Vrijedan projekt Građevinskog fakulteta na kampusu Borongaj
Nastaje moderan Centar za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog izgrađenog okoliša. Osnivanje centra strateška je odluka od nacionalnog interesa, kojom se osigurava regionalno i međunarodno pozicioniranje RH na znanstvenoj, obrazovnoj i industrijskoj karti svijeta u području graditeljstva
Sektor graditeljstva jedna je od strateških grana gospodarstva svake države pa tako i Hrvatske. Graditeljstvo ostvaruje znatan udio u BDP-u te zapošljava značajan dio radne snage. Usprkos trenutnoj situaciji uzrokovanoj pandemijom, sektor graditeljstva ima perspektivu u idućem razdoblju. Kako bi građevinski sektor i dalje mogao ostvarivati rast, bitno je uskladiti takav rast s mogućnostima okoliša, s naglaskom na održiv i sigurno izgrađen okoliš sadašnjosti i budućnosti.
Održiv i sigurno izgrađen okoliš moguć je samo ako mala i srednja poduzeća (MSP), aktivna u sektoru graditeljstva, zasnivaju svoje poslovanje na znanju i inovacijama. Unatoč bogatoj tradiciji u graditeljstvu, MSP-ovi u Republici Hrvatskoj manje su produktivni u odnosu na druga slična poduzeća u Europi. Razvoju i uspješnom poslovanju MSP-ova mogu doprinijeti znanstvene institucije koje trebaju biti pokretači transformacije građevinarstva u industriju nove generacije okrenutu naprednim sustavima, tehnologijama i materijalima što predstavlja osnovu za održivo i sigurno izgrađeno društvo budućnosti. Naime, procjenjuje se da će do 2050. godine biti potrebno četverostruko do deseterostruko povećanje učinkovitosti resursa.
Prema konceptu kružne ekonomije, sustavi u kojima se za proizvodnju koriste prirodni resursi i u kojima proizvodi nakon svoga uporabnog vijeka postaju otpad, zamjenjuju se sustavima koji ponovno koriste i recikliraju resurse i štede energiju. Danas je, više nego ikad, potrebna interdisciplinarnost i povezanost različitih struka u stvaranju novih vrijednosti i proizvoda. Kad je riječ o ulaganjima u sektor istraživanja, razvoja i inovacija (IRI), RH bi trebala povećati broj zajedničkih razvojno-istraživačkih projekata, broj patenata proizišlih iz takvih istraživanja, kao i javno-privatnih projekata te povećati razinu ulaganja u IRI-ju. Razlozi navedenih problema uglavnom su manjak resursa (ljudski, materijalni, financijski) za provedbu vrhunskih istraživanja, zastarjele i nedovoljno razvijene istraživačke infrastrukture te za sada još uvijek niske razine suradnje znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora.
Borongajski centar izvrsnosti
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo je 2017. osnivanje Centra izvrsnosti pod nazivom ”Centar za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog izgrađenog okoliša” u Sveučilišnom kampusu Borongaj. Osnivanjem centra, namjera je Građevinskog fakulteta još veće poticanje suradnje akademske zajednice i gospodarstva. Centar će ujedno omogućiti značajno poboljšanje znanstvenog i istraživačkog rada Građevinskog fakulteta te će postati stožerni centar za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog izgrađenog okoliša, umrežen sa sličnim institucijama unutar Hrvatske i EU-a. Tako će se stvoriti preduvjeti za prijavu novih projekta u kojima će Građevinski fakultet postići razinu voditelja projekta, a ne samo partnera. Pri tome, namjena infrastrukture neće biti isključivo vezana za znanstvena istraživanja koja će provoditi djelatnici Građevinskog fakulteta u sklopu novih doktorata, poslijedoktorskih usavršavanja te domaćih i europskih znanstveno-istraživačkih projekta, već i alat kojim će se znanstveni doprinosi jednostavnije implementirati u realni sektor.
