Zdraviji gradovi kroz održivu mobilnost

Događaj koji su organizirali Sveučilište u Zagrebu u ulozi EIT Health Huba za Hrvatsku i Invento Capital Partners u ulozi EIT Urban Mobility huba za Hrvatsku, okupio je brojne stručnjake iz različitih područja, uključujući zdravstvo, tehnologiju, klimatologiju i urbanu mobilnost.

Prvi panel pod nazivom Disati slobodno, živjeti zdravo, na kojem su se okupili stručnjaci koji su podijelili uvide o kakvoći zraka i utjecaju njegova onečišćenja na ljudsko zdravlje, moderirao je Siniša Peleš iz Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

DISATI SLOBODNO

Doc. dr. sc. Andrea Vukić Dugac, specijalistica za plućne bolesti s KBC-a Zagreb, istaknula je kako su KOPB i astma sve češće povezani s onečišćenjem zraka, a ne samo s pušenjem, kao što je nekoć bilo. Zabrinjavajuće je da onečišćenje zraka sada utječe i na razvoj dječjih pluća, što može dovesti do razvoja bolesti u kasnijem životu.

Dario Brzoja iz DHMZ-a objasnio je da unatoč tomu što je danas kakvoća zraka bolja nego prije desetak godina, Hrvatska se još uvijek suočava s česticama dušikovih oksida i ozona poput PM₁₀ i PM_2,5. Klimatske promjene, pak, dodatno pogoršavaju situaciju, osobito tijekom sušnih razdoblja kada štetne čestice dulje lebde u zraku. Dotaknuo se i teme o saharskom pijesku koji sve češće dolazi do naših krajeva i još uvijek nije potpuno istražen. Zna se da prikuplja onečišćenja iz drugih europskih područja, primjerice iz sjeverne Italije. Istaknuo je da je nužna suradnja građana i donositelja politika kako bi se onečišćenje svelo na minimum.

Dr. sc. Ivana Ćosić iz DHMZ-a naglasila je važnost neprekidnoga praćenja kakvoće zraka putem mjernih postaja diljem Hrvatske. Te postaje automatski analiziraju lebdeće čestice te prenose podatke u baze, koje u slučaju da otkriju povećane razine onečišćenja, obavješćuju lokalne vlasti koje su pak dužne obavijestiti građane i poduzeti potrebne korake da bi se smanjilo onečišćenje.

Fokus na prevenciju i edukaciju bio je ključan zaključak panela. Zdraviji gradovi zahtijevaju interdisciplinarnu suradnju i zajednički napor svih dionika – od građana do donositelja politika i tehnoloških inovatora

Barbara Bekavac, dr. med., sa Zavoda za javno zdravstvo istaknula je važnost “zelenih otoka” – zelenih oaza unutar gradova kao područja s pozitivnim utjecajem na zdravlje i bioraznolikost u urbanim sredinama.
Dr. sc. Marko Gerić s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada podijelio je zanimljive činjenice o poboljšanju kakvoće zraka u zatvorenim prostorima: primjerice, tri biljke ‒ svekrvin jezik, zlatni puzavac i areka palma ‒ mogu zajedno podići razinu kisika u prostoriji za 1 %.

Drugi panel, Nebo je granica, moderirao je Karlo Kukec iz tvrtke Invento Capital Partners i pritom se dotaknuo uloge bespilotnih letjelica (dronova) u urbanim sredinama i njihove primjene u kontekstu održivosti. Domagoj Ćorić iz tvrtke Arkensight predstavio je načine na koje dronovi transformiraju prikupljanje podataka u realnom vremenu, čime olakšavaju svakodnevicu korisnicima. Kao jedan od vrlo korisnih načina korištenja dronova istaknuta je primjena dronova za prijevoz medicinskih potrepština u zabačena područja.

NEBO JE GRANICA

Dušan Jelić iz tvrtke Biota Group govorio je o inovativnim projektima poput pošumljavanja  pomoću dronova, kao i o detekciji ilegalnih odlagališta otpada. Vilko Klein iz tvrtke Stratowave Connect upozorio je na izazove u regulaciji dronova u urbanim sredinama, naglašavajući da sigurnost mora biti prioritet.

Rasprava o ulozi umjetne inteligencije u odlučivanju – tzv. human in the loop – bila je jedna od najintrigantnijih točaka. Zaključeno je da, unatoč napretku umjetne inteligencije, ljudi moraju imati ključnu ulogu u donošenju odluka, a uloga umjetne inteligencije treba ostati analitička, pogotovo kad je riječ o zračnom prometu.

 Događaj je bio odlična prilika za razmjenu mišljenja o ključnim pitanjima održive mobilnosti i zdravlja u gradovima. Kakvoća zraka, posebice u urbanim sredinama, bila je jedna od glavnih tema, a zaključak svih sudionika bio je da je edukacija građana presudna. Također, fizička aktivnost i stvaranje održivih “zelenih otoka” u gradovima prepoznati su kao koraci prema poboljšanju kvalitete života i smanjenju zdravstvenih rizika.

Tehnologija, uključujući dronove i umjetnu inteligenciju, pokazala je velik potencijal u preobrazbi urbanih sredina, ali regulacija i sigurnost ostaju ključna pitanja.

Tijekom panela za sve su okupljene predstavljene inicijative EIT Health i EIT Urban Mobility zajednica znanja i inovacija, fokusirane na povezivanje razvojnih tvrtki s velikim korporacijama i javnim institucijama poput Startups meet Pharma, Startups meet Healthcare providers i RIS Innovation Call EIT Health zajednice te Main Innovation Call i Raptor Urban Mobility zajednice.

Događaj je pokazao da zdraviji gradovi zahtijevaju interdisciplinarnu suradnju i zajednički napor svih dionika – od građana do donositelja politika i tehnoloških inovatora.