Zbog poplave odlikaša, djeci šaljemo krivu poruku!

Svečano je proslavljen Dan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je ponovo bilo riječi o nedovoljnom ulaganju države u sustav znanosti i obrazovanja. Baš kao i na nedavnoj proslavi Dana Sveučilišta u Zagrebu, Dies Academicus 2021.

Predsjednik Republike Zoran Milanović okarakterizirao je FER kao elitni studij, gdje se njeguje elitna disciplina. I kazao je da je ovo fakultet na koji su pravnici poput njega, i studenti drugih grana društveno-humanističkih znanosti, uvijek gledali s dozom strahopoštovanja i mistike. Zašto? Zato jer je FER uvijek bio fakultet na koji su dolazili učenici najboljih zagrebačkih i hrvatskih škola. Njihovom talentu dana je strateška potpora, i to je postala tradicija. No, bez ulaganja države ne ide, istaknuo je Milanović:

– Ne možemo očekivati rezultate ako ne ulažemo. Drugo najstarije sveučilište u Nizozemskoj ima 30 tisuća studenata i proračun od milijardu eura. Nizozemska je dvostruko bogatija od Hrvatske po kvaliteti kupovne moći. Ali ne šest puta bogatija, kao što bi nesrazmjer između financiranja zagrebačkog i tog nizozemskog sveučilišta sugerirao. Zagrebačko bi sveučilište, dakle, trebalo imati proračun od milijardu eura. Kada bi imalo „samo“ 500 milijuna eura, to je već ogromna razlika. Ali nema. Zato toliko o tome pričam i na to upozoravam.

Svakome se u džepu danas nalazi pametni mobitel, dodao je Milanović, koji ne bi postojao da američka država nije od 50-tih godina ulagala ciljano u razvoj tehnologija. Dakle, razvijana je tehnologija novcem poreznih obveznika. Bez toga, nema veselja, smatra Predsjednik, i ne vrijedi pritom američka uzrečica „No guts, no glory“. U slučaju razvoja znanosti i tehnologije više vrijedi „No money, no glory“:

– Ovo je najvrjednija škola, akademija koju imamo. U koju su generacije Hrvatica i Hrvata, naših ljudi, hrlili iz Dalmacije i drugih krajeva na školovanje. A prije toga su mogli samo u Beč i dalje na Zapad, ako bi im roditelji bili dovoljno bogati. Danas je ovo škola koja je omogućila brojnim našim sugrađanima kvalitetniji život, kroz obrazovanje i znanost. A to je sve što želim svima nama, kvalitetniji život!

Fakultet elektrotehnike i računarstva, rečeno je na svečanosti, prema brojnim metrikama zauzima prvo mjesto među istraživačkim institucijama u Republici Hrvatskoj, a ta je kvaliteta prepoznata i izvan granica zemlje. Posebno je važan podatak da se na FER-u trenutačno provodi 260 projekata ukupne vrijednosti gotovo 3 milijarde kuna, od čega sedmina otpada na FER i namijenjena je zapošljavanju istraživača i nabavi istraživačke opreme.

Damir Boras obratio se uzvanicima ne samo kao rektor Sveučilišta u Zagrebu nego i kao alumni ovog fakulteta, na kojem je diplomirao, kako sam kaže, davne 1974. godine. Rektor je napomenuo da je FER jedna od perjanica ne samo zagrebačkog sveučililišta, nego i cijeloga tehničkoga područja naše zemlje, ponajprije jer se bavi onime što je budućnost – informatičkom tehnologijom, proizvodnjom energije, umjetnom inteligencijom. Prva i osnovna misija Sveučilišta u Zagrebu, poručio je rektor Boras, jest stvaranje vrhunskog visokog obrazovanja, temeljenog na vrhunskoj znanosti. No, kada bi se oslanjali samo na financiranje od države, koje je nedostatno i polovično u odnosu na prosjek Europske unije, ne bismo se mogli baviti takvom znanošću:

 – Kada se govori o zakonskim reformama, važno je znati zašto nam one trebaju. Ako želimo povećati izvrsnost, povećati još bolju prisutnost naših mladih na našem i svim drugim javnim sveučilištima, moramo osigurati dobro financiranje visokog školstva. A da bi osigurali kvalitetu nastavnika, moraju se promijeniti i druge stvari, ne samo Zakon o znanosti. Mora se promijeniti Zakon o radu. Jer ako ne možete pohvaliti, nagraditi izvrsne nastavnike, te zamijeniti one lošije boljima, nećete uspjeti ništa poboljšati. Bez promjene Zakona o radu novi Zakon o znanosti će biti samo prazno slovo na papiru, kao što je bio i dosad, zaključio je zagrebački rektor.