Značajna europska sredstva
Ministarstvo znanosti i obrazovanja je 23. studenoga 2018. godine u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj raspisalo javni poziv “Priprema IRI infrastrukturnih projekata”. Na poziv su se mogli prijaviti samo oni prijavitelji koji su ranije odabrani putem Javnog poziva za iskaz interesa za sudjelovanje u pred-odabiru za ispunjavanje kriterija za prijavu. Na listi potencijalnih prijavitelja bilo je ukupno 45 projekata, dok je nakon provedene evaluacije projekt Građevinskog fakulteta “Centar za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog izgrađenog okoliša” prihvaćen za financiranje kao jedan od 10 projekata. Poziv na dostavu projektnih prijedloga organiziran je u sklopu Operativnoga programa “Regionalna konkurentnost (OPRK) 2014. – 2020.”, u sklopu Prioritetne osi 1 “Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija”, Specifičnoga cilja 1a1 “Povećana sposobnost sektora za istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) za provođenje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva”, financiranog sredstvima EFRR-a.
Građevinskom fakultetu u Zagrebu dodijeljena su nepovratna sredstva u svrhu izrade projektne/tehničke dokumentacije za projekt Centra za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog izgrađenog okoliša, izrade studije izvedivosti s analizom troškova i koristi, upravljanja projektom te promidžbe i vidljivosti. Ukupna vrijednost projekta iznosi 5.019.394,44 kune, dok je sufinancirana vrijednost 4.779.394,44 kune. Ugovor o realizaciji projekta KK.01.1.1.09.0011 potpisan je 29. lipnja 2020. te traje 18 mjeseci. Trenutačno se za Centar izrađuje projektno-tehnička dokumentacija čiji je rok izrade prosinac 2021. godine, a početak izgradnje građevine (bruto površine 7500 m2) predviđen je tijekom 2022. godine.
Razlozi za osnivanje Centra
Omogućavanje stvaranja novih tehnika i tehnologija u građevinarstvu koje bi pokrenule građevinsku industriju Republike Hrvatske te je učinile konkurentnom u regiji na temelju inovativnih rješenja uz naglasak na siguran i održiv okoliš.
Provođenje naprednih istraživanja orijentiranih prema gospodarstvu za MSP-ove koji zasnivaju svoju proizvodnju na izvrsnosti, znanju i inovacijama i kojima je ovakav centar od presudnog značaja.
Centar bi bio vodeća znanstvena institucija u južnoj i istočnoj Europi u području održive i sigurne gradnje te snažan partner u industrijskom razvoju, ali i velika pomoć u pronalaženju naprednih tehnologija te provedbi projekata gradske prometne infrastrukture, što doprinosi razvoju gradova i društva u cjelini.
Osnivanje centra strateška je odluka od nacionalnog interesa, kojom se osigurava regionalno i međunarodno pozicioniranje RH na znanstvenoj, obrazovnoj i industrijskoj karti svijeta u području graditeljstva.
Centar bi omogućio pružanje usluga industriji koje su do sada pružali instituti izvan RH te ravnopravno sudjelovanje s industrijom u osnivanju klastera konkurentnosti na području održive i sigurne gradnje.
Iz svega navedenog vidljive su potrebe osnivanja centra kojim će se postići kvalitetnije umrežavanje gospodarstva i akademske zajednice, jer će omogućiti još plodonosniju suradnju u pogledu istraživanja, laboratorijskih ispitivanja te provedbe zahtjevnih projekata.
”Centar za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog izgrađenog okoliša” u skladu je sa Strategijom Europe 2020. u pogledu razvojnih prioriteta pametnog, održivog i uključivog rasta jer će njegove aktivnosti biti usmjerene na stvaranje, širenje i razmjenu znanja između Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao znanstveno-obrazovne institucije i gospodarstva, zatim poticanje inovacijskih aktivnosti, osobito u pogledu učinkovitijeg iskorištavanja materijalnih i nematerijalnih resursa u procesu građenja, čime će se doprinositi okolišno povoljnijoj i konkurentnijoj ekonomiji.
