Zaštita okoliša jednako je važna kao i postizanje slobode i pravde
Tradicionalni 19. Lošinjski dani bioetike okupili su gotovo stotinu znanstvenika i studenata iz Grčke, Hrvatske, Italije, Njemačke i Srbije. Među njima i talijansku filozofkinju i bioetičarku Luisellu Battagliu, profesoricu Sveučilišta u Genovi i dobitnicu Nagrade „Fritz Jahr“ za 2020. godinu
Činjenica da čovjek duboko utječe na okoliš ne znači da etička promišljanja moramo ograničiti samo na problematiku zaštite okoliša. Umjesto toga, morali bismo prepoznati i povezati različite razine moralne odgovornosti – od osobne i obiteljske odgovornosti preko društvene odgovornosti do odgovornosti spram budućih generacija, nehumanih subjekata, biosfere. Zapravo, ako razmišljamo šire i prepoznamo zajedničku sudbinu čovječanstva i prirode, trebali bismo pokušati povezati problematiku vezanu uz okoliš s izazovima postizanja slobode i pravde.
Poručila je u to u svome plenarnome predavanju talijanska filozofkinja i bioetičarka Luisella Battaglia, profesorica Sveučilišta u Genovi i dobitnica Nagrade „Fritz Jahr“ za 2020. godinu. Govorila je upravo o važnosti misli Fritza Jahra za suvremenu bioetiku kompleksnosti te je zagovarala širenje moralnoga obzira na životinje i razvijanje „bioetike životinja“, što je jedna od dominantnih tema u njezinu opusu. Danas (utorak, 12. listopada) će pak sudionicima Dana bioetike predavanje održati njemački filozof i bioetičar Thomas Sören Hoffmann, profesor na Sveučilištu u Hagenu i dobitnik Nagrade „Fritz Jahr“ za 2021. godinu.
ZOMBIFIKACIJA DRUŠTVA
Ovogodišnji, 19. po redu Lošinjski dani bioetike okupili su u Velome Lošinju gotovo stotinu znanstvenika i studenata iz Grčke, Hrvatske, Italije, Njemačke i Srbije. Studenti su posebno vrijedni kroz seminarske grupe bioetičke radionice kroz koje se bave problematikom bioetike u odgoju i obrazovanju.
Počeli 19. Lošinjski dani bioetike
Na tematskom okruglom stolu Pandemija i bioetika uvodna su izlaganja održali Marcus Knaup i Ludwig Krüger (dvojica filozofa sa Sveučilišta u Hagenu u Njemačkoj, koji su suradnici u novopokrenutom njemačko-hrvatskom znanstvenom projektu „Problematika javnog zdravstva i izvanrednog stanja iz perspektive integrativne bioetike: usporedba Njemačke i Hrvatske“), zatim Zoran Todorović (s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu, udružen sa suradnicama koje su stručnjakinje za psihijatriju i sociologiju medicine) te liječnik Srećko Gajović i psiholog Vanja Kopilaš (sa Sveučilišta u Zagrebu, obojica stručnjaci u području neuroznanosti).
Srećko Gajović, pročelnik Odsjeka za neurogenetiku, medicinsku genetiku i regenerativnu neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, predstavio je rad pod nazivom „Zombifikacija društva: može li virus promijeniti ljudsko biće?“, koje je dodatno pojasnio za Universitas portal.
– U ovom radu se raspravlja hipotetski distopijski scenarij u kojem zbog nekog razloga (npr. pandemija uzrokovana virusom) velik broj ljudi masovno i naglo izgubi svoje kognitivne sposobnosti. Pozivajući se na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima naglašava se da ih to nipošto ne čini zombijima niti ne-ljudima, te u slučaju gubitka tzv. poslovne sposobnosti ti pojedinci trebaju dobiti svoje zakonske staratelje. Potom se raspravlja o tzv. minimalnim kognitivnim poremećajima, koji se ne svrstavaju u gubitak poslovne sposobnosti, te eventualni distopijski scenarij s masovnim minimalnim kognitivnim poremećajima. Jesu li uopće kognitivne sposobnosti bitne za djelovanje čovječanstva? Kakav im je značaj u digitalnom društvu? Bitno je da mi ne pretendiramo odgovoriti na ova pitanja, već samo želimo ukazati na potrebu potrage za odgovorima, rekao nam je Gajović.