U svome dvadesetminutnome govoru, dekan FER-a Gordan Gledec pokušao je odgovoriti na pitanje jesmo li spremni za transformaciju cjelokupnog gospodarstva u inovativno? Gospodarstvo utemeljeno na znanju počiva na inovacijama koje proizlaze iz znanstvenih istraživanja?

Buduće znanstvenike stvara obrazovni sustav, a on se puni iz raspoloživog demografskog bazena. Ipak, rekao je Gledec, promatramo li već samo osnovnoškolsko obrazovanje, ne možemo zamisliti lošiji početak lanca sustava vrijednosti na kojima počiva ekonomija utemeljena na znanju, inovacijama i poduzetništvu. Hrvatska bi, naime, po broju učenika koji su završili osmi razred osnovne škole s ocjenom 5,00 trebala biti daleko ispred Singapura po broju genijalaca – samo u Gradu Zagrebu više od jedne petine osnovnoškolaca su superodlikaši, odnosno gotovo 1600 učenika završilo je osmi razred sa „superpeticom“. Poruka koju tako šaljemo učenicima loša je na više razina, upozorio je dekan FER-a:

– Kažnjava se svaki, pa i najmanji neuspjeh, i djeci se od ranih nogu šalje poruka da je neuspjeh nešto što treba najoštrije kazniti – već ih samo jedna zaključena četvorka može onemogućiti u upisu željene srednje škole! Učenicima se šalje poruka da moraju biti najbolji u svemu, što ih zapravo neće učiniti dobrim ni u čemu i onemogućit će im prepoznavanje onoga u čemu su dobri i za što su nadareni.  Kako je moguće da Hrvatska kao rasadnik superodlikaša postiže ispodprosječne rezultate na PISA testovima? To pokazuje gdje nam je obrazovni sustav i da ga nužno treba mijenjati. Da bismo mi na fakultetu vidjeli promjene, treba proći dvanaest godina – osam razreda osnovne i četiri srednje škole, a to su tri izborna ciklusa, za vrijeme kojih će barem jednom doći do promjene vlasti, zaustavljanja reforme i pokretanja nove, s jednakim nikakvim šansama za uspjeh. Još će mnoge generacije biti žrtve ovakvog sustava, sve dok netko ne shvati da je obrazovanje, kao i obrana, nacionalni interes oko kojeg treba postići konsenzus.

Za lošu situaciju u školama, pojašnjava Gledec, nimalo nisu krivi učitelji, koji su osim potpune degradacije ugleda učiteljskog poziva u društvu često izloženi grubim pritiscima da djeci dodjeljuju ocjene koje nemaju uporište u stvarnom znanju. To je pogubno najviše zato što od samog početka urušava sustav vrijednosti za preostali tijek obrazovanja, ali i profesionalni put mladih ljudi. Sve te negativnosti propagiraju se ne samo do fakulteta, nego i kasnije.

– Stoga je potrebno uvesti objektivno vrednovanje učeničkog znanja na osnovnoškolskoj razini, a učiteljima vratiti dignitet i prepustiti im da neometano rade svoj posao! Mnogi u ovakvoj situaciji niti ne žele raditi kao učitelji, što posebno teško pogađa područje STEM. Bez toga nema promjena na bolje u cijelom preostalom lancu obrazovanja. Ulaz i izlaz najkritičnije su točke u obrazovnom lancu pa je od osobite važnosti da sveučilišta preuzmu još veću društvenu odgovornost kao zadnje linije obrane našeg najvrednijeg resursa – ljudi i talenata koje treba zadržati u domovini, zaključio je prvi čovjek zagrebačkoga Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Na kraju svečanog obilježavanja Dana FER-a, dodijeljene su nagrade i priznanja najuspješnijim studentima i djelatnicima Fakulteta.

Zlatna plaketa “Josip Lončar” najprestižnija je fakultetska nagrada. Dodjeljuje se prof. dr. sc. Stjepanu Bogdanu i prof. dr. sc. Ilku Brnetiću.

Srebrne plakete “Josip Lončar” za naročito uspješne doktorske disertacije i znanstveno-istraživački rad dobivaju:

1. dr. sc. Stjepan Begušić
2. dr. sc. Zora Luburić
3. dr. sc. Kristina Pandžić
4. dr. sc. Ivan Pavić i
5. dr. sc. Juraj Peršić.