ISTRAŽIVAČKE JEDINICE CENTRA
U centru će se provoditi istraživanja u razvojnim segmentima građevinarstva, kroz rad pojedinih istraživačkih jedinica. Svaka istraživačka jedinica ima jasan cilj i strategiju, snažno se zasniva na eksperimentalnim ispitivanjima i numeričkim simulacijama, a povezane čine ujedinjenu jezgru centra, koja je u skladu s tri prioritetna tematska područja Strategije pametne specijalizacije S3: energija i održivi okoliš, promet i mobilnost te sigurnost.
Energija i održivi okoliš
Fokus ove grupe istraživačkih jedinica je racionalna potrošnja energije u građevinarstvu, upravljanje vodnim resursima, osiguranje pitke vode i zbrinjavanja otpadnih voda te razvoj naprednih građevinskih materijala s malim ekološkim otiskom. Predviđa se opremanje laboratorija koji će omogućiti provođenje kompleksnih istraživanja u području higrotermalnih svojstava materijala te zvučne izolacije, laboratorija za istraživanje i razvoj hidrotehničkih sustava, s naglaskom na korištenje vodnih snaga i gospodarenje gubicima vode i razvoj naprednih metoda za tretman voda te laboratorija za napredna ispitivanja strukture, trajnosti i održivosti građevinskih materijala na nano, mikro i makrorazini.
Promet i mobilnost
Fokus ove grupe istraživačkih jedinica je razvoj naprednih tehnologija i sustava za projektiranje, gradnju, održavanje, praćenje i planiranje održive, sigurne i učinkovite prometne infrastrukture. Predviđa se opremanje laboratorija za istraživanje rješenja za željeznički, cestovni, zračni i podzemni promet, uključujući integriranu metodologiju plitkog i dubokog istraživanja tla i stijena te srodnih grana kao što su geologija i okolišno inženjerstvo. Istraživačka jedinica unutar grupe usmjerena je na integrirano upravljanje u građevinarstvu.
Sigurnost
Grupa istraživačkih jedinica ima za cilj razvoj inovativnih konstruktivnih rješenja, u projektiranju, izvedbi i održavanju, s naglaskom na utjecaj klimatskih promjena i izvanrednih katastrofa na građevine, poput potresa i požara. Predviđa se opremanje laboratorija zadnje generacije za ispitivanje elemenata u punoj veličini s potresnim stolom, reaktivni sustav za prisilna ispitivanja i s pratećom opremom te opremom za ispitivanje ponašanja elemenata i materijala pri visokim temperaturama.
U centru je predviđeno osnivanje Ureda za inovacije i znanstvene projekte (IZP) i Ureda za industrijsko istraživanje i transfer tehnologije (I2T2). IZP je usmjeren na istraživanja na razini tehnološke spremnosti od 1 do 5, ima za cilj osiguravanje pomoći prilikom zaštite inovacija, nacionalne i međunarodne suradnje te osiguravanje prepoznatljivosti centra na Europskom istraživačkom području. I2T2 usmjeren je na razinu tehnološke spremnosti TRL 5-9 te osigurava pomoć prilikom pregovaranja, komercijalizacije proizvoda i usluga zasnovanih na znanju i formiranja klastera s industrijskim partnerima, sa svrhom zajedničkog nastupanja na domaćem i svjetskom tržištu
Realizacija projekta također će imati pozitivan utjecaj na razvoj Građevinskog fakulteta, jer će se provesti organizacijska reforma fakulteta kao sastavnog dijela budućeg ulaganja u IRI infrastrukturu. Organizacijska reforma uključivat će povećanje broja istraživača i znanstvenih publikacija, porast broja prijava kompetitivnih projekata te posebno bitno unaprjeđenje suradnje s javnim i privatnim sektorom za potrebe gospodarstva i društva. Nadalje, dodane vrijednosti projekta su i stvaranje boljih uvjeta za rad znanstvenika, posebice poticaj mladim istraživačima da nastave karijeru u RH te zajedničkim radom na strateškim temama istraživanja i razvoja doprinose boljem životu u svojoj zajednici.