MENTALNO ZDRAVLJE TIJEKOM PANDEMIJE
Pandemija koronavirusa, s kojom se borimo više od godinu i pol dana, problem je koji zahtijeva interdisciplinarni i bioetički pristup, tako da se upravo to „novo normalno“ nametnulo i kao tema ovogodišnjeg lošinjskog okrugloga stola. Budući da su okrugli stolovi u sklopu Lošinjskih dana bioetike u pravilu posvećeni aktualnim i važnim temama. Zato je zanimljivo bilo poslušati i promišljanje Vanje Kopilaša s Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija, koji je upravo s kolegom Gajovićem, prezentirao studiju odnosno održao predavanje na temu „Mentalno zdravlje tijekom pandemije COVID-19“.
Sa sigurnošću možemo reći da je COVID-19 pandemija u potpunosti promijenila naše živote. Već neko vrijeme živimo „novo normalno“. Maske za lice, izolacije, fizičko distanciranje i druge epidemiološke mjera postali su naša svakodnevica. A sve te značajne promjene poremetile su našu dnevnu rutinu, i potencijalno bi mogle utjecati i na naše mentalno zdravlje, poručio je Kopilaš:
– Stanje našeg mentalnog zdravlje povezano je s gotovo svim značajnim životnim događajima. Bilo da je događaj pozitivan ili negativan, postoje ekvivalentni psihološki efekti. Slijedom toga, vjerojatnije je da će pozitivni događaji biti povezani s pozitivnim psihološkim posljedicama, dok će negativni događaji biti povezani s negativnim psihološkim efektom. Dodatna specifičnost ove pandemije je u tome što se događa u vremenu kad su gotovo sve svjetske zemlje dio globalno povezanog postindustrijskog digitalnog društva. Stoga je povećana i potreba za boljim razumijevanjem i korištenjem digitalnih tehnologija u cijeloj ovoj priči. Uvedene epidemiološke mjere poput fizičkog distanciranja i izolacije imaju za cilj spriječiti prijenos zaraze. Međutim, na taj način smo lišeni interakcije licem u lice koje su zamijenjena virtualnim interakcijama u online svijetu. Ovaj iznenadni i pomalo prisilni prijelaz iz fizičkog u online prostor može imati mnoge posljedice i stoga ih je potrebno detaljno pratiti i proučiti. Rezultati naših dosadašnjih istraživanja upućuju na narušeno mentalno zdravlje tijekom COVID-19 pandemije, ali i da je povećana upotrebe digitalne tehnologije povezana sa smanjenom psihološkom i emocionalnom dobrobiti. Dodatna istraživanja su potrebna kako bi u potpunosti shvatili uzročno-posljedične mehanizme koji su u pozadini ovih procesa, čuli smo od Vanje Kopilaša.
U popodnevnom dijelu bioetičkog ponedjeljka na Lošinju bilo je riječi o novijim i kod nas malo poznatim trendovima u europskoj bioetici, naime, o bioetici u Španjolskoj, Moldaviji te u Albaniji i na Kosovu.
U nizu zanimljivih popodnevnih izlaganja svakako valja izvoditi Sašu Zavrtnika, redovitog sudionika Dana bioetike, znanstvenika s varaždinskog Geotehničkog fakulteta koji je govorio o opasnostima potencijalnog nestanka pčela. Odnosno predstavio je projekt koji provode na fakultetu „Pčele spasi da se život na Zemlji ne ugasi“, o kojem smo iscrpno pisali na Universitas portalu.
Studenti raspravljali o bioetici u odgoju i obrazovanju
Studentska bioetička radionica Bioetika, odgoj i obrazovanje šesnaesta je po redu studentska bioetička radionica u okviru Lošinjskih dana bioetike. Ovogodišnja studentska radionica organizirana je u suradnji s Udruženjem studenata filozofije i Odsjekom za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tema 16. Studentske bioetičke radionice je „Bioetika, odgoj i obrazovanje“.
O položaju i značaju bioetike u kontekstu odgoja i obrazovanja studenti i studentice raspravljaju u nekoliko skupina, a rezultati njihova rada predmet su diskusije u zajedničkim, plenarnim sesijama. Uz to će biti održane i dvije posebne radionice unutar radionice: jedna o debati kao metodi vođenja rasprave, s teorijskim i praktičnim dijelom, a druga o alternativnim pedagoškim projektima (Waldorf, Summerhill i Montessori), uz projekciju kratkih dokumentarnih filmova i raspravu.
Na 16. Studentskoj bioetičkoj radionici sudjeluje tridesetak studenata i studentica sa sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Zadru i Nišu, i to različitih društvenih i humanističkih usmjerenja: filozofija, pravo, sociologija, lingvistika, anglistika, kroatistika, povijest, povijest umjetnosti, kulturologija te etnologija i kulturna antropologija.
