Zagrebačko Pravo domaćin je međunarodne konferencije o javnoj upravi

Pitanje podizanja kvalitete javne uprave ovisi o većoj profesionalizaciji, ali i adekvatnijim obrazovnim programima. Glavna je to poruka s 45. godišnje konferencije Europske skupine za javnu upravu (EGPA) koja se održava na zagrebačkom Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije, a kojoj je domaćin i organizator Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Riječ je o međunarodnoj konferenciji koja se prvi puta održava u Hrvatskoj, a okupila je gotovo 600 znanstvenika, uključujući vodeće i nagrađivane svjetske stručnjake u području javne uprave. Tako su u Zagreb stigle velike delegacije iz Kine te arapskih i drugih zemalja.

Glavna tema konferencije je “Upravljanje Europskom unijom kroz oluje višestrukih kriza: uloga javne uprave”, a među govornicima su bili ministri Ivan Malenica i Marko Primorac te sam premijer RH Andrej Plenković.

Goste su prilikom svečanog otvorenja pozdravili predsjednik EGPA Jean-Michel Eymeri-Douzans te dekan zagrebačkog Prava Ivan Koprić, koji je u razgovoru s novinarima naglasio kako je poseban naglasak ove konferencije nastojanje da se ponovno aktiviraju vrijednosti vladavine prava i profesionalizma u javnoj upravi.

– Krize kroz koje smo prošli zadnjih godina, od migrantske do energetske i zdravstvene krize, pokazale su da javna uprava koja nije profesionalna, koja nije popunjena dobro obrazovanim profesionalcima i koja ne drži do pravnih standarda, jednostavno ne može adekvatno odgovoriti na krizne izazove. Glavni izazov za Hrvatsku javnu upravu sličan je kao i u drugim europskim zemljama – pitanje većeg profesionalizma. Ne radi se samo o pitanju popunjavanja radnih mjesta osobama koje imaju visoku stručnu spremu, nego i pitanju kvalitete njihovog obrazovanja. A samim time i pitanju adekvatnosti obrazovanja za rad u javnoj upravi. Naravno da se nešto može riješiti tzv. stručnim usavršavanjima, nakon što se čovjek negdje zaposli, no možda nije najvažnije da se gleda samo visina stručne spreme nego je li ta stručna sprema adekvatna području u kojem se netko zapošljava. Jasno, kadrovi svih vrsta potrebni su u javnoj upravi, no možda imamo malo previše profesora stranih jezika, povjesničara, itd, a manje onih koji su adekvatnije obrazovani za rad u javnoj upravi, zaključio je dekan Koprić.

Svjestan je dekan Prava da je korupciju u javnoj upravi odnosno pružanju javnih usluga teško iskorijeniti, međutim naglašava da su ipak neki pomaci vidljivi. I oni će biti još vidljiviji povećanjem profesionalizacije djelatnika u javnoj upravi.

U uvodnome panelu, premijer Andrej Plenković poručio je kako efikasnost u prevladavanju kriza ovisi ponajprije o političkoj stabilnosti u zemlji, odnosno o situaciji u kojoj neka Vlada ima stabilnu većinu u parlamentu:

– Kako bi se postiglo brzo rješenje u krizi, važno je njegovati dobre osobne odnose. Kad primjerice za vrijeme COVID-19 krize, prije nego je stiglo cjepiva, nismo imali potrebnu zaštitnu opremu nazvao sam kineskog premijera te smo u roku od nekoliko dana imali letove i brodove sa zaštitnom opremom na putu iz Kine u Hrvatsku. Dakle, riješio sam situaciju samo jednim telefonskim pozivom“, istaknuo je premijer, napomenuvši kako je upravljanje krizama složen proces koji istovremeno zahtijeva angažiranost na velikom broju tema, prilagođavanje i pronalaženje rješenja koja nisu jednostavna nego zahtijevaju složene, važne i odvažne odluke. Taj je proces, istaknuo je, sličan igranju šahovske simultanke i zahtijeva veliku fokusiranost, rekao je Plenković.

Zahvalio je dekanu Kopriću na potpisanom sporazumu o suradnji s četiri pravna fakulteta, te napomenuo da sada u pripremu nacrta prijedloga nekog zakona uključuju stručnjake sa svih naših pravnih fakulteta.

– Sustavna suradnja pomaže nam da pripremimo bolje propise te da imamo bolje zakonodavstvo i kvalitetniju demokraciju, zaključio je premijer.

Potom je održana rasprava na glavnu temu konferencije ”Vođenje kroz oluje višestrukih kriza: kako poboljšati okretnost, otpornost i snagu javne uprave’, koju je moderirala prodekanica Pravnog fakulteta u Zagrebu Iris Goldner Lang, a u kojoj su sudjelovati ministar financija RH Marko Primorac, zamjenik ministra unutarnjih poslova Republike Kosovo Bardhyl Dobra, predstavnik Europske komisije, DG REFORM, Daniele Dotto, veleposlanik RH pri UN-u Ivan Šimonović i predstavnik Sveučilišta u Zagrebu u Studentskom odboru Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC) Karlo Kožina.

Druga plenarna sjednica bit će održana sutra, u četvrtak, 7. rujna, na temu ”Reforma javne uprave u pretpristupnom i postpristupnom razdoblju” (The Public Administration Reform in Pre- and Post-Accession Periods), moderirat će je prorektorica Sveučilišta u Zagrebu Anamarija Musa, a sudionici su ministar pravosuđa i javne uprave RH Ivan Malenica, ministrica javne uprave Republike Slovenije Sanja Ajanović Hovnik, predsjedavajuća Stalne studijske grupe X. EGPA: Pravo i javna uprava, sa Sveučilišta u Ljubljani Polonca Kovač, Maarten Hillebrandt s Fakulteta za javno upravljanje Sveučilišta u Utrechtu iz Nizozemske te predsjedavajući Stalne studijske grupe XIV. EGPA: Europska uprava i višerazinsko upravljanje, sa Sveučilišta Radbout u Nizozemskoj, Pieter Zwaan.

Na brojnim drugim panelima i grupnim radionicama sudjeluju istaknuta imena iz svijeta javne uprave, stoga je ovogodišnja EGPA konferencija u Zagrebu bila jedinstvena prilika i za raspravu o raznim segmentima javne uprave u Hrvatskoj; profesionalizaciji, reformama, studijima, rezultatima znanstvenih istraživanja, prilikama za znanstvenu karijeru i sl. Podsjetimo, Pravni fakultet ima više od 60 godina iskustva u poslijediplomskom, prijediplomskom i diplomskom obrazovanju za javnu upravu, s mogućnošću stjecanja doktorata i drugih diploma u ovom području. Stoga je bio savršen domaćin prve EPGA konferencije u Hrvatskoj.

EGPA konferencija godišnja je znanstvena konferencija koja okuplja europske i svjetske profesore, znanstvenike, mlade istraživače i praktičare u području javne uprave, a održava se okviru Međunarodnog instituta za upravne znanosti (International Institute of Administrative Sciences) osnovanog 1930. u Bruxellesu. Sastoji se od plenarnih rasprava, seminara i simpozija (doktorski simpozij, seminari francuskog govornog područja i tematski seminari), rasprava stalnih radnih grupa, njih 23 i dodatnih rasprava i sastanaka. Ove godine Zagreb tako staje uz bok svjetski poznatim destinacijama koje su već ugostile EGPA-u, poput Pariza, Milana, Madrida i Lisabona.

Detaljan program EGPA konferencije pronađite na OVOJ poveznici, a više o konferenciji na mrežnoj stranici.