Brončane plakete “JOSIP LONČAR” dodjeljuju se najboljim studentima za uspješan završetak diplomskog studija:

Studij: Elektrotehnika i informacijska tehnologija

1. Za profil Automatika, donator je ABB. Nagradu dobiva Lovro Gotovac.
2. Za profil Elektroenergetika, donator je HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA. Nagradu dobiva Otto Heide.
3. Za profil Elektroničko i računalno inženjerstvo, donator je MONTELEKTRO. Nagradu dobiva Goran Petrak.
4. Za profil Elektronika, donator je COMPUTECH. Nagradu dobiva David Osmanović.
5. Za profil Elektrotehnički sustavi i tehnologija, donator je KONČAR – Institut za elektrotehniku, Zagreb. Nagradu dobiva Filip Katulić.

Studij: Informacijska i komunikacijska tehnologija

6. Za profil Obradba informacija, donator je HashCode. Nagradu dobiva Dominik Keča.
7. Za profil Telekomunikacije i informatika, donator je ERICSSON NIKOLA TESLA. Nagradu dobiva Dominik Marjanović.

Studij: Računarstvo

8. Za profil Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi, donator je Hrvatski operator prijenosnog sustava. Nagradu dobiva Darko Britvec.
9. Za profil Računalno inženjerstvo, donator je CS Computer Systems. Nagradu dobiva Luka Mrković.
10. Za profil Računarska znanost, donator je XYLON. Nagradu dobiva Marino Voćanec.

Ove godine po jedanaesti puta dodjeljuje se nagrada “Werner von Siemens” za najbolji studentski rad s primjenom u područjima digitalizacije, elektrifikacije i automatizacije. Donator nagrade je Siemens d.d. Povelja i novčanu nagrada dodjeljuje studentu Dominiku Likakuru.

Tradicionalna nagrada “Ericsson Nikola Tesla” dodjeljuje se po dvadeset i treći put za najbolje radove iz područja telekomunikacija. Povelja i novčana nagrada dodjeljuje se: Mislavu Hasu i Dominiku Sabljaku te Mariji Dragošević, Kristini Petković, Svenu Skenderu i Ivi Zekić.

Godišnja nagrada „INETEC“ koju dodjeljuje Institut za nuklearnu tehnologiju dodjeljuje se po sedamnaesti put u svrhu poticanja izvrsnosti te pružanja podrške mladim i darovitim studentima. Ove godine studentu Danijelu Bajli.

Po drugi puta dodjeljuje se nagrada GDi STEM za najbolja rješenja zadatka iz područja primjene softvera u telekom industriji. Donator nagrade je GDi d.o.o. Nagrada GDi STEM za izvrsnost dodjeljuje se studentici Sari Borzić.

Po treći put dodjeljuje se nagrada “Frano Luetić” studentima za izvrsnost u studiranju na poslijediplomskom doktorskom studiju u području elektroenergetike. Donator nagrade je obitelj Luetić. Nagradu dobiva Matej Krpan, mag. ing.

Godišnja nagrada „KONČAR“ dodjeljuje se po osamnaesti put za doktorsku disertaciju koja sadrži istaknuta znanstvena dostignuća iz područja tehničkih znanosti s primjenom u industriji. Nagrade dobivaju:

1. dr. sc. Mario Jurković
2. dr. sc. Juraj Peršić

Deseti put dodjeljuje se i Nagradu Roberto Giannini za izvrsnost u nastavi i radu sa studentima. Dobitnik nagrade je doc. dr. sc. Juraj Petrović. Uz povelju, doc. dr. sc. Juraj Petrović je od Fakulteta dobio i jednokratnu novčanu nagradu u visini iznosa njegove mjesečne plaće.

Nagrada za znanost ove se godine dodjeljuje po deveti puta.

–              za međunarodnu znanstvenu i stručnu prepoznatljivost te značaj znanstvenih istraživanja koja se u njemu provode, nagradu dobiva SGLab – Laboratorij za napredne elektroenergetske mreže – voditelj prof. dr. sc. Igor Kuzle.

–              za iznimno postignuće u istraživačkom radu ili inovacijama u prethodne dvije godine, a posebno za multidisciplinarni pristup i paralelne suradnje na projektima koji pokrivaju različita područja znanstvenog i stručnog djelovanja, nagradu dobiva dr. sc. Ivana Rašan.

–              za iznimno postignuće u istraživačkom radu ili inovacijama u prethodnih pet godina, a posebno za razvoj i eksperimentalnu verifikaciju modela visokonaponske opreme u transformatorskim stanicama koji se koriste u proračunima elektromagnetskih prijelaznih pojava, nagradu dobiva doc. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić.