjeg vrtića
• Krizna stanja i upravljanje krizom
• Umjetnički izričaj u ranoj i predškolskoj dobi
• Cjeloviti razvoj djeteta rane i predškolske dobi
• Okružje za cjeloviti razvoj, učenje i igru djeteta rane i predškolske dobi
• Razvoj ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u suvremenom sociokulturnom kontekstu
• Razvoj kurikula u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
• Praćenje, dokumentiranje i vrjednovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju
• Komunikacija i suradnja sa sustručnjacima, obitelji i zajednicom
• Profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje
• Zaštita dobrobiti djece rane i predškolske dobi.

Ti skupovi ishoda učenja osiguravaju razvoj ključnih područja odgojno-obrazovne prakse, uključujući razumijevanje djetetova razvoja, primjenu edukativnih metoda, suradnju s obiteljima, refleksivnost u radu te usklađenost s etičkim i zakonskim normama. Taj okvir također omogućuje povećanu mobilnost studenata i stručnjaka unutar Europske unije, što doprinosi razmjeni znanja i iskustava te unaprjeđenju kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj.

ZNANSTVENI DOSEZI U MEĐUNARODNOM OKRUŽJU

Hrvatski odgojitelji i znanstvenici sve se više uključuju u međunarodne projekte i istraživanja, doprinoseći razvoju znanosti i prakse u području predškolskog odgoja. Sudjelovanje u tim projektima omogućuje razmjenu znanja i iskustava s kolegama iz drugih zemalja te implementaciju najnovijih znanstvenih spoznaja u hrvatski obrazovni sustav. Primjer je međunarodne suradnje sudjelovanje Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u europskim istraživačkim projektima koji se bave inovativnim pedagoškim pristupima, razvojem profesionalnih kompetencija odgojitelja i upotrebom suvremenih tehnologija u obrazovanju, uz istraživanja i znanstvene publikacije u području RPOO-a. Ti projekti ne samo da jačaju ugled Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nego doprinose i kvaliteti obrazovanja na nacionalnoj razini.

Ulaganjem u odgojitelje, Republika Hrvatska ulaže u svoju budućnost. Njihova profesionalnost, stručnost i posvećenost temelj su društva koje cijeni obrazovanje, jednakost i razvoj svakoga djeteta.

Pišu: prof. dr. sc. Blaženka Filipan-Žignić, dekanica i izv. prof. dr. sc. Adrijana Višnjić-Jevtić, prodekanica za nastavu Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu