Zagrebu hitno trebaju nove zelene površine jer se previše zagrijava
Vani se gradovi sve više ozelenjuju, pušta se prirodno zelenilo ponovo u urbane sredine, dok se Zagreb sve više izgrađuje i betonira. Stoga bi gradske vlasti trebale razmisliti o ozelenjivanju naše metropole jer je to jedan od načina da ublažimo klimatski problem u Zagrebu, poručuje prof. Ivana Herceg-Bulić, voditeljica Centra za klimatološka istraživanja zagrebačkog PMF-a
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu osnovao je nedavno prvi Centar za klimatološka istraživanja u Hrvatskoj. Voditeljica Centra izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg-Bulić ističe kako je primjetno znatnije zagrijavanje Zagreba. Na lokalitetu sljemenske Puntijarke, gdje se provode mjerenja, primijetili su da dosad najhladniji mjesec u godini više nije onako hladan kao što je bio prije. Klima u Zagrebu postaje sve sličnija klimi u mediteranskim krajevima, a najtopliji mjesec u godini postaje još topliji.
Grad upija toplinu tijekom dana pa ju isijava tijekom noći. Zbog velike izgrađenosti, betona, asfalta, gradske su sredine još toplije nego ruralna područja i čine tzv. urbane toplinske otoke. To je primjetno za sve naše gradove, čime nije poremećen samo komfor građana zbog velikih vrućina u gradovima, nego utječe i na gospodarstvo i na zdravlje građana.
Ivana Herceg-Bulić
– Pokušavamo se hladiti bezbrojnim klima-uređajima, zbog čega trošimo struju, zagađujemo i dodatno zagrijavamo okoliš. Povećava se i stopa smrtnosti zbog sve većeg toplinskog opterećenja u gradovima, što je posebice izraženo u uvjetima dugotrajnih toplinskih valova. Sve to čini jedan začarani krug iz kojeg je vrlo teško izaći, objašnjava prof. Herceg-Bulić.
Kako to ublažiti? Vani se gradovi sve više ozelenjuju, pušta se prirodno zelenilo ponovo u urbane sredine, dok se Zagreb sve više izgrađuje i betonira. Stoga bi gradske vlasti trebale razmisliti o ozelenjivanju naše metropole, jer je to jedan od načina da ublažimo klimatski problem u Zagrebu.
Održivi pristup, gdje će se više brinuti o načinima gradnje, naseljavanju, korištenju prirodnih resursa, treba unijeti u zakonodavstvo. I potom voditi računa da se ti zakoni, te mjere, doista i poštuju.
Zagrebačke magle sve su dugotrajnije i intenzivnije (snimio: Branko Nađ)
– Nažalost – zaključuje naša sugovornica – ne možemo vratiti klimu, ni u gradu ni globalno, na ono što je bila prije trideset, pedeset ili stotinu godina. Sva predviđanja pokazuju da će klima postajati sve toplija i ćudljivija. Zbog toga prilikom izgradnje urbanih sredina treba voditi računa o toplinskim otocima, o tome da će se pojaviti određene epizode vrlo intenzivnih oborina za koje je potrebno prilagoditi sustav odvodnje. Rješenja postoje, nije Zagreb usamljen u tome. Brojni se gradovi s tom problematikom bore na relativno uspješan način. Treba se okrenuti oko sebe, uočiti uspješne primjere te ih primijeniti kod nas!