MEĐUNARODNI USPJESI GRAĐEVINSKOG FAKULTETA U ISTRAŽIVANJU I RAZVOJU
Velikih rezultata nema bez kvalitetne infrastrukture, a fakultet je pokazao da postiže velike međunarodne rezultate. Jedna nagrada može biti slučajnost, no kad ih osvojite nekoliko godišnje, i to najprestižnije u svijetu, onda je to potvrda izvrsnosti i dokaz da akademska zajednica u suradnji s privredom može stvarati velike rezultate.
Građevinski fakultet svjestan je da za velike utrke treba kvalitetnu znanstvenu infrastrukturu i odgovarajući prostor kako bi bio još uspješniji. Ostvarenjem zacrtanih planova vezanih za realizaciju centra ojačat će se istraživački kapaciteti GRAĐEVINSKOG FAKULTETA za provedbu vrhunskih znanstvenih istraživanja i daljnji razvoj učinkovite suradnje s istraživačkim organizacijama i gospodarstvom.
S obzirom na kapital koji Građevinski fakultet ima (znanje, kvalitetni nastavnici, znanstvenici i stručnjaci), sustavnim radom i unaprjeđenjem svojih aktivnosti i dalje će biti stožerna snaga koja može odgovoriti na svaki izazov koji se pojavi u području građevinarstva, te na taj način ispuniti svoju misiju, biti prepoznatljiva znanstvena institucija iz područja građevinarstva i kao takva i dalje biti među izvrsnima u Europi i svijetu.
Kao primjer dobre prakse Građevinskog fakulteta navodimo nekoliko inovativnih proizvoda kao što su: RUCONBAR, ECO-SANDWICH i BRIDGE-SMS, koji su u proteklim godinama postigli značajne inozemne uspjehe na izložbama inovacija, neki od njih su se istaknuli i i transferom tehnologije na zahtjevna međunarodna tržišta (proizvod RUCONBAR – apsorbirajuće betonske barijere s apsorbirajućim slojem s udjelom reciklirane gume).
Navedeni projekti dobili su prestižne nagrade u kategorijama za inovaciju, zaštitu okoliša te održive gradnje. Upravo oni mogu poslužiti kao primjer dobre prakse kako se povezivanjem znanstvenih istraživanja na fakultetu s potrebama gospodarstva razvijaju inovativni proizvodi i tehnologije. Kao što je već rečeno, ovakva suradnja osobito je važna za mala i srednja poduzeća koja nemaju razvijene laboratorije, odnosno znanstvenu infrastrukturu koja bi im omogućila istraživanja i razvoj novih proizvoda.
S obzirom na lokaciju budućeg centra, nemoguće je ne dotaknuti se i teme prometne infrastrukture koja je izuzetno bitna kako bi se omogućila bolja povezanost centra u prometni sustav grada Zagreba. Dolje je prikazana lokacija Kampusa Borongaj s označenim prijedlozima rješenja prometa u zoni Kampusa. Nadalje, zgradu je potrebno u konstruktivnom smislu prilagoditi potrebama Centra te je dovesti u stanje tehničke ispravnosti u skladu sa suvremenim standardima korištenja. Prva faza projekta je započela i u tijeku je izrada projektne i tehničke dokumentacije za buduću izgradnju i opremanje nove istraživačko-inovacijske infrastrukture.
Osnivanjem Centra za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog izgrađenog okoliša, Građevinski fakultet uspješno nastavlja doprinositi stvaranju boljih uvjeta za rad znanstvenika i unaprjeđenju suradnje s javnim i privatnim sektorom za potrebe gospodarstva i društva.
